SEZONA je jagoda koja je inače vrlo kratka. Naime, sezona berbe ovog voća traje od kraja travnja do početka lipnja. Mnogima omiljena, jagoda je često glavni sastojak ljetnih voćnih salata, sladoleda i drugih ukusnih recepata, no za pravu, domaću jagodu treba uložiti velik trud. Najbolje to znaju u dolini Neretve, gdje se već godinama uzgaja domaća jagoda o kojoj se sve više priča u Hrvatskoj.

Razlog tome jest činjenica da je neretvanska jagoda bogata okusom, mirisom i prepoznatljive je boje. Za to je zaslužan spoj dobre mikroklime, plodne zemlje i, najbitnije, predan rad domaćih proizvođača.  

Vrijeme ključan faktor

Iako se u ljetnim mjesecima na području Opuzena mogu vidjeti brojni domaći radnici kako vrijedno beru jagode, tempo berbe često diktira i vrijeme. Zato se svi koji se bave ovim poslom nadaju sunčanim danima u što većem broju. Upravo je sunce kojem su neretvanske jagode izložene razlog zbog kojeg su tako bogate okusom i prepoznatljive. 

Prvih 15 dana svibnja smatra se udarnim danima za berbu. Tada je ključno ubrati jagode jer se nalaze u fazi visoke zrelosti. Kako rezultat ne bi izostao, vrijedni radnici često rade i više od osam sati pod jakim suncem. Branje možda zvuči jednostavno, no radi se o zahtjevnom postupku.

Naime, domaće su jagode vrlo osjetljive pa ih treba nježno brati inače se mogu zgnječiti. Osim toga, da bi bila prepoznatljivog okusa, domaća jagoda traži potpuno svježu zemlju. 

Domaće je lako prepoznati

Baš zbog sunca, pažljivo obrađene zemlje i dobrih uvjeta, neretvansku jagodu nije teško prepoznati na policama. Osim što se osjeti intenzivan, prirodan miris, oblik je isto tako različit. Neke mogu biti manje, neke veće, a neke izdužene, sve je to potpuno normalno kada je riječ o domaćoj jagodi.

Peteljka je također još jedna karakteristika po kojoj se domaća, svježa jagoda može prepoznati. Naime, kada je tek ubrana, peteljka je zelenkaste boje. Na kraju, prepoznatljiv okus, slatkoća i sok koji jagoda daje dokaz su da se radi o domaćoj, pažljivo uzgojenoj jagodi. 

Kako bi se prepoznalo domaće, dovoljno je, osim spomenutih karakteristika, obratiti pažnju i na samu etiketu koja potvrđuje kvalitetu i domaću proizvodnju. Odmah nakon berbe, jagode se stavljaju u komore za hlađenje i prolaze postupak vaganja. Nakon što su rashlađene, one se pakiraju i u dva dana od berbe stižu na police trgovačkih lanaca.

Domaći berači moraju se u cijeloj priči pobrinuti da na vrijeme obave berbu, spakiraju i isporuče jagode. Težak je to zadatak jer prenijeti ambalažu preko polja punog jagoda nije lako. Nakon ukrcaja domaće jagode plove brodom preko Neretve do dostavnog kamiona, koji ih dostavlja u otkupni centar u Opuzenu. Ondje dolaze odmah nakon berbe, stavljaju se u komore za hlađenje i prolaze postupak vaganja.  

Od polja do vašeg stola

Za otkup i distribuciju proizvođači ne moraju brinuti jer je na njihovoj strani ENNA Fruit. Ova je tvrtka vodeći otkupljivač i dobavljač svježeg voća i povrća u Hrvatskoj. Surađuje s više od tisuću hrvatskih kooperanata kojima nudi savjete stručnog tima i otkup kroz dugoročne ugovore.

Otkupni centar Enne Fruit u Opuzenu ove će godine otkupiti više od 300 tona jagoda od obližnjih proizvođača u dolini Neretve. Cilj im je proširiti mrežu kooperanata kako bi u narednim sezonama mogli tržištu ponuditi više domaće jagode, jer, prema procjenama, domaća proizvodnja podmiruje oko 70 posto potreba hrvatskog tržišta.

Brojne prednosti konzumacije

Kad je riječ o neretvanskim jagodama, važno je spomenuti da se njima obično bave obiteljska gospodarstva. Tako je moguće vidjeti i one najmlađe kako vrijedno rade. Naposljetku, osim što se njihovom kupnjom potiče proizvodnja hrane u Hrvatskoj, domaće jagode pravi su odabir jer su svježe ubrane, a ne treba zaboraviti i da su bogate željezom, magnezijem te vitaminima B, K, C i E. Upravo zbog vitamina C svakodnevna konzumacija jagoda može poboljšati krvnu sliku, a flavonoidi koji se u jagodama nalaze zaslužni su za dulje očuvanje mozga i njegove funkcije.

Sadržaj donosi Index u suradnji s Energia naturalis te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.