U HRVATSKOJ cijene proizvoda i usluga i dalje divljaju. Osim toga što to vidimo u svakodnevnom životu tako što čokolada košta po 7-8 eura, to je vidljivo i kroz statističke podatke Europske unije. Oni kazuju da je u Hrvatskoj najveća inflacija od svih zemalja u kojima se plaća eurom.

U Hrvatskoj inflacija više od dvostruko veća od prosjeka eurozone

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, u siječnju je u Hrvatskoj inflacija bila pet posto, što je najviše u eurozoni. Najsnažnije su u siječnju poskupjele usluge, za 3.9 posto, neznatno slabije nego u prethodnom mjesecu.

>> Divljaju poskupljenja u Hrvatskoj. Najviša su u eurozoni

Naglo skočile i cijene energije

Svježa hrana bila je skuplja za 1.4 posto, utvrdili su statističari, utvrdivši da su njezine cijene porasle nešto blaže nego na kraju prošle godine. Cijene energije naglo su pak poskočile, za 1.8 posto, najsnažnije od proljeća 2023. godine. U prosincu bile su se zadržale na razini od prije godinu dana.

Najbliže je Hrvatskoj u siječnju rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini, mjerenom HICP-om, bila Belgija, gdje su uvećane za 4.4 posto. Granicu od 4.0 posto premašila je i Slovačka rastom cijena za 4.1 posto u odnosu na početak prošle godine.

Rast plaća kao glavni faktor

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Index govori da su razlozi višestruki.

"Prvi razlog je svakako veliki i nagli rast plaća u državnom i u privatnom sektoru u 2024. godini. U drugim zemljama tolikog rasta plaća nije bilo. Slovenija i Austrija, koje su nam najbliže zemlje u eurozoni, nisu imale takav rast plaća.

Drugi razlog je potrošnja. Ako usporedimo sa Slovenijom, tamo je došlo do pada cijena jer je potrošnja bila slabija 2 posto u 2024. naspram 2023. godine. Domaća potrošnja se mora ohladiti, ali kako ako smo skloni potrošnji? Ljudi su dobili dohotke zbog rasta plaća na koje nisu računali i koji nisu posljedica mukotrpnog rada. 

U javnim službama je 400.000 zaposlenih, tu je niska razina produktivnosti, zarade su pristojne, a usluge i nisu kvalitetne. Možemo reći da se taj novac zarađuje ležernije nego u u privatnom sektoru", rekao je Novotny.

Treći razlog je, govori, razvijen turizam.

"To je važan strukturalni problem, Hrvatska ga želi kao granu na koji se oslanja gospodarstvo, a s druge strane donosi ekološke i ekonomske štete. Visoke cijene koje prihvaćaju turisti, a kojima nisu previsoke, ostaju i nakon sezone. Inflacija je posljedica i tog faktora", objasnio je.

Hrvatska ima i jednu od najvećih stopa rasta u Europi

Ekonomski analitičar Predrag Bejaković za Index govori da su uzrok inflacije domaći činitelji.

"Prije dvije godine inflacija je bila uzrokovana vanjskim faktorima poput rata u Ukrajini i korone, sad su uzrok domaći činitelji. Treba reći da ovoliku inflaciju prate i visoke stope gospodarskog rasta.

Hrvatska ima jednu od najvećih stopa rasta i potrošnje u Europi. Kad bi taj rast bilježila i dalje, a smanjila inflaciju, to bi bilo dobro. No država sad baš i nema prostora za značajno smanjivanje inflacije", govori Bejaković.

"Povećanje plaće se prelilo na inflaciju"

Pitali smo ga zašto je baš u Hrvatskoj najlošija slika u cijeloj eurozoni, odnosno koji su to domaći činitelji.

"Često zaboravljamo da se povećanje plaće u javnom sektoru, koje je u 2023. i 2024. iznosilo čak 35-40 posto, neminovno prelilo na inflaciju. To se mora odraziti na cijene, ne može doći do povećanja plaća, barem ne u tolikoj mjeri, a da to ne utječe na inflaciju. Plaće su jedan od bitnijih faktora pri određivanju cijena", rekao je.

Podsjetimo, premijer Andrej Plenković u više navrata je podizao plaće u javnom sektoru u zadnjih nekoliko godina. Najdrastičnije je povećao plaće pred izbore. Valjda se zato krajem prošle godine pohvalio da je u njegovom mandatu plaća porasla za skoro 48 posto. Međutim, rast plaća u javnom sektoru više je nego dvostruko veći od rasta plaća u privatnom sektoru.

>> Astronomski rast plaća u javnom sektoru Hrvatske, daleko najveći u EU

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u travnju, svibnju i lipnju prošle godine imala rast plaća od 17.6 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. To je daleko više od prosjeka EU (5.1 posto) i eurozone (4.5 posto). Na godišnjoj razini je u javnom sektoru Hrvatske rast plaća iznosio čak 29 posto. To je uvjerljivo najveći rast među državama EU, s prosjekom od 5.3 posto.

"Hrvatsko gospodarstvo je neučinkovito"

Bejaković nastavlja kako uz porast plaća proizvođači i trgovci znaju da mogu prodati proizvod po većoj cijeni jer se ima novca.

"Ne može se dogoditi da proizvod ne bude skuplji ako su jako porasle plaće, a jesu", kaže.

Dodaje i da je faktor kronična hrvatska neučinkovitost.

"Dajemo velika sredstva za obrazovanje, a ono ne polučuje dobre rezultate na testovima. Rashodi za mirovinski sustav nisu maleni, a opet su mirovine malene jer imamo velik broj umirovljenika. Izdvajanja za zdravstveni sustav su značajna, a postoje velike liste čekanja.

Potrebno je rješavati uzroke, a ne posljedice. Povećanje cijena je posljedica općenito neučinkovitosti hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini. Povećava se stopa aktivnosti, ali ona je još uvijek značajno niža od prosjeka EU. I slijedom navedenog, treba poboljšati ponudu na tržištu rada, ali treba nam biti jasno da se ne može dogoditi da znatno skoče plaće, a da se to ne prelije na inflaciju", govori.

Potrošnja države je narasla 100 posto u šest godina

Podsjetimo i na razgovor koji je Index imao s ekonomskim analitičarom Andrejom Grubišićem, koji je rekao da je država ključna u kontekstu razumijevanja ključnih uzroka inflacije.

>> Grubišić za Index: Trgovce se napada da su motivirani profitom. A čime da budu?

"Dokazano je empirijski da je inflacija dominantno monetarni fenomen i stoga je bitna monetarna politika (koja treba biti restriktivnija u postojećim okolnostima). Nema povećanja opće razine cijena koja nije u korelaciji s povećanjem opće količine novčane mase u optjecaju.

Kad imamo periode u kojima se intenzivno tiska novac, a gdje nominalno povećana količina natiskanog novca ne korespondira razmjernim povećanjem realne proizvodnje i konzumacije dobara i usluga - tada uvijek dolazi do podizanja razine cijena", rekao je.

"Drugi razlog prolongirane inflacije je ekspanzivna fiskalna politika države. Drugim riječima - snažna državna potrošnja. Rashodi proračuna 2019. su iznosili 18.5 mlrd. eura, a plan za 2025. je 37 mlrd. eura - to je povećanje od 100% u 6 godina. Takvi rashodi doprinose snažnoj potražnji, a u takvim okolnostima teško je očekivati smanjenje cijena na strani ponude", govori.