Sportaši kao hrvatski brend u Europskoj uniji
Hrvatski košarkaši slave plasman u finale Olimpijskih igara 1992. godine.
Foto: Guliver Image/Getty Images
HRVATSKA u veliku europsku obitelj s ponosom donosi i mnogobrojne uspjehe hrvatskog sporta. Naši vrhunski sportaši brend su po kojima smo itekako prepoznatljivi u svijetu. Malo je natjecanja na kojima ne svira hrvatska himna, a i malo je onih koji nisu čuli za hrvatske velikane poput Dražena Petrovića, Gorana Ivaniševića, obitelji Kostelić i Vlašić, brončanih 'Vatrenih', za naše rukometaše ili vaterpoliste.
Od hrvatske samostalnosti do danas najveći ambasadori Hrvatske u svijetu upravo su sportaši koji su nas razveseljavali u ratnim vremenima, nakon završetka Domovinskog rata, a i danas kada se na brojnim prvenstvima vijori hrvatska zastava i sluša himna, izazivaju osjećaj ponosa.
Rijetki su koji nisu drhtali i sa suzama u očima ispraćali zlatno doba hrvatske košarke 90-ih. Srebro na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. malo koga je ostavilo ravnodušnim. Predvođeni nikad prežaljenim Draženom Petrovićem u finalu su izgubili od Dream Teama i Jordana, Magica Johnsona, Larryja Birda.
Godinu kasnije uslijedila je europska bronca ali u sjeni tragične pogibije Dražena u prometnoj nesreći. 94., na prvom nastupu kao samostalna država osvojili smo svjetsku broncu, a nakon toga i broncu s Europskog prvenstva.
Novu radost Hrvatskoj donijela je nogometna reprezentacija i legendarni 'Vatreni'. Ćiro Blažević, Šuker, Prosinečki, Boban, Jarni, Bilić, Asanović, Ladić i ostatak zlatne hrvatske generacije iz 90-ih osvojili su broncu na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. Sličan uspjeh više nikad nismo ponovili.
Posebnim slovima mjesto u povijesti ispisala je jedna od najboljih skijašica svih vremena, Janica Kostelić. Iako je među skijašku elitu i svjetske velesile stigla iz slabo poznate Hrvatske bez prave staze za treniranje, vrlo brzo pobrinula se da svi saznaju otkuda dolazi čudo koje je 2001. osvojilo svjetski kup, a godinu kasnije pomelo konkurenciju na Olimpijskim igrama u Salt Lake City-u osvojivši tri zlata i jedno srebro. Kup je osvajala još 2003. i 2006., kada joj je pripalo još jedno olimpijsko zlato i srebro, a ima i pet svjetskih zlata.
2001. upamćena je i po Goranu Ivaniševiću i njegovom osvajanju Wimbledona. Već je ranije, 92. s dva olimpijska srebra skrenuo pažnju na sebe, a vrhunac karijere mu je pehar u teniskom hramu jednog od najprestižnijih turnira na svijetu. 2005. osvojio je s Ljubičićem i Ančićem Davis Cup.
Dvije godine kasnije, sjećanja na velike uspjehe iz Atlante, Islanda i Portugala osvježila je nova rukometna generacija koja je 2003. 'pokorila' rukometni svijet.
Červar, Balić i društvo osvojili su svjetsko zlato u Portugalu, a 2004. olimpijski tron u Ateni. Hrvatska je bila nerješiva enigma za protivnike, a još je godinama kasnije ostala u samom vrhu s još dva svjetska srebra i broncom, olimpijskom broncom iz Londona te dva europska srebra i broncom.
I crveno-bijele kapice veliki su promotori Hrvatske u svijetu. Naši vaterpolisti okitili su se svjetskim zlatom u Melbourneu 2007., a kvalitetu dokazali na prošlim Igrama u Londonu osvajanjem zlata. Bivši su europski prvaci, od neki dan i mediteranski, a tek im predstoji borba za povratak svjetske titule.
Atletski svijet dobro poznaje i Blanku Vlašić i Sandru Perković. Vlašić kao višestruku svjetsku prvakinju u skoku u vis i olimpijsku doprvakinju, a Perković kao nedodirljivu za suparnice u disku. Vlasnica je olimpijskog zlata iz Londona i europska prvakinja.
Svoj su obol u pozicioniranju Hrvatske kao svjetske sportske velesile dali i plivači, veslači, predstavnici manjih sportova poput jedrenja, taekwondoa, streljaštva…
Premalo je mjesta za izdvojiti sve one s kojima ćemo od ponoći ponosno zakoračiti u europsku obitelj.