USPJEH kriptovaluta, posebice bitcoina, ne može se zanijekati. Prije nekoliko godina radilo se tek o zanimljivom novitetu digitalnog doba, za koji je malo tko vjerovao da će ostvariti nešto značajno. Malo tko je ozbiljno shvaćao mogućnosti koje kriptovalute pružaju i način na koji bi mogle promijeniti svijet.

No davno je prošlo vrijeme kada su kriptovalute predstavljale rubnu inovaciju kojom se bave čudaci. Danas su postale sastavni dio financijskih tržišta i prihvatili su ih veliki investitori kao dio svog portfelja i investicija. Analize zadnjih godina pokazuju da su postale dovoljno povezane s financijskim tržištima da njihova vrijednost donekle korelira s ostalim financijskim investicijama.

Ironija je u tome što su kriptovalute trebale biti sasvim odvojene od utjecaja države i središnjih banaka, u smislu da ih ne mogu kontrolirati, a ipak je u zadnje vrijeme sve očitije da cijena bitcoina i ostalih kriptovaluta jako varira upravo s obzirom na to što rade središnje banke, poglavito američki FED.

>> Oštro pada cijena bitcoina

Trenutno su kriptovalute u dubokom minusu i izgubile su velik dio vrijednosti, nakon podizanja referentnih kamatnih stopa od strane FED-a i središnje banke Ujedinjenog Kraljevstva (BOE) te najava da će do kraja godine biti još takvih povećanja. Time je očito da je nastala situacija da kriptovalute snažno reagiraju na akcije središnjih banaka država, što je suprotno do njihove originalne ideje o novcu koji je nezavisan od države.  

Salvador, mala država u Srednjoj Americi, legalizirao je bitcoin kao sredstvo plaćanja i pokušao ga promovirati kao nacionalnu valutu. Eksperiment ne ide baš najbolje. 

Kriptovalute su postale općeprihvaćene

Ako ulaganja na financijskim tržištima rastu, rastu ulaganja u kriptovalute. I obrnuto. Dok je to signal da kriptovalute nisu više novitet kojim se bave čudaci, nego su predmet analiza velikih institucija, donekle je i poništilo samu njihovu ideju. A inicijalna ideja je bila da se stvori novac, valuta ili vrijednost koja će biti odvojena od glavnih financijskih igrača, državnih regulacija, središnjih banaka i ostale stare financijske infrastrukture. Kriptovalute su obećavale slobodu i anonimnost.

Naravno, tu slobodu i anonimnost su među prvima primijetili oni koji žele biti anonimni, poglavito trgovci ilegalnom robom i uslugama i ostatak kriminalnog podzemlja, koje ima najviše interesa od toga da njihove financijske transakcije ostanu skrivene. To ipak ne znači da je to glavna uloga kriptovaluta i glavni način njihovog korištenja.

Ali korištenje bitcoina i ostalih kriptovaluta privuklo je i pažnju policija, kako nacionalnih tako i internacionalnih. Ta pažnja je upravo ono što su kreatori kriptovaluta željeli izbjeći.

>> Švedska je prihvatila kriptovalute. Stvara svoju verziju bitcoina

Ubrzo su i središnje banke država primijetile da bi zbog kriptovaluta mogle izgubiti kontrolu nad financijskim sustavima država. Pokrenute su mnoge zabrane, prijetnje, ograničenja i progoni kriptokorisnika. Ali su te iste središnje banke država uvidjele da postoji ogroman potencijal u iskorištavanju tehnologija kojima se služe kriptovalute, blockchaina.

Trenutno većina država u svijetu razmišlja o stvaranju nacionalne digitalne valute ili ju već razvija. To, dakako, nije ista stvar kao kriptovalute, ali su upravo one djelovale disruptivno na financijske sustave i natjerale države da implementiraju tehnologiju koju je popularizirao bitcoin.

Danas se kriptovalute nalaze u dilemi: ili će prihvatiti državne i međudržavne regulacije te time postati legalno sredstvo plaćanja ili će biti u stalnom bijegu od tih regulacija i vječno ostati u ilegali, ranjive i proganjane.

Salvador - pionir u prihvaćanju bitcoina kao legalne valute

Jedna država je čak prihvatila bitcoin kao službenu nacionalnu valutu i oko nje počela graditi nacionalnu financijsku infrastrukturu. Radi se o Salvadoru, siromašnoj državi Srednje Amerike, državi koja nije ni imala nacionalnu valutu, nego je koristila dolar.

Bitcoin je u Salvador uveo predsjednik Nayib Bukele, na prilično svojevoljan način te bez parlamentarne rasprave, konzultacija sa sindikatima ili poslovnim krugovima. Tipični diktatorski način, reklo bi se. No Bukele ionako na Twitteru sam sebe naziva "najcool diktatorom na svijetu".

Zatim je potrošio 180 milijuna dolara da bi po državi rasporedio bankomate koji prihvaćaju bitcoin i uveo tzv. e-wallet, digitalni novčanik u kojem se drže bitcoin i ostale kriptovalute. Svaki digitalni novčanik je sadržavao 30 dolara vrijednosti bitcoina i mogao ga je dobiti svaki građanin Salvadora.

>> Kriptovalute, zlato ili Lego kocke. U što se više isplati ulagati?

Većina stanovnika je stvarno i preuzela svoj digitalni novčanik, ali prema dostupnim informacijama, brojni su odmah zamijenili bitcoine za dolare na bankomatima koje je postavio Bukele da bi proširio korištenje bitcoina kao legalnog sredstva plaćanja u Salvadoru.

Država tradicionalno ima velikih problema s kriminalom, koji je radikalno smanjen dolaskom Bukelea na vlast. No svejedno su kriminalci iskoristili digitalni novčanik za izvođenje raznih prevara, što sudovi još nisu počeli procesuirati.

Salvador je na ruti krijumčara droge iz Južne Amerike u SAD te su korupcija i kriminal svakodnevna pojava. Većina građana radi na crno. Takva situacija je ustvari plodna za uvođenje bitcoina jer i krijumčari droge i radnici na crno imaju koristi od anonimnosti koju nudi bitcoin.

Ali prihvaćanje bitcoina teče jako sporo. I trgovci i kupci preferiraju stari dolar umjesto bitcoina. To je prilično veliki udarac na ideju prihvaćanja bitcoina i ostalih kriptovaluta kao novca koji se može koristiti ravnopravno s tradicionalnim novcem za čiju vrijednost garantiraju države, tj. središnje banke.

Bitcoin je ipak loš kao novac

Svaki novac mora ispunjavati određene funkcije da bi bio "dobar" novac, a tri su glavne: sredstvo plaćanja i razmjene, spremište vrijednosti te sredstvo odgođenog plaćanja, tj. da se njim može prebacivati vrijednost iz jednog razdoblja u drugo (npr. kreditiranje). Kriptovalute ispunjavaju te glavne funkcije novca, ali jako loše.

Točnije, glavni problem s bitcoinom i ostalim kriptovalutama je što im vrijednost jako varira u kratkom periodu. Stabilna vrijednost novca je od ključne važnosti za njegovo normalno korištenje. Bitcoin i kriptovalute zbog volatilnosti cijene možda jesu dugoročno dobra investicija, ali to ne znači puno u situaciji kada za svega par mjeseci mogu izgubiti petinu ili četvrtinu vrijednosti. Zbog toga je kriptovalute točnije zvati kriptoinvesticijama.

Volatilnost vrijednosti kriptovaluta stvara mnoge operativne probleme u smislu njihovog korištenja kao valute. Kako odrediti cijenu nekog proizvoda u bitcoinima ako postoji mogućnost da se smanji vrijednost za koju smo prodali taj proizvod? Svaki pad bitcoina nakon primjerice prodaje nekog proizvoda za 0.25 bitcoina ustvari znači da smo mi kao prodavatelj zaradili manje od prodaje nego onog trenutka kada smo ga prodali.

