Foto: Hina

MILANOVIĆEVA vlada krajem lipnja uputila je u saborsku proceduru izmjene Zakona o osiguranju potraživanja radnika, kojim je navodno trebala olakšati situaciju radnicima koji ne primaju plaće.

Sami sebi blokirate račun da se zaštitite od neisplate plaće

No prema tom Zakonu, koji je stupio na snagu 1. rujna, "zaštitili" su i radnike koji su sami sebi ujedno i poslodavci, na način da ih prisiljavaju da putem Financijske agencije sami sebi plijene novac s poslovnog računa tvrtke i ovrhom prebacuju na svoj tekući račun.

Znači, imate firmu u kojoj sami radite, zakasnili ste s isplatom plaće, i dužni ste podnijeti zahtjev za prisilnu naplatu Financijskoj agenciji.

Ako to ne učinite, Ministarstvo financija obavještava Inspektorat rada, koji izdaje rješenje kojim nalaže Fini da vam obustavi iznos minimalne plaće, od 3029,55 kuna (bruto I), dok sami sebi ne pošaljete ovrhu.

Ako tvrtki u međuvremenu sjedne novac na račun, Fina ga obustavom "skida" s računa, a poslodavac koji je ujedno i radnik, nakon toga putem ovrhe blokira vlastiti račun. Naravno, Fina za svoje usluge "čuvanja" novca naplaćuje naknade koje iznose nekoliko stotina kuna.

Nakon što si je radnik-poslodavac blokirao račun, mora kod Fine dobiti potvrdu (koja košta 50 kuna) da si je uspješno blokirao račun, te tu potvrdu šalje Inspektoratu rada.

Inspektorat, nakon što zaprimi potvrdu da je pokrenuta ovrha, obustavlja postupak, te se ukida obustava Fine, a propisani iznos minimalne plaće od oko 2400 kuna sjeda na račun radnika-poslodavca.

Iako bi mogli pretpostaviti da se radi o propustu prilikom kreiranja Zakona, jer zakone u Hrvatskoj donose top uhljebi koji su zbog dugogodišnje ovisnosti o proračunu izgubili kontakt s realnošću, pa možda nisu mogli predvidjeti ovakvu situaciju, izgleda da se ne radi o tome.

Naime, isti Zakon je predvidio da radnici koji se ne uspiju naplatiti u slučaju stečaja poslodavca, imaju pravo na isplatu tri minimalca koja im isplaćuje Agencija za osiguranje radničkih potraživanja (da, i to postoji!), ali se iz tog prava isključuju osobe koje su članovi uprave tvrtke.

Znači tu Zakon prepoznaje članove tvrtke, dok ih na drugom mjestu štiti od samih sebe.

Za komentar smo zamolili i Hrvatsku udrugu poslodavaca iz koje kažu da su na više načina pokušali ukazati na manjkavosti ovog Zakona.

HUP: Upozoravali smo na nedostatke Zakona koji diskriminira samozaposlene

"Kroz radne skupine, Gospodarsko-socijalno vijeće te putem pisanih očitovanja predlagačima, Hrvatska udruga poslodavaca argumentirano je izražavala protivljenje odredbama ovog Zakona, a koje se odnose na novouvedeni institut.

Istaknuli bismo kako je člankom 4.e predmetnog Zakona propisano kako u slučaju blokade računa poslodavac, koji je ujedno i jedini član pravne osobe, nema pravo na isplatu:

-do tri neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec za koji plaća, odnosno naknada plaće, nije isplaćena i do tri neisplaćene naknade plaće za bolovanje koju je, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju.

Dakle, poslodavac koji je ujedno i jedini član pravne osobe, nema pravo na isplatu od strane Agencije za osiguranje potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, međutim isti je obvezan sam protiv sebe pokretati postupak prisilne naplate.

Drugim riječima, poslodavac koji je ujedno i jedini član pravne osobe, ovakvom odredbom stavlja se u nepovoljniji položaj u odnosu na radnika, budući da za radnika poslodavac ima pravo podnijeti zahtjev Agenciji za osiguranje potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca za isplatu do tri neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec za koji plaća odnosno naknada plaće nije isplaćena, dok za sebe, u konkretno opisanom slučaju, nema na to pravo.

Mišljenja smo kako se radi o diskriminatornoj odredbi te da bi trebalo razmotriti njezinu osnovanost u kontekstu svega prije navedenoga", stoji u odgovoru Hrvatske udruge poslodavaca.

Inspektorat rada: Razgovaramo s Ministarstvom financija

Poslali smo upit i Mrsićevom Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, iz kojeg su nam odgovorili da su upoznati s ovim problemom.

"Poznato nam je da iz propisa koji su u djelokrugu Ministarstva financija proizlaze obveze u pogledu plaća za sve zaposlene kod nekog poslodavca pa i za zaposlene koji su ujedno i osnivači društva. O tomu ćemo u sljedećih dva tjedna s predstavnicima Ministarstva financija razmotriti sve raspoložive mogućnosti kako bi se, imajući u vidu propise te posebnosti tako zaposlenih, otklonile nejasnoće te utvrdio način postupanja u ovom slučaju", stoji u odgovoru koji poptisuje Ilija Tadić, ravnatelj Inspektorata rada.