CHARLES Lindbergh, rođen 1902. godine, sin odvjetnika i kongresmena, svoj je put usmjerio prema nebu. Od ranih dana pokazivao je izraženu fascinaciju prema mehanici i letenju, što će oblikovati njegovu sudbinu. U eri kada je avijacija bila tek u začetku, Lindbergh je započeo kao mehaničar, a zatim postao najpoznatiji pilot u povijesti i najveća zvijezda svog doba.

Epohalni prelet preko Atlantika

Lindberghov najslavniji pothvat bila je solo misija preleta preko Atlantika 1927. godine. Let je započeo 20. svibnja iz New Yorka, s malenim avionom koji se zvao Spirit of St. Louis.

Ovaj izazov nije bio samo tehnološki podvig, već i test ljudske izdržljivosti. Lindbergh je proveo 33 i pol sata u zraku, boreći se s umorom, hladnoćom i potencijalnim kvarovima. Tijekom leta, suočio se s brojnim izazovima, uključujući loše vrijeme i probleme s navigacijom.

Usprkos svemu, uspješno je sletio u Pariz, čime je postao prva osoba koja je sama preletjela Atlantik avionom. Ovaj povijesni trenutak donio mu je ne samo globalnu slavu već i Orteigovu nagradu od 25.000 dolara.

Dvadesete godine 20. stoljeća bile su doba velikih tehnoloških promjena, a Lindberghov let bio je vrhunac tog razdoblja. Ovaj događaj nije samo označio tehnološki napredak već je bio simbol hrabrosti i inovativnosti. Svijet je bio očaran ovim pothvatom, a Lindbergh je preko noći postao globalna senzacija. Njegov uspjeh predstavljao je nadu i inspiraciju u vrijeme kada su Sjedinjene Države uživale u ekonomskom usponu, neposredno prije Velike depresije.

Lindbergh je postao prva prava svjetska zvijezda u današnjem smislu. Tabloidi su pratili svaki njegov korak, njegov privatni život postao je jednom od glavnih tema u američkoj javnosti. Njegova slava prelijevala se i na ostatak svijeta pa su i novine u tadašnjoj Kraljevini SHS svakodnevno pisale o njegovom životu, a posebno o tragičnom događaju koji će uslijediti.

Tragedija

Unatoč statusu nacionalnog heroja, Lindberghov privatni život obilježen je tragedijom. Otmica i smrt njegovog sina 1932. godine postala je senzacionalna i tragična vijest. Ovaj događaj, poznat kao "Slučaj Lindbergh", bio je jedan od prvih velikih kriminalističkih slučajeva koji su mediji široko pratili u SAD-u.

Otmica Charlesa Lindbergha Jr. bila je šokantna ne samo zbog svog nasilnog karaktera već i zbog toga što je žrtva bila dijete slavne osobe. Dijete je oteto iz svoje sobe, a Lindbergh je pronašao poruku o otkupnini. Ubrzo se saznalo da su otmičari tražili 50.000 dolara. Iako je Lindbergh platio otkupninu, njegov sin nije vraćen. Tijelo malog Charlesa pronađeno je tek nakon više od dva mjeseca, nedaleko od njihove kuće.

Ova tragedija bila je glavna vijest ne samo u Americi nego i diljem svijeta. Dok se tragalo za dječakom, u medijima se pratio svaki korak inspektora i obitelji. Nagađalo se tko bi mogao stajati iza otmice, tražilo se sumnjivce i nagađalo o raznim teorijama. Istraga je bila opsežna, ali i kontroverzna. Mnogi su kritizirali policiju zbog postupanja s ovim slučajem, a javnost je bila opsjednuta detaljima.

Nakon dugotrajne potrage, uhićen je Bruno Richard Hauptmann, njemački imigrant, koji je osuđen za otmicu i ubojstvo te pogubljen 1936. godine. On je uhvaćen jer je platio benzin jednom od označenih novčanica koje su predane u otkupnini.

Ovaj događaj imao je ogroman utjecaj na američko pravosuđe i medijsko izvještavanje. "Zakon Lindbergh" usvojen je 1932. godine, čineći otmicu saveznim zločinom. Slučaj je također doveo do promjena u načinu na koji mediji izvještavaju o kriminalističkim slučajevima, posebno kada su u pitanju djeca slavnih osoba.

Bliskost s nacizmom

Lindberghovi politički stavovi, posebno uoči i tijekom Drugog svjetskog rata, izazvali su brojne kontroverze. Bio je pristalica američkog izolacionizma i predvodio je pokret protiv ulaska SAD-a u rat (i njegov otac je bio kongresnik koji se za vrijeme Prvog svjetskog rata zalagao za izolacionizam).

Lindberghove izjave i stajališta često su interpretirani kao simpatije prema nacizmu i antisemitizmu, naročito nakon njegovih posjeta Njemačkoj 1930-ih. Izazvao je velike polemike svojim govorima, koji su mnogi tumačili kao antisemitske i pronacističke, a aktivno se zalagao za američku neutralnost, što je izravno išlo na ruku nacističkoj Njemačkoj i njenim saveznicama.

Tijekom Drugog svjetskog rata, jednom kad se Amerika uključila u rat, Lindbergh se nije aktivno borio jer je ostao predan svom izolacionističkom stavu. Unatoč tome, radio je kao konzultant za različite zrakoplovne tvrtke i bio je uključen u razvoj avijacijske tehnologije.

Njegov doprinos ratnom naporu bio je tehničke prirode, što uključuje rad na poboljšanju performansi američkih borbenih aviona. Njegov posjet ratnim zonama i izvještaji o njemačkim zrakoplovnim snagama dali su vrijedne informacije američkim oružanim snagama.

Iako je bio izolacionist, Lindbergh je prepoznao opasnost koju predstavlja nacistička Njemačka te se nakon napada na Pearl Harbor izjasnio za podršku američkom ratnom naporu.

Poslije rata Lindbergh se povukao iz javnosti, nastavivši raditi u avijaciji i očuvanju prirode. Unatoč kontroverzama, njegov prelet preko Atlantika i dalje ostaje jedan od najvažnijih događaja u povijesti avijacije.

Sam Lindbergh ostao je jedna od najkontroverznijih i najzanimljivijih ličnosti prve polovice 20. stoljeća.