OŽUJAK je 2027. i vojnici europskih mirovnih snaga patroliraju linijom razgraničenja između Ukrajine i teritorija koji je okupirala Rusija. Vojnici su napeti.

Odjednom se čuje glasan prasak i ruski dron udara u jednu od mnogih koalicijskih osmatračnica izgrađenih duž de facto granice. Jedan vojnik je ubijen, a drugi ranjen. U satima nakon incidenta Rusija krivi Ukrajinu za obaranje njezina nadzornog drona. Način na koji će Europa odgovoriti mogao bi kontinent ponovno gurnuti u ratni žrvanj, piše Politico.

"Ovo je najkritičnija odluka koju će Europljani morati donijeti 2025. godine"

Ova situacija je, naravno, izmišljena, ali ovakav scenarij vojni planeri diljem Europe moraju uzeti u obzir kako se zahuktavaju rasprave o raspoređivanju mirovnih snaga u Ukrajinu.

Uz obećanje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će brzo okončati rat u Ukrajini, čak i ako to znači ustupanje teritorija Rusiji, Europa pokušava shvatiti koju će ulogu morati igrati, osim povećanja troškova obrane i opskrbe Kijeva oružjem. Jedan od modela o kojem se raspravlja je raspoređivanje europskih mirovnih snaga kako bi se proveo potencijalni prekid vatre.

Započeli su ozbiljni razgovori o europskim mirovnim snagama. Ali nitko nije smislio kako pokrenuti raspravu naprijed.

"Ovo je najkritičnija odluka koju će Europljani morati donijeti 2025. godine", rekao je Franz-Stefan Gady, austrijski bivši vojni planer.

Britanija i Francuska spremne, ostali i ne baš

Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da će njegova zemlja prihvatiti "punu ulogu" u potencijalnim mirovnim snagama za Ukrajinu, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da Europljani moraju "izgraditi sigurnosna jamstva" za Ukrajinu.

Ministar vanjskih poslova Litve Kęstutis Budrys nije isključio mogućnost slanja vojske u Ukrajinu.

Trenutačni pregovori usredotočeni su na okupljanje snaga odvraćanja od 50.000 vojnika iz pet do šest različitih europskih zemalja, koje bi čuvale liniju razgraničenja između ukrajinskih i ruskih snaga u slučaju prekida vatre, tvrde dvojica europskih diplomata. Prema jednom europskom sigurnosnom dužnosniku, Britanci i Francuzi već su započeli neka preliminarna planiranja.

Ali malo je drugih zapadnih čelnika pokazalo takvu spremnost da vlastite vojnike izloži opasnosti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je za Bloomberg da bi bilo kakve mirovne snage zahtijevale potporu SAD-a, ali malo je vjerojatno da će se američki vojnici naći na terenu s obzirom na Trumpove izolacionističke sklonosti.

Trumpov sastanak s Macronom, pa izjava Zelenskog

Gady smatra da je nekakav plan koji uključuje mirovne snage jedina nada, ako se Ukrajina ne može pridružiti NATO-u, što je malo vjerojatno u ovom trenutku.

"Posljedice primirja koje se ne nadzire, koje nema potpore od europskih snaga i koje nema potpore od snaga SAD-a, najvjerojatnije će biti još krvaviji i destruktivniji rat", rekao je Gady.

Macron je naizgled bio usamljen u veljači 2024. kada je odbio isključiti mogućnost slanja zapadnih trupa u Ukrajinu, ali mnogo toga se može promijeniti u godinu dana.

U prosincu se francuski predsjednik susreo s novoizabranim predsjednikom Trumpom i Zelenskim na marginama otvaranja obnovljene katedrale Notre Dame u Parizu. Trump je navodno tražio od Macrona i Zelenskog da predstave "vjerodostojno rješenje" za Ukrajinu. Nekoliko dana kasnije, Zelenski je javno rekao da je raspoređivanje europskih snaga izvediva ideja.

"Ima dosta oklijevanja oko ove ideje"

Činilo se da izgledi za mirovne snage napokon dobivaju zamah. Macron je, osjetivši priliku, u posljednji trenutak krenuo u posjet Varšavi kako bi pridobio Poljake na svoju stranu. Ali razgovori su stali prije nego što su stvarno mogli započeti. Poljski premijer Donald Tusk rekao je novinarima da želi prekinuti sve spekulacije o toj ideji. Macron je pak skratio svoj posjet, tobože iz unutarnjopolitičkih razloga.

"Ima dosta oklijevanja oko ove ideje. Emmanuel Macron je snažno forsirao ovu ideju i moj je dojam da se razgovori nastavljaju s nizom zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, baltičke i nordijske države, a možda i Češku", rekao je Nicolas Tenzer, predavač na Sciences Po u Parizu.

Za Tenzera i druge analitičare, oklijevanje se kreće oko rizika raspoređivanja snaga u Ukrajinu, vjerojatnosti trajnog prekida vatre i neizvjesnosti oko Trumpovih namjera. Ali prema dvojici europskih diplomata koji su razgovarali s Politicom, razgovori se unatoč tome nastavljaju.

"Kakvo god rješenje bude, brzo će se pojaviti u javnosti"

Gady kaže da je jedan od modela koji daje inspiraciju ono što je bivši predsjednik SAD-a Bill Clinton nazvao "najstrašnijim mjestom na zemlji": demilitarizirana zona koja razdvaja Sjevernu i Južnu Koreju, dvije zemlje koje su tehnički još uvijek u međusobnom ratu.

Visoki francuski vojni časnik rekao je za Politico da kakav god okvir bude odabran, vjerojatno će se brzo pojaviti u javnosti jer Trump želi diplomatske pobjede unutar svojih prvih 100 dana. Međutim, ovaj časnik upozorava da postoji puno stvari koje bi mogle pokvariti mirovni plan.

Sve ovo može biti uzalud. O bilo kakvim mirovnim snagama moraju se dogovoriti Rusija i Ukrajina, napominje François Heisbourg, viši savjetnik londonskog Međunarodnog instituta za strateške studije.

"Bit će iznimno teško natjerati Europljane da se dogovore, a gotovo jednako teško natjerati Ukrajinu i Rusiju da se dogovore o rješenju sukoba", rekao je Heisbourg.

Rusija snažno odbacuje ideju o mirovnim snagama u Ukrajini

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je ideju o mirovnim snagama u Ukrajini, rekavši da Rusija nije zadovoljna tim prijedlogom. Za Kijev bi prekid vatre i raspoređivanje europskih snaga značilo prihvaćanje teritorijalnih ustupaka i rizik da Rusija još jače napadne Ukrajinu za nekoliko godina.

Neizvjesno je i što će Trump odlučiti učiniti. Bilo kakav plan za raspoređivanje europskih snaga u Ukrajini - posebno u zemljama članicama NATO-a - vjerojatno bi trebao potporu SAD-a da bude učinkovito sredstvo odvraćanja. To bi Trumpa držalo uključenim u Europu, nešto što on ne želi.

Tu je i stvar prividnog porasta proruske podrške u zapadnoj Europi i onoga što je Gady nazvao "općim umorom od rata". Europa treba ozbiljno sagledati svoj odnos s Ukrajinom i zašto je to važno za europsku sigurnost, izvan retorike trajne podrške Kijevu, smatra Gady.

Ali jedno je sigurno. U nekom trenutku u budućnosti, Trump će se obratiti Europljanima i reći im da je Ukrajina njihov problem - ako već nije.