SUTRA će se u Washingtonu grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt i danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen sastati sa svojim američkim kolegom Marcom Rubiom kako bi pokušali pronaći rješenje za grenlandsku krizu, no čini se da danska i grenlandska strana sve manje nastupaju jedinstveno prema američkim pretenzijama.

Čak i unutar grenlandskog političkog vodstva i parlamentarnih stranaka ne postoji jedinstvo oko odgovora na prijetnje Donalda Trumpa, ponovno izražene u noći na utorak u objavi Bijele kuće na X-u koja prikazuje američkog predsjednika kako kroz prozor gleda na kartu Grenlanda.

U Kopenhagen danas stiže američka delegacija od ukupno osam senatora i članova Zastupničkog doma Kongresa, većinom iz redova Demokrata. Sastat će se s predstavnicima danske i grenlandske vlade, kao i s poslovnim liderima.

Ured demokratskog senatora Chrisa Coonsa u šturom priopćenju za javnost navodi sljedeće: "Senator Coons predvodit će kongresnu delegaciju u Kopenhagenu kako bi istaknuo više od 200 godina prijateljstva između SAD-a i Danske".

Zašto senatori dolaze u Dansku, a ne na Grenland?

Predsjednica Odbora za vanjsku i sigurnosnu politiku grenlandskog parlamenta Pipaluk Lynge, koja očito nije bila pozvana, odmah je zatražila da i sama bude nazočna sastanku s američkim senatorima: "O nama se ne može razgovarati bez nas. Čudno je da su senatori pozvani u Dansku, a ne na Grenland".

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen također je stigao u Kopenhagen i ostaje u glavnom gradu Danske čak tjedan dana, očito kako bi bio što bliže danskim čelnicima kad se budu vodili razgovori o njegovoj domovini.

Neki su danski političari u međuvremenu izgubili strpljenje, pa je tako bivši predsjednik nacionalističke i populističke Danske narodne stranke, Kristian Thulesen Dahl, za Jyllands-Posten rekao da je neodrživa trenutačna situacija u kojoj grenlandski lideri mogu bez ikakve odgovornosti i posljedica reći što god žele o Danskoj.

Sve grenlandske stranke žele neovisnost

"Možda bismo trebali biti posve otvoreni u odnosima između Danske i Grenlanda. Više puta Grenland je jasno stavio do znanja da se želi odcijepiti. To je samo pitanje vremena i metode. Dugoročni cilj gotovo svih stranaka na Grenlandu je neovisnost", rekao je Thulesen Dahl i nastavio:

"Sada svima mora biti jasno da SAD neće prihvatiti neovisni Grenland. Vide li Grenlanđani svoju budućnost zajedno s Danskom ili će ih želja za odcjepljenjem odvesti u američki zagrljaj? Neka Grenlanđani izravno razgovaraju sa SAD-om i na temelju toga odaberu svoju budućnost."

Ineqi Kielsen, dopredsjednik ljevičarske stranke Siumut, također smatra da bi Grenland trebao samostalno i izravno razgovarati sa SAD-om i ističe da danski ministar vanjskih poslova nema što tražiti na takvim sastancima: "Danska vlada je više puta rekla da Grenland pripada Grenlanđanima, pa neka se toga sada i drži".

Strah od eskalacije i američke intervencije

S druge strane, danska ljevičarska stranka Enhedslisten pozvala je da se iznad palače Christiansborg u Kopenhagenu, sjedišta danskog parlamenta, vlade i vrhovnog suda, istakne grenlandska zastava. "Pozivamo parlament da djeluje u znak solidarnosti i suosjećanja s grenlandskim narodom i njihovim pravom da sami donose odluke o budućnosti Grenlanda", rekao je zastupnik Enhedslistena Peder Hvelplund.

Grenlandska zastupnica u danskom parlamentu i zagovornica neovisnosti Grenlanda Aki-Matilda Høegh-Dam defetistički je zaključila da se Donalda Trumpa teško može odvratiti od namjere da zauzme Grenland. Tvrdi da nije nužno problematično sklopiti sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ako to može omogućiti Grenlanđanima veću neovisnost.

"SAD ionako stiže na Grenland, pa moramo pokušati nešto izvući iz toga. Moramo biti pametni. Ili ćemo im omogućiti da nas preuzmu silom ili ćemo pregovorima pokušati izvući najbolje za grenlandski narod. Treće opcije nema", izjavila je Aki-Mathilda Høegh-Dam za Politiken.

A kad smo kod sile, dansku premijerku Mette Frederiksen pitali su prije dva dana otvoreno što će se dogoditi ako SAD silom krene na Grenland. Odbila je jasno odgovoriti na to pitanje: "Mislim da većina Danaca razumije da to ne mogu podijeliti s javnosti. Mnogo je stvari na koje ne mogu odgovoriti. Reći ću samo da se nalazimo u sudbonosnom trenutku".

"Dalje ruke od Grenlanda"

A u više danskih gradova u subotu će se održati prosvjedi protiv američkih pretenzija na najveći svjetski otok pod sloganom "Dalje ruke od Grenlanda". Organizator je jedna inuitska organizacija iz Danske, čija predsjednica Camilla Siezing kaže: "Obično se ne miješamo u politiku, ali situacija je postala toliko ozbiljna da moramo dignuti svoj glas".

Grenlandski mediji javljaju o uznemirenim stanovnicima koji počinju stvarati zalihe goriva i hrane, jer strahuju od eskalacije krize i prekida dostave osnovnih potrepština i komunikacija. Neki govore o selidbi na sigurno u Dansku.

"Jučer sam prošetala obalom. Smiruje me slušati more. Spuštao se mrak, a onda je ispred mene prošao brod bez svjetala. I odjednom sam se zapitala hoće li i oni uploviti bez upaljenih svjetala?", zapitala se gradonačelnica Nuuka Avaaraq Olsen, koja pod "oni" misli na Amerikance.

Naglasila je da nemir i strah među 20.000 stanovnika Nuuka raste svakim danom: "Iako svima govorim da ostanu mirni, razumijem da se ljudi boje. Razumijem zašto gledaju u nebo i more tražeći ono što bi moglo doći".

Situaciju oko Grenlanda možda je najbolje opisao bivši grenlandski političar Aqqaluk Lynge, osnivač ljevičarske stranke Inuit Ataqatigiit, koji strahuje da će rastuće tenzije između njegove domovine i Danske omogućiti SAD-u da ostvari svoje prijetnje i provede aneksiju.

"Izjave grenlandskih čelnika, kojima nas se gotovo prikazuje kao samostalnog vanjskopolitičkog aktera, samo potvrđuju ono što Amerikanci tvrde - da postoji vakuum moći na Arktiku. A to je prilično opasan put", rekao je Lynge i nastavio:

"Nužno je svijetu reći da nismo u ustavnoj krizi"

"Stalno se ponavlja mantra da ne želimo biti Amerikanci, ali ni Danci. To je dolijevanje ulja na vatru. Nužno je svijetu reći da nismo u ustavnoj krizi. Da Grenland, Danska i Farski otoci čine zajednicu unutar koje imamo velike mogućnosti".

Lynge je naglasio da Grenland ne treba samostalno pregovarati sa SAD-om: "Ministrica vanjskih poslova Motzfeldt mora se prestati ponašati kao da smo golema zemlja. Mi smo prilično malen narod, a Danska je mali partner u NATO-u. Neka Danska, koja je odgovorna za vanjsku i sigurnosnu politiku, preuzme vodstvo. Besmislica je pokazivati onima s kojima se sastajemo da među nama postoji veliko neslaganje".