Foto: AFP

GRČKA je ponovno paralizirana zbog dvodnevnog generalnog štrajka koji su sindikati organizirali protiv vlade koja očajnički pokušava usvojiti nove mjere štednje.

Sindikati su radnike zbog povećanja poreza pozvali u masovne demonstracije, dok parlament raspravlja o drastičnim mjerama koje zahtijevaju EU i MMF prijeteći da će Grčkoj uskratiti 12 milijardi eura kako bi ta zemlja do sredine srpnja vratila dugove.

Jučer navečer je grčki premijer George Papandreou molio parlament da obavi svoju "patriotsku dužnost" i glasa za mjere kako bi održali državu "na nogama". Konzervativna oporbanaime, odbila je poziv europskih čelnika na nacionalno jedinstvo pa će mjere štednje morati biti izglasane većinom u parlamentu. 

O mjerama će se glasati u srijedu i četvrtak. Izglasaju li se te mjere štednje, EU i MMF oslobodit će i ostatak od 110 milijardi eura pomoći toj zemlji. Europski dužnosnici počet će zatim s finalizacijom pojedinosti vezanih za upumpavanje još 120 milijardi eura pomoći Grčkoj koji bi joj trebali pomoći da plati svoje dugove do kraja 2014. godine.

"Porez solidarnosti", porez na luksuz, ukidanje povlaštenog poreza...

Grčkim planom štednje predviđeno je da ta zemlja u sljedećih nekoliko godina uštedi 78 milijardi eura. Taj iznos podijeljen s 11 milijuna Grka otkriva kako bi na svakom stanovniku te zemlje trebalo uštedjeti sedam tisuća eura, izračunao je Deutsche Welle.

Grčka tako planira uvesti nepopularni i Hrvatima već poznati "harač", koji njihova Vlada eufemistički naziva "porezom solidarnosti". Oni koji dobivaju do tisuća eura mjesečno, bili bi oslobođeni tog poreza, a svi koji imaju veće prihode podliježu mu proporcionalno visini plaće. Oni koji imaju najveće plaće bit će oporezivani prema stopi od četiri posto. Profesionalni političari poput ministara ili gradonačelnika morat će plaćati čak pet posto "poreza solidarnosti".

Također, porez na osobna vozila porast će za 10 posto, lož-ulje bit će skuplje pet centi po litri, a obrtnici i ostali samostalni djelatnici, piše Deutsche Welle, morat će računati s dodatnim porezom.

Viši porezi, ipak, najviše bi trebali pogoditi najbogatije. Tako svi koji imaju kuću vrjedniju od 200.000 eura, morat će plaćati dodatni porez. Isto vrijedi i za vlasnike jahti i bazena.

Viši porezi posebno pogađaju i ugostitelje. Tako za gastronomske lokale više neće važiti povlašteni porez na dodanu vrijednost od 13 posto, već od 23 posto. Jedan ugostitelj požalio se Deutsche Welleu da će sam morati snositi trošak, jer da mu inače nitko neće dolaziti u lokal.

Porezima se planira namaknuti oko 28 milijardi eura. Ostalih 50 namaknut će se prodajom državnih poduzeća (željeznica, solunski vodovod, toplana...), a zaposlenici strahuju kako će im privatnici smanjiti plaće i dodatke.

Policija baca suzavac na prosvjednike

I dok premijer vodi svoju bitku u parlamentu, na ulicama Grčke zavladao je potpuni kaos. Pred zgradom parlamenta, na trgu Sintagma, okupljene su tisuće prosvjednika, a policija je na omladinu koja ih je gađala kamenjem i bocama bacala suzavac. BBC javlja kako su prosvjednici uzrokovali i manje požare.

Zbog općeg štrajka obustavljena je većina javnih usluga, banke su zatvorene, a u bolnicama radi minimalan broj osoblja koji prihvaća samo hitne slučajeve.  U Ateni ne voze tramvaji i autobusi, trajekti ne plove za otoke, a radnici podzemne željeznice vozili su samo kako bi "Atenjani mogli doći na demonstracije".

Po središtu Atene raspoređeno je više od pet tisuća policajaca.

Radnici na rubu siromaštva

Sindikati su ogorčeni Vladinim planom da nametne poreze onima koji zarađuju minimalnu plaću. Tome je prethodilo razdoblje u kojem su rađeni i drugi rezovi, što je rezultiralo s više od 16 posto nezaposlenih u državi. Prema anketama, između 70 i 80 posto Grka protivi se Vladinom planu štednje.  "Situacija u kojoj se nalaze radnici je tragična, nalazimo se na rubu siromaštva", kazao je jedan od prosvjednika za BBC, dodajući: "Vlada je proglasila rat i mi ćemo na njega odgovoriti".

"Protivimo se onome što nam pokušavaju napraviti. Vrlo dobro znamo da će ove mjere biti naš nadgrobni spomenik. Radnici će trpjeti ogromne posljedice, kao i svi na svim društvenim razinama", kazao je zaposlenik tamošnje banke.

S druge strane, europski dužnosnici strahuju oko stabilnosti eurozone. Herman Van Rompuy, predsjednik Europskog vijeća, kazao je kako će se posljedice glasanja u Grčkoj osjetiti diljem svijeta.

"Postoje neki odlučujući trenuci, i nadolazeći sati bit će odlučujući, presudni za grčki narod, ali i za eurozonu i za stabilnost svjetske ekonomije", citirao je Van Rompuya AFP. 

"Vjerujem da su grčki političari potpuno svjesni odgovornosti koju nose na svojim plećima kako bi spriječili bankrot. Jedini način da ga zemlja izbjegne  jest da parlament prihvati revidirani gospodarski plan. EU želi pomoći Grčkoj, ali to može učiniti jedino ako ona prvo pomogne samoj sebi", poručio je europski povjerenik za gospodarstvo Olli Rehn zastupnicima u grčkom parlamentu.