"U usporedbi s njihovim djedovima i bakama, mlađa generacija odrasta u većem bogatstvu, ali i sa manje sreće te većim rizikom od depresije", prenosi Huffington Post. Oni koji pate za bogatstvom, imaju tendenciju da budu manje zadovoljni u životu te manje osjećaju pozitivne emocije svaki dan. Životno zadovoljstvo u korelaciji je sa što manjim materijalističkim vrijednostima.

 

 

Jedno je australsko istraživanje iz devedesetih otkrilo kako su velika ambicioznost i konkurentnost povezani i s većom razinom materijalizma.

 

Iako mnogi misli kako bi da su bogatiji, bili i sretniji, više je istraživanja dokazalo da ne postoji korelacija između novaca i sreće. Nakon što ispunimo naše osnovne potrebe, bogatstvo ima mali utjecaj na našu ukupnu dobrobit i sreću. 

 

I dok ne postoji korelacija između bogatstva i sreće, postoji ona između bogatstva i nesreće u vezi ili braku. Istraživači su tako proučavali 1700 parova i otkrili kako su parovi s višim primanjima imali i lošiji bračni odnos, to jest osjećali su se slabije povezani s onim drugim. Također, kod onih koji teže bogatstvu, dokazano je i znantno niža razina suosjećanja.

 

 

Potrošačka kultura pridonosi razvoju narcisoidne osobnosti i ponašanja. Takve osobe općenito djeluju s više arogancije, tražeći moć i prestiž, kako bi prikrili osjećaj unutarnje praznine i niskog samopoštovanja.

 

 

Da se nadovežemo na prethodnu točku, materijalističko vrednovanje stvari potiče i nesigurnost pojedinca. "Konzumerizam se promiče kao put do sebe i društvenog napretka", navodi se, dok nezadovoljstvo zapravo i dalje ostaje ili se produbljuje.