KOALICIJA nevladinih udruga Open Procurement EU bavi se transparentnošću trošenja najavljenog programa ekonomske pomoći Europske unije. Europska unija preko Mehanizma oporavka i otpornosti (MOO) ulaže 672.5 milijardi eura u bespovratna sredstva i zajmove u plan razvoja i otpornosti, a koji bi članicama trebao pomoći da nakon pandemije koronavirusa pokrenu svoja gospodarstva.

No, kako pokazuje analiza Open Procurement EU, mnoge članice nemaju namjeru transparentno raspolagati s europskim novcem koji bi trebali dobiti. Hrvatska je, naravno, među njima. Podsjetimo da Hrvatska dobiva iznos od 6.3 milijarde eura, odnosno oko 47.5 milijardi kuna.

Open Procurement EU analizirao je planove trošenja europskog novca u 22 članice i utvrdio da 20 zemalja ne planira objaviti informacije o primateljima sredstava.

Hrvatska među sedam zemalja koje se nisu obavezale na bilo kakvu transparentnost trošenja EU sredstava

Analizom je također utvrđeno da se samo jedna država (Švedska) obvezala objavljivati ​​izvještaje o reviziji korištenja europskih sredstava i izvještavati o njima Europsku komisiju. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da informacije koje će dobiti od Švedske Europska komisija ne planira podijeliti s javnošću. 

Sedam zemalja nije se obvezalo na bilo kakvu transparentnost u trošenju sredstava, a među njima je i Hrvatska. Tu su još Austrija, Danska, Njemačka, Poljska, Slovačka i Slovenija.

"Zapanjujuć nedostatak obveze transparentnosti potpuno potkopava važnu nadzornu ulogu civilnog društva i istraživačkih novinara kako bi se osiguralo da nema korupcije ili zlouporabe u korištenju tih sredstava", rekao je Nicholas Aiossa iz Transparency International EU, jedne od udruga iz koalicije.

Analiza nacionalnih planova oporavka i otpornosti također je otkrila da, iako dvije trećine (68%) spominju proaktivno objavljivanje informacija, to su zapravo nejasne obveze objavljivanja općenitijih informacija.

Već je bilo zloupotrebe u hitnim nabavama

"Bez preciznih i detaljnih informacija o načinu korištenja sredstava nećemo moći procijeniti doprinosi li potrošnja napretku Europskog zelenog sporazuma, unatoč tome što Europska komisija tvrdi da je borba protiv klimatskih promjena ujedno i spas od pandemije", rekla je Helen Darbishire iz Access Infoa, koji je radio na procjeni nacionalnih planova.

Samo četiri zemlje - Bugarska, Cipar, Rumunjska i Švedska - postižu dobre rezultate u proaktivnoj komunikaciji, no ni jedna zemlja nije izjavila da će pružiti dostupne, otvorene podatke o njihovoj potrošnji.

Transparentnost trošenja europskih sredstava vrlo je važna, s obzirom na to da je plan EU ključan za europsku solidarnost i gospodarski oporavak od pandemije. 

"Već smo vidjeli primjere značajne zloupotrebe hitne nabave. Također, EU je priznala javnosti da javna nabava ima najveći rizik za korupciju u državama članicama i procjenjuje da se baš tako najlakše pronevjeravaju sredstva iz EU fondova", poručuju aktivisti za transparentnost.

Merkel i Macron obećali transparentnost, ali...

U analizi je utvrđeno da nema ujednačene politike transparentnosti kada je riječ o trošenju sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti. Iako je u analiziranim nacionalnim planovima snažan fokus na prenošenju pozitivnih rezultata EU ulaganja široj javnosti, ne postoje jasne obveze ići dalje od rutinskih mehanizama vladine kontrole kako bi se osiguralo proaktivno objavljivanje informacija. Također, ne postoje planovi da se surađuje sa širim skupinama dionika (nevladine udruge, poslovne udruge itd.) kako bi se nadzirala potrošnja.

Daljnju zabrinutost izaziva nedostatak predanosti transparentnosti na nacionalnoj razini, što je izravno je u suprotnosti s obećanjima europskih čelnika, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel, povjerenika EU za unutarnje tržište Thierryja Bretona i francuskog predsjednika Emanuela Macrona, koji je nedavno izjavio da "svi paketi poticaja trebaju biti dostupni online, tako omogućujući građanima da prate potrošnju novca."

Open Procurement EU stoga predlaže, između ostaloga, pokretanja portala na kojem će građani EU moći na jednom mjestu pratiti potrošnju svih sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti.

Koaliciju Open Procurement EU inače čine sljedeće udruge: Access Info Europe (Španjolska), ePaństwo Foundation (Poljska), Funky Citizens (Rumunjska), K-Monitor (Mađarska), Open Contracting Partnership, Parliament Watch (Italija), Transparency International EU, Transparency International (Latvija), Transparency International (Portugal).