Onaj tko prodaje proizvod može ga jednog dana naplatiti 0.25 bitcoina i, kada ide tim istim bitcoinom plaćati poslovne troškove za nekoliko tjedana, shvatiti da mu je vrijednost pala te da 0.25 bitcoina taj dan vrijedi manje nego onog dana kada je dobio te bitcoine u zamjenu za proizvod koji je prodao.

Možda čak na kraju bude u minusu. To nije baš poticajno za poslovanje i korištenje bitcoina kao platežnog sredstva.

Još je veći problem po pitanju spremišta vrijednosti. Zašto štedjeti u bitcoinima ako postoji prilično velika mogućnost da će zbog pada vrijednosti bitcoina biti praktički izbrisan velik dio štednje. Zasigurno je netko voljan prihvatiti taj rizik i danas sigurno mnogi štede u bitcoinima, ali većina ljudi štedi upravo zbog sigurnosti i ne žele prihvatiti toliko veliki rizik.

To je, uostalom, problem s inflacijom, što obezvrjeđuje štednju. Legitimno je tvrditi da dugoročno štednja bitcoina nije nesigurna jer će mu vrijednost rasti, ali tu se ne radi toliko o štednji koliko o investiciji. Neki ljudi jednostavno žele štedjeti bez rizika od velikog pada vrijednosti te štednje, što s bitcoinom još nije slučaj. Kriptovalute se čak smatraju jako rizičnom investicijom.

Upravo zbog toga što se tehnički kriptovalute više ponašaju kao imovina a ne novac, pa je točniji naziv kriptoimovina, njihova vrijednost snažno reagira na podizanja referentnih kamatnih stopa središnjih banaka. Naime, nakon povećavanja referentnih kamatnih stopa investitori se najviše povlače iz jako rizične imovine, kao što su bitcoin i ostale kriptovalute. 

Kreditiranje pomoću bitcoina je problematično iz istog razloga. Koliku kamatu odrediti na kredit u bitcoinima ako je njegova vrijednost nesigurna? Otplata kredita u bitcoinima tako jedan mjesec može imati jako niske rate, a drugi jako visoke te je planiranje roka otplate iznimno teško. Rate takvih kredita bi se trebale prilagođavati na mjesečnoj bazi ili na njih naplaćivati velike kamate da bi se kreditor osigurao od fluktuacija u vrijednosti bitcoina.

Bitcoin može vršiti funkcije novca, ali to radi jako loše. Radi se primarno o investiciji i većina njegovih korisnika ga zbog toga i koristi. Zbog toga je ispravniji naziv kriptoimovina.

Salvador ne odustaje od eksperimenta

Salvador upravo dobiva jako skupu poduku iz teorije novca. Ne postoji nikakva prepreka da se bitcoin koristi kao razmjensko sredstvo i njim trguje, ali je jako loša ideja da se na njemu temelji financijski sustav države. Salvador je već izgubio ogroman novac u zadnjem padu cijene bitcoina, no to je predsjednik iskoristio za kupnju još bitcoina i čudio se zbog čega ga neki prodaju toliko jeftino.

Tijekom najnovijeg pada cijene bitcoina, Bukele je na Twitteru objavio kako je Salvador kupio 500 bitcoina po cijeni od 30.744 dolara po bitcoinu. To je ukupno 15.37 milijuna dolara, što nije mali novac za tako malu i siromašnu državu. 

Predsjednik Salvadora Nayib Bukele ipak ne odustaje od svog eksperimenta. Čak povećava uloge i najavljuje izdavanje državne obveznice u bitcoinima, u vrijednosti od 500 milijuna dolara. Da apsurd bude veći, planira s pola sredstava prikupljenih bitcoin obveznicom kupiti još bitcoina, a ostalu polovicu uložiti u Bitcoin City, grad koji će biti oslobođen poreza i u kojem će se moći rudariti bitcoin koristeći električnu energiju dobivenu iz jednog ugaslog vulkana.

No bitcoin je iznenadio već puno puta pa možda i eksperiment u Salvadoru pokaže kako je to odličan novac i da se njime mogu voditi državne financije. Dosadašnji dokazi pokazuju suprotno, ali možda se upornost ipak isplati.