ZNANSTVENICI su nakon otkrića nevjerojatnog fosila golemog morskog guštera dobili bolji uvid u to kako je ova drevna zvijer vladala morem prije 66 milijuna godina.

Radi se o novootkrivenoj vrsti mosasaura, golemih morskih gmazova koji su bili strah i trepet oceana tijekom kasnog razdoblja krede. Paleontolozi su uz fosil thalassotitana atroxa pronašli razne druge ostatke što, uz istrošenost njegovih zubi, ukazuje na to da se ova zvijer hranila golemim plijenom poput morskih kornjača, plesiosaura i drugih mosasaura.

Ostale vrste mosasaura uglavnom su lovile manji plijen, poput riba ili amonita. To znači da je thalassotitan vjerojatno bio na samom vrhu hranidbenog lanca.

"Thalassotitan je bio nevjerojatna, zastrašujuća životinja. Zamislite komodskog varana križanog s velikom bijelom psinom, T. rexom i kitom ubojicom", rekao je paleontolog i evolucijski biolog Nick Longrich sa Sveučilišta Bath u Velikoj Britaniji.

Mogli narasti do 10 metara duljine

Danas ne postoji gmaz na razini mosasaura, koji su mogli narasti i do duljine od 12 metara. No ova je vrsta svejedno povezana s današnjim zmijama i iguanama. Mosasauri su bili bolje prilagođeni životu u vodi od morskih iguana s otočja Galapagos. Imali su glavu gmaza, ali peraje umjesto stopala s pandžama i rep poput morskog psa.

S obzirom na to da izgleda da nisu imali baš dobar njuh, vjerojatno je da su pretežno bili grabežljivci, a ne strvinari. Analize pokazuju da su se mosasauri hranili ribama, glavonošcima, kornjačama, mekušcima, drugim mosasaurima pa čak i pticama, a čini se da je thalassotitan bio posebna zvjerka, piše Science Alert.

Paleontolozi su pronašli ove fosile u naslagama fosfata u Maroku, regiji bogatoj raznolikim i izvrsno očuvanim fosilima iz razdoblja krede i miocena. Iskopali su lubanje, kralješke i kosti udova. Zatim su rekonstrukcijom uspjeli ustanoviti kako su točno izgledali čeljust, zubi, kostur, ramena i prednji udovi thalassotitana.

Longrich i njegovi kolege smatraju da je mogao narasti do 10 metara duljine, što je nešto više od orke. S time da je njegova lubanja bila gotovo dvostruko duža od orkine - oko 1.5 metara duljine.

Za razliku od drugih mosasaura, čeljust thalassotitana bila je široka i kratka, s velikim zubima koji bi bili savršeni za hvatanje i trganje plijena. Pronađeni zubi sadržavali su još jedan trag o prehrani životinje: mnogi od njih su bili polomljeni i istrošeni, što znači da se nije hranio malenim plijenom, odnosno da je vjerojatno lomio zube na tvrdim površinama, poput oklopa kornjača i kostiju drugih mosasaura.

"Ova vrsta odgovara profilu ubojice"

Ovaj zaključak podupiru i drugi fosili pronađeni u blizini ostataka thalassotitana. Naime, znanstvenici su pronašli kosti velikih grabežljivih riba, oklop morske kornjače, lubanju plesiosaura i kosti najmanje tri različite vrste mosasaura.

"To su posredni dokazi, ali su svejedno zanimljivi. Ne možemo sa sigurnošću reći koja je vrsta životinje pojela sve te druge mosasaure. Ali imamo kosti morskih gmazova koje je ubio i pojeo veliki grabežljivac. A na istoj lokaciji smo pronašli thalassotitana, vrstu koja odgovara profilu ubojice. To vjerojatno nije slučajnost", objasnio je Longrich.

U posljednjih 25 milijuna godina krede, mosasauri su postajali sve više i više specijalizirani i raznoliki. Otkriće thalassotitana sugerira da su mosasauri bili još raznolikiji nego što smo mislili.

Istraživanje naziva Thalassotitan atrox, a giant predatory mosasaurid (Squamata) from the Upper Maastrichtian Phosphates of Morocco objavljeno je u časopisu Cretaceous Research.