Zabrinjava nastavak pada proizvodnje prehrambenih proizvoda, što pokazuje da počinje proces intenzivnijeg restrukturiranja, dok se, s druge strane, povećava konkurencija iz drugih zemalja jer se gube protekcionističke mjere na domaćem tržištu. Pad proizvodnje u tom segmentu rezultat je, također, preseljenja proizvodnih kapaciteta u zemlje regije kako bi se zadržao povlašteni status u CEFTA-i, ali i zbog nižih troškova proizvodnje.

 

Put oporavka industrijske proizvodnje neće biti lagan. On se prije svega mora temeljiti na rastu konkurentnosti i izvoza. Činjenica koja koči domaća poduzeća da budu konkurentna u odnosu na EU te ih usporava u osvajanju otvorenoga jedinstvenog tržišta su prije svega loša strategija razvoja gospodarstva (ili nedostatak strategije), što je i dovelo do toga da domaća industrija postupno postane nekonkurentna i ovisi o zastarjeloj tehnologiji.

 

 

Nadalje tu je nemar ekonomske politike za razvoj domaće industrije (struktura domaćeg izvoza, kao udio BDP-a, gotovo se nije promijenila u posljednjih deset godina), kao i strukturni problemi odnosno neravnoteža u robnoj razmjeni s inozemstvom. Uz to nedostatak ulaganja u istraživanje i razvoj, nekoordiniranost obrazovnog sustava s razvojnom strategijom i potrebama tržišta, visoke administrativne barijere te kruti uvjeti na tržištu rada dodatni su uteg domaćoj industriji.

 

Pozitivno je to što je ulaskom u EU Hrvatskoj omogućeno povlačenje sredstva iz Kohezijskog i Strukturnih fondova, koja su sad dostupna kako javnim tako i privatnim projektima odnosno investicijama.

 

Promišljeno povlačenje sredstava za potrebe proširenja ili modernizaciju i rekonstrukciju industrijskih i komercijalnih objekata, uvođenje novih tehnologija koje koriste manje materijala i manje energije te smanjuju negativan utjecaj na okoliš, novih proizvodnih metoda trebalo bi rezultirati višom kvalitetom i poboljšanjem proizvodnje uz veću produktivnost.

 

Pad industrijske proizvodnje vjerojatno će se nastaviti do kraja godine zbog slabe domaće i inozemne potražnje te pod utjecajem restrukturiranja domaće industrije, a dodatno će biti naglašen zbog pristupanja Hrvatske EU-u. Ipak, očekuje se usporavanje godišnje stope pada u odnosu na 2012. Pozitivne stope rasta očekuju se u 2014.

 

 

Zahvaljujući sezonskom zapošljavanju broj nezaposlenih osoba u svibnju smanjio se treći mjesec zaredom na mjesečnoj razini. Međutim, da se kretanja na tržištu rada i dalje ne poboljšavaju, pokazuju usporedbe na godišnjoj razini, gdje je stopa nezaposlenosti i dalje na višoj razini nego lani. Budući da će jesen ponovno biti obilježena rastom nezaposlenosti zbog izostanka pozitivnog doprinosa sezonskog zapošljavanja, prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u ovoj bi godini mogla iznositi 19,8%, što je najviše od 2002.