PRI KREIRANJU rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani. Svaki sadržaj ili proizvod koji je sponzoriran će biti i posebno označen kao takav.

Jedna čitateljica provela je nekoliko dana u Berlinu i, kako kaže, najviše ju je iznenadila kupnja u trgovinama.

Tijekom boravka posjetila je Lidl i druge trgovine, a nakon povratka poslala je nekoliko računa kako bi pokazala koliko je ondje platila osnovne namirnice. Na prvi pogled cijene ne djeluju znatno drugačije nego u Hrvatskoj, no detaljnija usporedba otkriva zanimljive razlike.

Cijene s računa iz Berlina daju realan uvid

S računa se vidi da je paket pilećih prsa od 600 grama platila oko 6,79 eura, što iznosi nešto više od 11 eura po kilogramu. Parmigiano Reggiano platila je 3,29 eura, dok je skyr jogurt koštao 1,39 eura. Mineralna voda dostupna je već od 0,29 eura, a gazirana pića poput Coca-Cole i Fante kretala su se između 0,67 i 0,99 eura. Ukupni iznosi kupnje varirali su od nekoliko eura za manje kupnje do oko 23 eura za nešto veću košaricu.

Takvi računi predstavljaju tipičnu svakodnevnu kupnju i dobar su temelj za usporedbu s hrvatskim cijenama.

Usporedba s Lidlovim cijenama u Hrvatskoj pokazuje razlike

Kako bi usporedba bila što realnija, uspoređeni su isti ili vrlo slični proizvodi iz aktualnih Lidlovih letaka u Hrvatskoj. Pokazalo se da razlike postoje, ali nisu jednake u svim kategorijama.

Skyr jogurt koji je u Berlinu plaćen 1,39 eura u Hrvatskoj stoji oko 1,49 eura za pakiranje od 400 grama. Manja pakiranja znaju biti povoljnija kada su na akciji, no redovne su cijene u pravilu nešto više nego u Njemačkoj.

Kod pilećih prsa situacija je nešto drugačija. Cijena iz Berlina odgovara iznosu od oko 11 eura po kilogramu, dok se u Hrvatskoj pileći file često može pronaći po cijeni od oko 5,99 eura po kilogramu, a na akcijama i manje. To znači da Hrvatska u ovoj kategoriji može biti povoljnija, ali uglavnom kada je riječ o sniženjima.

Razlika je izraženija kod pića. U Berlinu voda košta već od 0,29 eura, a gazirana pića često su ispod jednog eura. U Hrvatskoj su takvi proizvodi u pravilu skuplji, osobito ako nisu na akciji, pa cijena često prelazi jedan euro po komadu.

Sličan trend vidi se i kod mliječnih proizvoda. Iako je osnovno mlijeko u Hrvatskoj cijenom usporedivo s njemačkim, ostali proizvodi, poput jogurta, vrhnja ili sireva, često su skuplji nego u Njemačkoj. Upravo se u toj kategoriji razlike najčešće primjećuju.

Male razlike brzo se pretvaraju u veći račun

Zanimljivo je da su neke sitnice, poput papirnate vrećice, gotovo iste cijene u obje zemlje i iznose oko 0,20 eura. Ipak, razlika nastaje kada se zbroje svi proizvodi. Iako pojedinačni artikli ne odskaču dramatično, ukupna je košarica u Njemačkoj često povoljnija.

Razlike u cijenama dijelom se mogu objasniti poreznim sustavom. Njemačka ima nižu stopu PDV-a na hranu, što automatski utječe na niže cijene na policama. Osim toga, riječ je o većem i konkurentnijem tržištu, na kojemu su nabavne cijene često niže, a konkurencija među trgovcima veća.

Važnu ulogu ima i inflacija. U Njemačkoj su cijene hrane rasle sporije nego u Hrvatskoj, zbog čega je razlika između dviju zemalja posljednjih godina postala još izraženija.

Zaključak koji potvrđuju računi

Računi iz Berlina pokazuju da Njemačka nije nužno jeftinija u svim kategorijama. Kod mesa, primjerice, Hrvatska može imati povoljnije cijene, osobito tijekom akcija. No kada se promatra cjelokupna potrošačka košarica, osobito prerađena hrana, pića i dio mliječnih proizvoda, Njemačka često ima prednost.

Drugim riječima, razlika se ne vidi uvijek na jednom proizvodu, ali postaje vrlo jasna kada se pogleda ukupni iznos na računu.