Sadržaj nastao u suradnji s: Privredna banka Zagreb d.d. 

UMJESTO u školske klupe, odmah na posao. Mladi u Hrvatskoj sve češće razmišljaju o budućnosti izvan klasičnih obrazovnih i poslovnih okvira. Dok se prijašnjih desetljeća fakultet smatrao gotovo jedinim logičnim nastavkom školovanja, posljednjih godina sve je izraženiji trend koji pokazuje da značajan broj mladih želi što ranije krenuti u samostalno poslovanje. To ne znači da je visoko obrazovanje izgubilo na važnosti, već, upravo suprotno, broj visokoobrazovanih osoba u Hrvatskoj stalno raste.  

Paralelno s tim se razvija i poduzetnički duh već nakon srednje škole. Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je udio visokoobrazovane populacije u dobi od 24 do 35 godina 2021. iznosio 35,7 posto. Posebno se ističe Grad Zagreb, gdje čak 50,6 posto mladih ima diplomu, dok su u Panonskoj Hrvatskoj i na sjeveru zemlje ti udjeli znatno niži, između 29 i 31 posto. 

Istovremeno, podaci iz Global Entrepreneurship Monitora (GEM) pokazuju da je 13,2 posto odrasle populacije u Hrvatskoj uključeno u ranim fazama pokretanja posla, što je znatno iznad prosjeka Europske unije. To jasno govori da obrazovanje i poduzetništvo više ne stoje jedno nasuprot drugome, nego se nadopunjuju. Sve više mladih uči vještine kroz formalno obrazovanje, ali ih odmah primjenjuje u malim poslovima, obrtima ili startupima.

Fleksibilnost i upravljanje vremenom

Motivi za takve odluke višestruki su. Anketa Eurobarometra iz 2024. godine otkriva da čak 57 posto mladih Hrvata preferira pokretanje vlastitog posla u odnosu na klasično zaposlenje. Razlozi su uglavnom fleksibilnost, mogućnost samostalnog upravljanja vremenom, digitalne platforme koje otvaraju nove poslovne niše i činjenica da se u digitalnoj ekonomiji često može krenuti s minimalnim ulaganjem. Mladi vide poduzetništvo kao šansu za kreativno izražavanje i financijsku neovisnost, ali i kao izlaz iz tradicionalnog modela rada koji im se čini prespor i birokratski opterećen.

Državni zavod za statistiku potvrđuje da se udio visokoobrazovanih u populaciji stalno povećava. Dok je 2011. godine iznosio je 16,4 posto,  2021. godine narastao je već 24,1 posto.  Paralelno s tim rastom bilježi se i porast broja registriranih obrta, posebice paušalnih. 

Prema podacima Hrvatske obrtničke komore, samo u posljednjih godinu dana broj obrta porastao je za više od 11 tisuća, a ukupno ih je u zemlji aktivno više od 123 tisuće. U tim obrtima zaposleno je gotovo 228 tisuća ljudi, što je 6 posto više nego prethodne godine. To pokazuje da obrtništvo postaje sve privlačnija opcija i za mlade koji završavaju srednju školu i žele odmah ući u svijet rada, bez višegodišnjeg čekanja na diplomu.

Poslovni račun uz pogodnosti za vođenje poslovanja

Rast poduzetničkog entuzijazma mladih nije prošao nezapaženo ni kod financijskih institucija. Banke su prepoznale da mladi obrtnici imaju specifične potrebe i ograničene resurse u prvim godinama poslovanja. PBZ je pripremio odlične ponude svim svojim sadašnjim i budućim klijentima koji razmišljaju o pokretanju poslovanja ili prenošenju poslovnog odnosa u PBZ.

Ugovaranjem novog PBZ poslovnog transakcijskog računa do 31.12.2025. paušalni obrtnici imaju priliku ostvariti niz pogodnosti i ušteda kao što je: otvaranje poslovnog računa bez naknade, također tijekom sljedećih 12 mjeseci ne plaćaju mjesečnu naknadu za vođenje poslovnog računa uz mogućnost da u par klikova, korištenjem PBZ digitalnog bankarstva za poslovne subjekte i bez dolaska u banku, ugovore prekoračenje po poslovnom računu ili kratkoročni kredit, za financiranje troškova poslovanja (ili tekućih poslovnih potreba).

Uz to imaju posebnu pogodnost: poslovni paket Sinergo Obrtnik 2.0 prvih 12 mjeseci s naknadom u iznosu od 2,90 EUR mjesečno (redovna mjesečna naknada za paket Sinergo Obrtnik 2.0 iznosi 8,63 EUR), te mogu bez naknade koristiti Nexi SoftPOS mobilnu aplikaciju. Tu je i pogodnost uplate novčanica i kovanica eura putem novih samoposlužnih uređaja u određenim PBZ poslovnicama (Zagreb: Radnička cesta 44 i Račkoga 6, Osijek: S. Radića 19, Rijeka: Đure Šporera 3 i Čakovec: V. Morandinija 37) također bez naknade do 31.12.2025.

Mogućnost financiranja putem kratkoročnih kredita

Također paušalni obrtnici koji ugovore novi PBZ poslovni transakcijski račun do 31.12.2025. ostvaruju i mogućnost financiranja putem kratkoročnih kredita. Kao što su: mogućnost ugovaranja brzog minusa do 4.000 eura putem PBZ digitalnog bankarstva za poslovne subjekte te mogućnost ugovaranja prekoračenja na temelju prometa po poslovnom računu do 53.000 eura (iznos kredita utvrđuje se prema poslovnim primitcima po računu i urednosti u poslovanju 6 mjeseci od otvaranja računa u PBZ-u).

Unatoč rastućem interesu mladih za obrtništvo i poduzetništvo, prepreke su i dalje značajne. Mladi se najčešće suočavaju s nedostatkom početnog kapitala, složenom birokracijom i manjkom iskustva u vođenju poslovanja. Dodatni izazov je i tržišna konkurencija, pa tako mali obrti često teško pronalaze stabilnu nišu i moraju se brzo prilagođavati novim trendovima. 

Upravo zato programi podrške, od državnih poticaja za samozapošljavanje do financijskih usluga i rješenja, imaju ključnu ulogu u osiguravanju održivosti poduzetničkih inicijativa.

Stručnjaci naglašavaju da će u nadolazećem razdoblju od presudne važnosti biti mentorstvo i edukacija. Samo financijska podrška nije dovoljna ako mladi ne razviju vještine upravljanja poslovanjem, od vođenja knjigovodstva do digitalnog marketinga. Hrvatska obrtnička komora i poduzetnički inkubatori već nude niz programa usmjerenih na edukaciju i podršku, ali njihov doseg još uvijek nije dovoljan da bi se pokrile sve potrebe mladih koji se odlučuju na poduzetništvo odmah nakon srednje škole.

Ako će se ovakav trend nastaviti, Hrvatska bi u idućim godinama mogla svjedočiti stvaranju snažne generacije mladih poduzetnika koji paralelno razvijaju znanje i vlastite poslovne projekte.

Sponzorirani sadržaj donose Index i Privredna banka Zagreb d.d. u skladu s najvišim profesionalnim standardima. 

*Ovaj tekst informativnog je karaktera i ne predstavlja obvezujuću ponudu za Privrednu banku Zagreb d.d.