SABORSKI zastupnik Mosta Zvonimir Troskot izjavio je da je projekt izgradnje hidrocentrale u Kosinjskom polju ekonomski neisplativ i ekološki neprihvatljiv, potapanjem sela čini se velika šteta tamošnjem stanovništvu te je Most zatražio od Direkcije za okoliš EK da ga spriječi.

Troskot je na konferenciji za medije izjavio da je Most zajedno s lokalnim stanovništvom i županijskim vijećnikom Mosta u Zadarskoj županiji Ivanom Matićem uspio zaustaviti izgradnju hidrocentrale na Uni te da će slično ponoviti i za Kosinjsku dolinu.

Govoreći o štetnosti projekta HES Kosinj, kazao je da se on ne odnosi samo na uništavanje tamošnjih sela, nego da je velika opasnost da se njime potopi "gotovo pola Like".

S obzirom na nadmorsku visinu ta velika količina vode bi bila opasnost za potapanje cijele Gacke udoline, a ne samo rijeke Like. Ono što malo ljudi razumiju, Nacionalni park Sjeverni Velebit i Park prirode Velebit bili bi ugroženi zbog isparavanja vode, što nitko nije uzimao u obzir, kazao je.

Kaže kako je neobjašnjivo da se zbog neke hidrocentrale koja nema ekonomsku računicu, koja ne može proizvesti dovoljno električne energije, ide uništavati cijelo područje, uništavati groblja i potapati kulturnu baštinu, gdje je 1483. godine bila tiskana prva hrvatska knjiga, Misal po rimskom zborniku.

Ta je knjiga bila tiskana samo 25 godina nakon prve tiskane knjige u Europi, što je bila Gutenbergova Biblija, a takvim potezom se odričemo kulturne baštine na koju bismo trebali biti ponosni, kazao je Troskot.

Most nije, ističe, protiv "razboritih" energetskih rješenja te ističe da je u riječkom prstenu ponudio izgradnju tranzitne termoelektrane na plin vodik, što bi, kaže, bilo "dostatno za cijeli uvoz električne energije u Hrvatskoj".

Smatramo da će i u slučaju Kosinja Europska komisija reagirati, jer smo se vodili novim zakonom o ekologiji koji je izglasan na razini Europske unije, gdje su postavljeni određeni ekološki ciljevi u kojima niti Una, ali niti potapanje Kosinskog polja, ne pridonose tim ciljevima, nego naprotiv pogoršavaju tu sliku na Europskoj razini.

U EU se određene dozvole ne mogu ni ishoditi ako nisu postavljeni, odnosno zadovoljeni, visoki ekološki kriteriji koje je postavila Europska unija. Ako se Europska unija tako ponaša, ne vidim razlog zašto se ni Hrvatska ne bi tako ponašala s obzirom na to da smo članica Europske unije, zaključio je Troskot.