PRI KREIRANJU rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani. Svaki sadržaj ili proizvod koji je sponzoriran će biti i posebno označen kao takav.

PROŠEĆETE li sada ulicama nekog većeg grada, vjerojatno ćete se zapitati: širi li se to miris svježeg peciva ili je u pitanju samo nečiji parfem? Gurmanski mirisi dosegnuli su novu razinu zasićenosti. Posljednjih godina svjedočimo valu jestivih kompozicija, uključujući suradnje kuhara i parfumera te eksperimentalna lansiranja koja brišu granicu između kuhinje i kozmetičkog stolića.

Ono što se nekad činilo nišnim ili čak neobičnim u svijetu parfema, danas je postalo sveprisutno i trendi, prožimajući kolektivno osjetilno iskustvo, piše Harper's Bazaar. U čemu je tajna?

Početak slatke revolucije

Prošlo je više od trideset godina otkako je tzv. "izvorni" gurmanski miris ušao u parfemski kanon: Muglerov Angel. Svojom slatkoćom pralina, Angel je srušio tada dominantne ideje o suzdržanosti. Povjesničari ga često opisuju kao prvi pravi gurmanski miris. Pojavio se u razdoblju kulturnog maksimalizma, kada je sam užitak bio težnja. Angel nije tek mirisao jestivo, mirisao je pretjerano.

Praline i karamela, vanilija i med spojeni su u mješavinu koja je savršeno uravnotežila zaigranost i maštovitost. Kako je Olivier Cresp, parfumer koji stoji iza Angela, objasnio povjesničaru Michaelu Edwardsu: "Stavite previše ovih aroma i parfem postaje trik, nešto za adolescente".

Ignorirao je industrijske standarde o tome kako bi žena trebala mirisati - cvijeće se uopće nije spominjalo. Angel je naučio potrošače da slatkoću ne doživljavaju kao nešto neozbiljno, već nešto moćno.

Od niše do temelja industrije

Danas živimo u doba dominacije gurmanskih mirisa. Ono što je nekad bilo prijestupničko postalo je dio temelja industrije. Šećer više nije šok, već mirisna gramatika koju dobro poznaju sve dobne skupine i demografske kategorije.

Tvrtka za istraživanje tržišta NPD Group otkrila je 2018. da su gurmanski mirisi činili otprilike 74% tržišta Ujedinjenog Kraljevstva i 68% francuskog tržišta. Kako se potrošnja mirisa od tada globalno proširila, taj je udio samo rastao. Samo u 2025. globalna tržišna vrijednost gurmanskih mirisa premašila je 35 milijardi dolara.

Širenje jestive palete

Tijekom 2010-ih i ranih 2020-ih, žanr se oslanjao više na gustoću nego na novost: zadimljene vanilije, prženi šećeri, bogatiji orašasti plodovi. Užitci su postali dublji, tamniji i sveobuhvatniji.

Augustine Zegers, parfumistica iz kuće Agar Olfactory, opisuje kako se sama definicija proširila: "Sve jestivo u mirisnoj paleti sada je gurmanski miris. Nekad se to odnosilo isključivo na slatko, ali u praksi je postalo sve što je jestivo. Godine 2020. primijetila sam sezam kao notu, a sada je mnogo prisutniji. Note riže počele su postajati popularne prije nekoliko godina".

Novi oblici užitka

Pistacije, riža, bademi i sezam proširili su paletu bez napuštanja slatkoće. Ako su europske slastičarnice bile dominantne muze od 2000-ih do ranih 2020-ih, sada ulazimo u potpuno drugačije pekarnice, slaveći raznolikiji skup kulinarskih referenci i emocionalnih registara. Note riže sugeriraju intimnost kao novi oblik užitka. Mliječni, gurmanski mirisi naglašavaju teksturu umjesto okusa.

Mirisi koji izazivaju

Osim prženih i mliječnih gurmanskih mirisa, tropsko voće gurnulo je kategoriju na nestabilniji teren. Sumporne, fermentirajuće note u potpunosti izazivaju zapadnjačku logiku deserta. Primjer ovog pomaka je d.Grayijev Durian: sladak, oštar, polarizirajući i kulturno specifičan.

Parfumer James opisuje kompoziciju kao istraživanje onoga što naziva "punk voćem". "Bodljikav je i odbija se prilagoditi onome što društvo od njega očekuje", kaže. "Kada sam pogledao podatke GC-MS analize duriana, primijetio sam da dijeli mnoge mirisne molekule s voćem koje ljudi već vole. Tu je slatkoća, kremoznost, a u ovom mirisu i akord kondenziranog mlijeka i limete koji dodaje svježinu".

Zašto baš sada?

Današnji gurmanski mirisi više nisu ograničeni na čokoladu, karamelu ili vaniliju. Oni su slani, mliječni, metalni, tropski, mineralni. Nova era referira se na hranu bez da je doslovno replicira ne pitajući se što je ukusno, već kako mirisati ukusno.

Postavlja se pitanje: zašto ovaj zaokret i zašto baš sada? Mirisi inspirirani hranom cvjetaju u trenucima nestabilnosti. Kako ekonomske, političke i ekološke tjeskobe rastu, miris postaje niskorizični užitak - zadovoljstvo bez posljedica, konzumacija bez kalorija.

Uz to, kako raste upotreba lijekova GLP-1, nova istraživanja sugeriraju da oni povećavaju osjetljivost na miris. Lijekovi poput Ozempica potiskuju apetit, ali utječu i na dijelove mozga odgovorne za njuh i okus. U tom kontekstu, širenje gurmanskih mirisa manje je pretjerivanje, a više prilagodba.

"Nove gurmanske mirise vidim kao prekretnice i ponovna otkrića, a ne kao linearnu evoluciju. Ljudi su znatiželjni - možda ne žele nositi sve, ali žele to pomirisati. Note koje same po sebi djeluju nekonvencionalno mogu postati predivne kada se promišljeno uklope. Često je kontrast između neočekivanih elemenata to što stvara zanimljive rezultate", kaže Shaylin Sajjadi iz parfumerije Scent Split.

Više od deserta

Gurmanski miris, kakvog ga poznajemo, započeo je Muglerovom željom za utješnom poslasticom iz djetinjstva. Od tada je postao jezik sposoban izraziti udobnost, nostalgiju, tjeskobu, obilje i intimnost. Od Angelove slatke provokacije do današnjih mliječnih i tropskih mirisa, kategorija se proširila. Sada imamo cijelu kuhinju na raspolaganju: orašaste plodove, rižu, voć, začine, med, kruh i slatkiše.

Kako nesigurnost i nestašica hrane rastu, sve dublje tonemo u fantazije koje nam gurmanski parfemi obećavaju. Pitanje više nije koliko sladak parfem može biti, već koliko daleko hrana može funkcionirati kao metafora. Gurmanski miris naučio nas je kako miriše sama glad –-i time otkriva ne samo što želimo, već i kako se nosimo sa željom.