PREMIJER Andrej Plenković je danas odradio radni sastanak s predstavnicima Matice hrvatske na kojem se raspravljalo o prijedlogu Zakona o hrvatskom jeziku. "Podupiremo aktivnosti Matice koja njeguje hrvatski jezik, kulturu i identitet. Vlada pozdravlja inicijativu o donošenju Zakona o hrvatskom jeziku te će predložiti njegovo usvajanje u Hrvatskom saboru", napisao je Plenković na Twitteru.

Na sastanku su sudjelovali i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, predstojnik premijerovog ureda Zvonimir Frka-Petešić te bivši splitski gradonačelnik i HDZ-ov saborski zastupnik Andro Krstulović Opara.

Nacrt Zakona o hrvatskom jeziku je izradila radna skupina Matice hrvatske u sastavu: akademik Stjepan Damjanović, prof. dr. sc. Mario Grčević (voditelj radne skupine), akademik Mislav Ježić, akademik August Kovačec i dr. sc. Tomislav Stojanov. Detalji nacrta su tijekom siječnja objavljeni u sklopu Vijenca, časopisa za kulturu koji izdaje Matica hrvatska. 

"Tko ne zna engleski, ne može znati prodaju li se računala ili jaja"

"Većina europskih zemalja ima zakone o svojim jezicima. No ti se zakoni međusobno znatno razlikuju jer su vezani uz specifičnosti pojedinih zemalja. Mi smo nacrt Zakona o hrvatskom jeziku napisali tako da bude od dugoročne koristi hrvatskomu društvu", rekao je jezikoslovac Grčević. Naglasio je da bi se Zakonom regulirala službena i javna upotreba jezika. 

"Zakon o hrvatskom jeziku treba pomoći da nitko u Hrvatskoj ne bude ni u jednoj prilici kažnjen zato što zna samo hrvatski. Ne možete dopustiti situacije u kojoj npr. na nekoliko zgrada u nekom hrvatskom gradu imate natpise samo na engleskom jeziku pa tko ne zna engleski ne može znati prodaju li se u zgradi računala ili jaja", poručio je akademik Damjanović. 

"Zakon mora zaštititi hrvatski standardni jezik od pokušaja da se on ponegdje izgura iz uporabe. Nije prihvatljivo da npr. neki fakultet odluči da će nastavu obavljati samo na engleskom jeziku da bi njegovi studenti bili poslije konkurentniji na europskom tržištu", dodao je. 

"Ako netko bude kršio propise, dobit će upozorenje"

Grčević navodi kako Zakon "za osnovne i srednje škole predviđa da trećina sadržaja predmeta Hrvatski jezik mora biti posvećena jezičnim temama". "Tomu je tako zato što smo svjedoci da se na predmetu Hrvatski jezik obrađuju sve mnogobrojnije teme, a stoga sve manje one koje su vezane uz hrvatski jezik s gramatičke ili s književne strane", objašnjava. 

"Zakon nije napisan da bi se njime nešto preko noći nasilno i spektakularno mijenjalo, nego zato da se pravo na vlastiti jezik dugoročno zaštiti. Stoga bi nacrtom našega Zakona mogli biti razočarani svi koji očekuju senzacije", kazao je Grčević.

Osvrnuo se i na moguće kazne. "Ako netko bude kršio njegove propise, dobit će upozorenje i mogućnost ispraviti nedostatke. A ako bi i to ignorirao, primijenit će se kaznene odredbe iz postojećih Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o audiovizualnim djelatnostima", istaknuo je. 

"Zakon se ne može dovesti u vezu s jezičnom politikom NDH"

Damjanović je pokušao objasniti zbog čega se neki protive donošenju Zakona. "Zašto nije dosad prošao? Raspoloženje je na relevantnim mjestima bilo negativno: manji broj protivnika misli da se Zakonom ne dobiva ništa, veći broj to uvijek povezuje sa zakonskim odredbama iz NDH, čak i kad sebi ne priznaju da to povezuju, a dio je iz one skupine koja uvijek čeka priliku da iskaže svoje protuhrvatske stavove", smatra Damjanović. 

"Mi pak mislimo da je Zakon koristan, da se on ni na koji način ne može dovesti u vezu s nakaradnom jezičnom politikom u vrijeme NDH i dodajem svoje mišljenje da sadašnji tekst bolje (to prije svega znači obzirnije) govori o problematici nego zakoni u nekim drugim državama", nastavio je. 

"Svjedoci smo ubrzana razvitka na mnogim područjima i taj razvitak rađa nove riječi, nove nazive na engleskom, pa i promjene koje se ne tiču samo leksika. Nacionalna politika može osigurati brigu da te nove riječi i druge nove jezične pojave na prikladan način ugradimo u hrvatski jezik. Naš novi prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku i o tome govori", zaključio je.