Nepravomoćna presuda: Maja Đerek nije zviždačica i ne uživa zaštitu
OPĆINSKI radni sud u Zagrebu nepravomoćnom presudom utvrdio je da bivša zaposlenica Državnih nekretnina Maja Đerek nije dokazala da je prije otkaza poduzela unutarnje ili vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, pa samim time nije zviždačica i ne uživa zaštitu iz zakona o zviždačima.
Općinski radni sud je krajem ožujka odbio tužbeni zahtjev Đerek kojim tvrdi da su Državne nekretnine počinile štetnu radnju sukladno Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (ZZPN) time što su joj dale otkaz.
U obrazloženju nepravomoćne presude stoji kako je sud utvrdio da Đerek prije donošenja odluke o otkazu nije poduzela ni unutarnje ni vanjsko prijavljivanje nepravilnosti sukladno ZZPN-u, odnosno Pravilniku Državnih nekretnina, te da stoga Đerek nije prijavitelj nepravilnosti i ne uživa zaštitu na temelju odredaba zakona o zviždačima.
Prijava nepravilnosti nije podnesena povjerljivoj osobi
Sud je također naveo kako Đerek u svom iskazu nije konkretizirala kada je točno izvršila prijavu nepravilnosti niti ju je priložila. Jedina prijava Đerek koja postoji je prijava povjereniku za etiku protiv voditeljice Službe za zakup, status i javna nadmetanja Dragice Dražane Šišić radi nezakonitog i nestručnog postupanja, iz veljače 2020., koju je i povukla.
Ranije je utvrđeno da se ta prijava ne može smatrati prijavom nepravilnosti u smislu odredaba ZZPN-a jer nije podnesena povjerljivoj osobi.
Između ostalog, sud je dodatno utvrdio da se prijava nepravilnosti nadzornom odboru ne može smatrati unutarnjom prijavom nepravilnosti jer nije podnesena povjerljivoj osobi, ali ni predstavljati uzrok otkaza jer je podnesena nakon započetog postupka otkaza ugovora o radu.
"S obzirom na to da u spisu nedostaje prijava nepravilnosti, nije moguće utvrditi da bi odluka o otkazu od 29. rujna 2020. bila štetna radnja koja je posljedica prijave nepravilnosti, radi čega je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kojim se traži utvrđenje štetne radnje, zabranu poduzimanja štetnih radnji te uklanjanja posljedice istih, kao i naknadu neimovinske štete koja je uzrokovana povredom prava koja su zaštićena odredbama ZZPN-a", navedeno je u obrazloženju.
Pri tome je sud naveo kako nije ulazio u pitanje (ne)dopuštenosti odluke o otkazu prema Zakonu o radu, što je predmet ispitivanja u drugoj parnici koju Đerek vodi protiv svog bivšeg poslodavca.
Državne nekretnine zadovoljne
Iz Državnih nekretnina su u komentaru za Hinu rekli kako su zadovoljni sudskom presudom.
"Prema gđi. Đerek društvo Državne nekretnine nije počinilo nikakvu štetnu radnju niti otkazalo ugovor o radu zbog tzv. prijavljivanja nepravilnosti.
Otkaz ugovora o radu dobiven je isključivo zbog skrivljenog ponašanja, a što ćemo nastojati dokazati u radnom sporu koji se vodi pri nadležnom županijskom sudu s obzirom na to da smo uložili žalbu na prvostupanjsku presudu", istaknuli su.
Naime, Đerek je Državne nekretnine također tužila za nezakonit otkaz nakon što je prijavila koruptivne radnje i nezakonitosti u toj državnoj tvrtki, a u tom je sporu Općinski radni sud u listopadu nepravomoćno naložio njezin povratak na mjesto direktorice za poslovne prostore. Sud je zaključio da se Đerek ne može dati otkaz bez da je prethodno imala i jednu opomenu.
Đerek najavljuje žalbu
Đerek je u razgovoru za Hinu poručila kako ima razloga za žalbu na novu nepravomoćnu presudu jer sutkinja nije provela sve dokaze ni saslušala sve svjedoke u postupku.
Poručila je i kako joj je bitnija ta ranija presuda da je njezin otkaz proglašen nezakonitim, a za koju se nada da će uskoro biti pravomoćna.
"Iz te rasprave i izjava svjedoka se vidi da sam ja cijelo vrijeme prijavljivala nepravilnosti", istaknula je.
Đerek: Državna revizija utvrdila nepravilnosti koje sam prijavljivala
Govoreći o ZZPN-u, poručila je kako se osobe kojima se mogu prijavljivati nepravilnosti moraju proširiti, upravo zato što se u njezinom slučaju dogodilo da je osoba za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti bila jako bliska upravi, odnosno bivšoj direktorici.
To što je prijavila nepravilnost nadzornom odboru, koji je po zakonu bio nadređeno tijelo tadašnjoj upravi, i što nadzorni odbor nije reagirao na prijave, može samo biti druga vrsta njihove odgovornosti, pa čak i kaznene, jer nisu spriječili ono što je Državna revizija utvrdila, dodala je.
Državni ured za reviziju u nedavnom je izvješću za 2020. godinu Državnim nekretninama dao uvjetno mišljenje o usklađenosti poslovanja. Revizijom su utvrđeni nepravilnosti i propusti koji se odnose na upravljanje praznim stanovima, sustav unutarnjih kontrola, rashode, potraživanja od kupaca i javnu nabavu.
"Sve moje prijave još uvijek duboko zakopane u nečijim ladicama u Državnim nekretninama"
"Kada vam jedna institucija kao što je Državna revizija dokaže da je istina sve ono što ste pisali i govorili, mislim da ne treba uopće daljnji komentar za bilo što drugo, ostalo će utvrditi Uskok", poručila je Đerek.
Dodala je i kako Državne nekretnine ovu novu presudu mogu tumačiti kako žele, ali da je jedna istina - da su sve njene prijave još uvijek "duboko zakopane u nečijim ladicama u Državnim nekretninama", što bi trebalo propitkivati, kao i činjenicu da se po njenoj kaznenoj prijavi ne postupa već godinu i pol.