U POSLJEDNJIH 10 godina u osam hrvatskih nacionalnih parkova zabilježeno je 19 smrtnih slučajeva, često zbog greške i nepažnje samih posjetitelja, a pitanje sigurnosti u njima otvoreno je nakon smrti izraelske turistkinje na Plitvičkim jezerima ovog ljeta. Osim nesretnih smrtnih slučajeva posjetitelja ili djelatnika, u nacionalnim parkovima dogodilo se osam smrti posjetitelja zbog zdravstvenih razloga, a godišnje se događa i više lakših nezgoda i intervencija.

Može se reći da se nesretni slučajevi i ne događaju tako često s obzirom na to da je kroz hrvatske nacionalne parkove Brijuni, Krka, Kornati, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit od 2013. prošlo više od 30 milijuna posjetitelja, a samo ove godine 2.6 milijuna.   

Krka, Paklenica i Plitvička jezera imaju najviše smrtnih slučajeva

Gledajući broj smrtnih slučajeva, prema dostavljenim podacima, najopasniji nacionalni park je Krka, gdje je u posljednjih desetak godina poginulo šest posjetitelja, a slijede Paklenica s pet te Plitvička jezera, gdje su poginula četiri posjetitelja. 

U drugom najposjećenijem nacionalnom parku Krka, koji u najposjećenijim ljetnim mjesecima dnevno posjeti od sedam do deset tisuća posjetitelja, a samo ove godine do sredine rujna imali su ih 830.000, kažu kako je u šest smrtnih slučajeva u proteklih desetak godina najčešće bila riječ o utapanju.

Ističu kako je upravo to bio jedan od važnih razloga zbog kojeg su uveli mjeru zabrane kupanja na najposjećenijem lokalitetu Skradinskom buku. Godišnje u prosjeku bilježe desetak intervencija čuvarske službe zbog ozljeda posjetitelja, uglavnom uzrokovanih neprimjerenom obućom, nepažnjom ili silaskom s obilježenih staza, dehidracijom te ubodima insekata. 

Navode da se edukativnim pristupom zaposlenika posjetitelji upoznaju s pravilnim načinom korištenja zaštićenog područja kako bi se nezgode svele na najmanju razinu. Paklenica je ove godine do sredine rujna imala  99.000 ulazaka posjetitelja, a od srpnja do kolovoza u park prosječno dnevno ulazi 700 do 800 posjetitelja. 

Od 2013. imali su ukupno 10 smrtnih slučajeva, no u protekle dvije godine nisu imali ni jedan. Petero ih je stradalo prilikom penjanja zbog vlastitih grešaka, četvero ih je umrlo zbog zdravstvenih razloga, poput srčanog ili moždanog udara, a jedna osoba zbog suicida. Godišnje u prosjeku imaju oko 25 intervencija.

Plitvička jezera - godišnje se u prosjeku dogodi oko 30 nezgoda

Najbrojnija skupina su neozlijeđeni posjetitelji kojima je bila potrebna pomoć spašavatelja i/ili djelatnika zbog neopremljenosti - nedostatka rasvjete, vode ili zemljovida. 

Lakše ozljede se uglavnom bilježe među penjačima koji su prilikom penjanja zadobili ogrebotine, posjekotine i slično, dok su teže ozljede podjednako raspoređene među šetačima i penjačima i odnose se na uganuća, lomove, teža stanja, dehidracije.

Plitvička jezera, gdje se u kolovozu dogodila najnovija tragedija prilikom pada turistkinje s litice, daleko je najposjećeniji nacionalni park jer bilježi gotovo polovicu ukupnog broja posjetitelja svih osam parkova.  

Samo ove godine do sredine rujna park je posjetilo gotovo 1.2 milijuna posjetitelja, a iz parka ističu da su promjenom iz 2019. ograničili broj posjetitelja kako bi se izbjeglo zagušenje sustava većim brojem posjetitelja od kapaciteta.

Tako je maksimalan kapacitet kojim Plitvice raspolažu u ljetnim mjesecima 12.000 posjetitelja dnevno, odnosno 600 posjetitelja po ulazu i po satu. Iz Plitvica navode kako je u sva četiri slučaja smrt nastupila kao posljedica pada s visine uslijed nepažnje i kretanja izvan označenih staza. Također, godišnje se u prosjeku dogodi oko 30 nezgoda.

Najčešće je riječ o lakšim padovima koji znaju završiti uganućima ili iščašenjima, a tu su i lakše ozljede poput ogrebotina, lakših nagnječenja ili malaksalosti i iscrpljenosti posjetitelja uzrokovanih vremenskim prilikama ili zdravstvenim stanjem.

Najsigurniji Risnjak, Mljet i Sjeverni Velebit

Tri smrtna slučaja od 2013. zabilježili su i Kornati koji su ove godine do sada imali procijenjenih 185.000 posjetitelja. Godine 2017. je slovenski turist umro prirodnom smrću, no 2020. je 14-godišnji dječak iz Nizozemske stradao na gumenom krugu koji je vukao gliser, a njemačka posjetiteljica se utopila uslijed nevremena tijekom organiziranog ronilačkog posjeta u organizaciji ronilačkog centra.

