POVRATAK Donalda Trumpa u Bijelu kuću ubrzao je duboku promjenu u svjetskom poretku, a nova analiza tvrdi da je njegova politika "Amerika na prvom mjestu" počela preoblikovati geopolitičku kartu u korist Kine. Prema izvješću tvrtke Focal Data, utemeljenom na analizi glasovanja u Ujedinjenim narodima, svijet je 2026. diplomatski bliži Pekingu nego u novijoj povijesti, uz osjetne promjene u savezima na početku drugog Trumpovog mandata, piše The Guardian.

Političko svrstavanje

Analiza Focal Data koristi glasovanja u Općoj skupštini UN-a kao pokazatelj geopolitičkog svrstavanja, polazeći od pretpostavke da zemlje koje dosljedno jednako glasuju o spornim rezolucijama u pravilu dijele šire interese.

Uspoređujući podudarnost glasovanja svake zemlje s glasovima SAD-a ili Kine, autori izvješća mapirali su pomak geopolitičkog težišta od Washingtona prema Pekingu. Taj se pomak, prema njihovim zaključcima, sada vidi jasnije nego u bilo kojem trenutku ovog stoljeća. Broj zemalja snažno usklađenih sa SAD-om pod Trumpom je naglo pao, dok je Kina zadržala svoju mrežu saveznika.

Prema usporedbi Trumpovih godina u Bijeloj kući s mandatima Baracka Obame i Joea Bidena, broj zemalja čvrsto svrstanih uz SAD pao je s 46 na samo sedam. U isto vrijeme, broj zemalja u kineskoj sferi utjecaja ostao je uglavnom nepromijenjen.

Saveznici i Washington

Iako većina država koje su tradicionalno bile u američkom taboru i dalje češće glasuje s Washingtonom nego s Pekingom, to čine znatno rjeđe nego ranije. Najveći pomaci, prema izvješću, zabilježeni su među ključnim američkim saveznicima u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji.

Kanada, Južna Koreja, Japan, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo u 2025. godini značajno su se udaljili od SAD-a u obrascima glasovanja u UN-u. Ključno pitanje bila je Ukrajina. U veljači 2025. SAD se pridružio Rusiji, Bjelorusiji i Sjevernoj Koreji u glasovanju protiv rezolucije koja osuđuje Rusiju zbog rata u Ukrajini.

Drugi veliki izvor napetosti bio je rat u Gazi. U lipnju 2025. SAD je glasovao protiv rezolucije koja poziva na zaštitu civila i poštivanje humanitarnih obveza u Gazi, pridruživši se samo Izraelu, dok je velika većina zapadnih zemalja, uključujući i Kinu, podržala rezoluciju.

SAD je u Vijeću sigurnosti uložio i veto na rezoluciju o bezuvjetnom prekidu vatre, suprotstavivši se Rusiji, Kini, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U izvješću se navodi da su, zbog takvih poteza, kao i zbog protivljenja rezolucijama o okolišu, zdravlju i migracijama koje je podržala većina Zapada, NATO i europske države, nekoć okosnica američkog globalnog utjecaja, postali osjetno nepouzdaniji partneri.

Kina širi mrežu

U izvješću se tvrdi da je pomak prije svega posljedica sve kontroverznijih stavova koje SAD zauzima na međunarodnoj sceni, dok Kina istodobno čuva odnose sa saveznicima i razvija nove. Ove su godine kanadski i britanski premijeri posjetili Kinu prvi put nakon osam godina.

Na regionalnoj razini, Azija, Afrika i Južna Amerika u prosjeku su usklađenije s Kinom. Ujedinjeno Kraljevstvo, prema navodima izvješća, u glasovanjima u UN-u s SAD-om je usklađeno najmanje otkad postoje dostupni podaci, što se poklopilo s britanskim nastojanjima da poboljša odnose s Pekingom.

Promjena svjetskog poretka

Analiza navodi i da su u 2025. godini s Trumpovom Bijelom kućom bile usklađene samo Argentina i Izrael, dok je kineski glasački blok od 73 zemlje ostao uglavnom netaknut. Ekonomska snaga zemalja koje su svrstane uz Kinu sada je, prema izvješću, veća od snage država koje podupiru SAD, što je obrat u odnosu na razdoblje Obame i Bidena.

Patrick Flynn, podatkovni novinar i autor izvješća, izjavio je: "Naše izvješće nije otkrilo samo kojom se brzinom mijenja svjetski poredak, već i kakva je struktura utjecaja između dva glavna pola, SAD-a i Kine.

Kinesku mrežu uspoređujemo s košnicom, raspršena je i nije vjerojatno da će se urušiti zbog pojedinačnih napuklina. Nasuprot tome, američki utjecaj više je nalik Jenga tornju, koji uvelike ovisi o čvrstom bloku europskih zemalja koje se brzo udaljavaju od svojih transatlantskih saveznika."

Težište moći

U izvješću se zaključuje da bi se pomak mogao nastaviti. Kada se zemlje promatraju prema projiciranom gospodarskom rastu, najbrže rastuća gospodarstva, mahom u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, bliža su Pekingu nego Washingtonu.

"Kad našu os ponderiramo povijesnim razinama BDP-a, vidimo da se težište moći polako pomicalo prema Kini u posljednjih 30 godina. S obzirom na nadmoć Kine među najbrže rastućim gospodarstvima, globalno težište moći moglo bi se prvi put naći na kineskom teritoriju krajem 2030-ih", zaključio je Flynn.