BITKA za Mariupolj, koja je započela 24. veljače 2022., bila je jedna od najintenzivnijih i najtragičnijih epizoda ruske invazije na Ukrajinu. Grad Mariupolj, smješten na jugoistoku Ukrajine, imao je izniman strateški značaj kao najveći grad na Azovskom moru i ključno industrijsko središte. Njegov geografski položaj činio ga je ključnom točkom za uspostavu kopnene veze između anektiranog Krima i područja pod kontrolom proruskih separatista u Donbasu.

Tijekom gotovo tromjesečne opsade, ruske snage i snage samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) sustavno su napadale grad, uzrokujući razaranje većine infrastrukture i stambenih objekata.

Prema izvješćima, do sredine ožujka 2022. oko 90% stambenih zgrada u Mariupolju bilo je oštećeno ili uništeno. Procjene broja civilnih žrtava variraju; ukrajinski dužnosnici navodili su brojke od preko 10.000 poginulih civila, dok je Human Rights Watch u veljači 2024. procijenio da je najmanje 8.000 ljudi izgubilo život tijekom opsade.

Posljednje uporište ukrajinskih snaga bila je čeličana Azovstal, ogromni industrijski kompleks s podzemnim tunelima i skloništima. Branitelji, uključujući pripadnike pukovnije Azov, pružali su otpor do sredine svibnja 2022. Dana 16. svibnja započela je evakuacija ranjenih vojnika, a do 20. svibnja preostale ukrajinske snage su se predale, čime je Rusija preuzela potpunu kontrolu nad gradom.

Nakon zauzimanja, Mariupolj je ostao pod ruskom okupacijom. Grad je pretrpio ogromna razaranja, a većina stanovništva je raseljena. Obnova infrastrukture i povratak normalnog života odvijaju se sporo, a mnogi bivši stanovnici još uvijek su raseljeni diljem Ukrajine i inozemstva. Međunarodne organizacije i dalje izražavaju zabrinutost zbog humanitarne situacije i kršenja ljudskih prava u gradu.

Bitka za Mariupolj simbolizira razmjere razaranja i ljudske patnje u sukobu između Rusije i Ukrajine te ostaje trajni podsjetnik na cijenu rata za civilno stanovništvo.

Slike iz veljače 2025. dokazuju da je rat vidljiv još na svakom koraku.