U deset godina NP Kornati obavio je 37 hitnih medicinskih prijevoza sa svojim plovilima, a riječ je o ozljedama zadobivenim za vrijeme plovidbe, ubodima insekata, porezotinama, prijelomima te iznenadnim pogoršanjima zdravstvenog stanja.

Iz Brijuna, koji su ove godine do kraja kolovoza zabilježili 210.000 posjetitelja, a u sezoni ih dnevno imaju između 1000 i 1500, također ističu kako nisu imali puno nesretnih slučajeva u 10 godina. U 2014. je došlo do pomorske nesreće u kojoj je poginuo djelatnik. Ove godine u srpnju je poginulo dijete prilikom udarca službenog vozila na otoku Veli Brijun, a vozilom je upravljao djelatnik parka. 

Najsigurniji parkovi su Risnjak, Mljet i Sjeverni Velebit gdje nitko nije poginuo u ovom desetljeću. Risnjak je ove godine posjetilo oko 17.000 osoba, a zabilježeno je samo nekoliko ozljeda godišnje koje se uglavnom odnose na uganuća zgloba, prijelom noge i slično.

Mljet je do sredine rujna posjetilo 108.000 osoba, a u posljednjih šest godina, za koliko imaju podatke, umro je jedan posjetitelj od srčanog udara prilikom vožnje bicikla. Godišnje se događaju lakši nesretni slučajevi, a riječ je o padovima s bicikla, ozljedama pri hodanju i planinarenju, toplinskom udaru ili malaksalosti, dok godišnje zaluta i do osam osoba, osim 2022., kada ih je zalutalo 16.  

Svi su pronađeni osim jedne ženske osobe 2019. godine. Sjeverni Velebit je do sredine rujna posjetilo 14.400 osoba, a iz parka ističu kako su tamo nesretni događaji rijetki, osobito s obzirom na vremenske uvjete i konfiguraciju terena.

Tamo su imali dva smrtna slučaja uslijed zdravstvenog stanja posjetitelja. Što se tiče ozljeda, bilo je nekoliko lomova ruku i nogu, kao i iščašenja, prilikom čega je bila potrebna intervencija HGSS-a i čuvara prirode.

Na jednoj stazi su imali problem s gubljenjem posjetitelja koji bi krivo skrenuli pa ne bi stigli na odredište i trebali bi prijevoz. Nakon dodatnog markiranja i označavanja staze, povrh planinarskih markacija i putokaza, na toj stazi se više nije dogodio ni jedan slučaj da je netko krivo skrenuo.

Inače je staza bila dobro označena, ističu iz NP-a Sjeverni Velebit, ali danas je sve više turista bez planinarskog iskustva te je potrebno i pojačano označavanje.

Suradnja nacionalnih parkova i službi civilne zaštite

Iz nacionalnih parkova poručili su kako o sigurnosti posjetitelja brinu njihovi zaposlenici uz suradnju s hitnim i ostalim službama civilne zaštite, uključujući i Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS).

U NP-u Krka kažu kako posebnu pažnju ulažu u edukaciju i prevenciju, a pravila ponašanja postavljena su u parku i na webu. Čuvari prirode osposobljeni su za reagiranje u situacijama visoke razine stresa, a dodatna sigurnost postiže se umreženošću s hitnim službama. 

Primjerice, NP Krka financijski pomaže u održavanju dodatnog tima hitne medicine u Skradinu te pomaže rad javnih vatrogasnih postrojbi i DVD-ova na područjima na kojima se nalazi park.  Također njeguju suradnju s HGSS-om, dio zaposlenika osposobljen je i za spašavanje na divljim vodama, a park posjeduje i opremu za traganje i spašavanje koju koristi HGSS. 

S obzirom na veliku posjećenost, proveli su analizu i procjenu sigurnosti pješačkih staza i druge infrastrukture kako bi se izbjegle i umanjile moguće nesreće. NP Paklenica još od 2002. kontinuirano osigurava dežurstvo HGSS-a tijekom sezone posjećivanja, s čime su, ističu, prvi i započeli u Hrvatskoj. 

U sklopu posjetiteljskog centra uređen je i prostor za potrebe HGSS-a gdje borave dežurni spašavatelji, a u njemu se nalazi i sva potrebna oprema. Ulažu i u osposobljavanje djelatnika koji također odlaze na intervencije.

Plitvička jezera propisala su mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja parka, a upute posjetitelji, osim na webu, mogu vidjeti na ulaznici, informativnim pločama i drugim oznakama u parku te od zaposlenika. Službe parka surađuju s HGSS-om, policijom, hitnom, civilnom zaštitom i inspekcijom.

S HGSS-om još surađuju i Risnjak, Mljet, ali i Sjeverni Velebit.