U Indiji nestaju zalihe vode, u sve su umiješani političari. Prijeti katastrofa
PREMA nedavnom istraživanju instituta National Institution for Transforming India (NITI Aayog), do 2020. godine nestat će podzemnih voda u dvadesetak indijskih gradova, uključujući Delhi, Chennai, Bengaluru i Hyderabad, što će imati katastrofalan učinak na živote 100 milijuna ljudi, piše BBC.
Iako to ne znači da će glavni grad Indije uskoro potpuno ostati bez vode s obzirom na to da je nabavlja iz susjednih država, Amitabh Kant, izvršni direktor NITI Aayoga, smatra da Delhi definitivno trenutno crpi previše vode iz podzemnih izvora.
Društveni pritisak
Istraživanje je pokušalo sustavno razmotriti kako različite indijske države upravljaju svojim vodenim resursima, što je uključivalo analizu sustava navodnjavanja, sanitarnih sustava, stupanj zagađenja voda, razinu opskrbe pitkom vodom urbanih i seoskih područja itd. Rezultati su bili neočekivani. Države koje tradicionalno imaju niske zalihe vode, kao što su Gujarat, Madhya Pradesh i Andhra Pradesh, osigurale su bolju opskrbu vodom urbanih i seoskih područja te koriste naprednije tehnike navodnjavanja i sakupljanja kišnice od sjeveroistočnih država koje su prirodno bogatije vodenim resursima.
"Svrha ovog izvještaja je društveni pritisak", smatra Amitabh Kant i vjeruje kako će javna analiza upravljanja vodenim resursima posramiti one države koje loše upravljaju tim sektorom te natjerati lokalne vlasti na konkretne akcije i promjene. "Ovdje se radi o državama o kojima ovisi 50 % populacije i poljoprivrede pa ako one zakažu, cijeloj Indiji prijeti nestašica hrane."
U slučaju tog scenarija, odnosno nestašice hrane i vode, glavni grad Delhi bio bi jedna od prvih žrtava. To je trenutno drugi najveći grad na svijetu s 29 milijuna stanovnika, a predviđa se da će do 2028. godine postati najveće urbano središte na svijetu. No ubrzan razvoj grada doveo je krhki sustav vodoopskrbe na rub kolapsa. Glavni grad Indije izrazito je ovisan o vodi koju prima od susjednih država, što može dovesti i do političkih napetosti, osobito u najtoplijim i najsušim razdobljima godine kada redovito presuše zalihe vode.
Cvjeta ''vodena mafija''
Unatoč krizi zbog zaliha vode, "nitko ne nadgleda gdje i kada se kopaju bunari i je li za to izdano dopuštenje", objasnio je Asit Biswas, stručnjak za globalne vodene resurse i gostujući profesor na indijskom Institute of Technology. "Čak i ako naiđete na neki problem s papirima, platit ćete nekome nekoliko stotina rupija i problem je riješen", dodao je. Biswas ovdje pogotovo aludira na crno tržište vodom u Indiji, odnosno na rastući problem ''vodene mafije'', javne tajne Delhija.
Dio političke klase uopće nije zainteresiran za promjenu statusa quo, kaže Asit, jer ima "koristi od postojećeg sustava".
"Što je manje vode, to je veća potražnja za njom na crnom tržištu", objašnjava Biswas. "Neki političari ili dužnosnici odbora Delhi Jal (vladine agencije za opskrbu pitkom vodom u regiji) koriste javne rezerve vode kako bi prodavali vodu privatnim firmama." Najveća žrtva ovakvih nezakonitih aktivnosti je populacija koja živi u neslužbenim slamovima, neformalnim naseljima u kojima najčešće obitavaju imigranti bez službene dozvole boravka. Oni stoga iz svojih džepova svakodnevno dodatno plaćaju vodu koja im je potrebna.
U poznatom skandalu "muljaže rezervama vode" u Indiji tijekom 2016. i 2017. godine, navodno su sudjelovali i brojni vladini dužnosnici za koje se vjeruje da su se koristili službenom pozicijom kako bi ostvarili nezakonitu dobit, piše BBC.
Čuvarice voda
Postoje i svjetliji primjeri, poput male migrantske zajednice smještene u industrijskoj zoni Kirti Nagara, u zapadnom dijelu Delhija. Unutar područja te zajednice ukrašen je skoro svaki trijem, a stare zgrade obojene su u plave, žute i ružičaste boje. Voda se kućama isporučuje nekoliko sati ujutro i navečer kroz slavine povezane mrežama cijevi koje dopiru do svakog kutka tog naselja. Ovo je jedan od prvih službeno priznatih slamova u Delhiju u kojem vlada podupire takav, za njih, sofisticirani sustav vodoopskrbe.
Stanovnice tog naselja čuvarice su tih vodnih mreža. One su odgovorne za održavanje cijevi i slavina te obavještavaju vlasti ako se nešto pokvari ili dođe do kontaminacije vode. U slamovima je inače uobičajeno da neki stanovnici probuše cijevi i ugrade motor koji onda propušta više vode prema njihovim domovima. Vlasti za sada još uvijek nisu u mogućnosti pratiti i zaustaviti takvu ilegalnu zlouporabu vodoopskrbe pa su ''čuvarice voda'', koje nadgledaju mrežu i brinu se o njoj, jako cijenjene u svojoj zajednici i svoju ulogu doživljavaju vrlo ozbiljno.
Jedan od najneobičnijih aspekata upravljanja vodoopskrbom u Kirti Nagaru jest to što ne postoji jedna osoba koja je odgovorna za nadgledanje cijelog procesa jer stanovnici smatraju da bi netko na takvom položaju mogao podleći raznim vrstama korupcije. Na jednome zidu u gradu napisana su bojom sva imena žena koje rade na ovom projektu. "Naša snaga je u timskom radu", izjavila je jedna čuvarica za BBC. "Ako su svi vođe, vođa nikad ne umire."
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati