Foto: Pixsell, Hina 

IAKO ga Ante Čačić ne vidi u prvom sastavu reprezentacije, Hrvatska s Andrejom Kramarićem igra okomito, opasno i napadački, upravo onako kako navijači vole. Pokazao je to partijom u Belfastu (3:0), gdje je dobio ovacije Windsor Parka, kultnog stadiona koji tri godine nije doživio poraz. Onda je u grad došao Kramarić, tada vodeći asistent u Bundesligi, i pružio jednu od najboljih individualnih predstava koje pamtimo u dresu Hrvatske. 

U Njemačkoj je nastavio niz, asistencijama je dodao i golove, za sada osam u prvenstvu i tri u Kupu i potpuno se pronašao u igri Hoffenheima. S mladim, 29-godišnjim trenerom Julianom Nagelsmannom klub je na pragu Lige prvaka. Priča u koju se uoči sezone nitko nije kladio. Doživjeli su tek dva prvenstvena poraza i tek bod zaostaju za Borussijom na trećem mjestu ljestvice. 

Logično, Kramarić je pun motiva stigao na okupljanje reprezentacije u Zagreb uoči kvalifikacijske utakmice s Ukrajinom.

"Da, stigao sam zadovoljan i sretan. Posljednjih nekoliko utakmica igram od početka, prije toga sam imao malih problema s ozljedama, pa vjerojatno u tome leži razlog što sam često bio jocker s klupe. Na dobrom smo putu, Hoffenheim je momčad puna potencijala. Ovo bi mogla biti najbolja sezona u povijesti kluba. Do sada se u klubu nisu usudili o tome sanjati, ali mi jurimo Ligu prvaka. To je prekrasan osjećaj i svima daje dodatan motiv" 

Kakav je trener Nagelsmann, je li mu bilo teško uspostaviti autoritet u svlačionici obzirom na nježne trenerske godine? 

"Nije mu bilo teško, Njemačka je po tom pitanju potpuno drugačija od Hrvatske. Računa se samo red, rad i disciplina, nitko te ne pita koliko imaš godina. Imamo nekoliko igrača koji su stariji od trenera, ali on nema problema s autoritetom, ni najmanje. Važan je učinak na terenu i tako treba biti. Nismo se nadali da ćemo imati ovako sjajnu atmosferu u svlačionici, to se jednostavno poklopilo. Savršeno funkcioniramo, na terenu i izvan njega. To se vidi i na rezultatu" 

Je li selidba u Njemačku za tebe bila velika promjena? Koliko se, u odnosu na Englesku razlikuju metode rada i života?

"Moram naglasiti da se u Njemačkoj puno više radi. Ritam i odnos prema radu su potpuno drugačiji. Više mi odgovara Njemačka. Od treninga, do stila igre, stadiona, organizacije, navijača - sve mi je tu ljepše. Engleska i Njemačka imaju najbolje svjetske lige, ali stil nogometa se razlikuje. Odgovara mi što se u Njemačkoj više njeguje stil, posjed lopte, dok je u Engleskoj, znate već, ritam gore-dolje i napucavanja. Bio sam sretan i u Engleskoj, iako nisam puno igrao. No sada se osjećam bolje nego ikad, želim da ovo što duže potraje"

Tvoj bivši klub Leicester je prošao nevjerojatan put ove sezone, nakon povijesnog naslova dogodio se sunovrat u prvenstvu, pa otkaz tvorcu čuda, Claudiju Ranieriju, koji je potresao čak i Josea Mourinha. Potom su opet ispisali povijest i plasirali se u četvrtfinale Lige prvaka. Održavaš li još kontakte s igračima Leicestera, znamo da ste bili jako povezani.  

"Teško da su mogli imati zanimljiviju sezonu. Svi su očekivali njihov pad, jer ono što su napravili prošle sezone, teško se može ponoviti. To je bila bajka, ispisali su povijest. Logično je da su svi stali u obranu Ranierija jer nije zaslužio otkaz nakon te jedinstvene priče. No, to je nogomet. Tjera te da se svaki dan dokazuješ, budeš na najvišem nivou i da preživiš. Nažalost, izgubio sam kontakte, svatko ima svoj put na koji je fokusiran. Idemo dalje"

Vratimo se Hoffenheimu. Dva poraza u cijeloj sezoni. Lani ste se borili za opstanak, a sada ste na korak do Lige prvaka. Što je razlog tom uzletu?

"Nekoliko novih igrača, odličan trener i prava atmosfera. Ne kažem bez razloga da imamo golem potencijal, nismo slučajno tu gdje jesmo. Dobra klapa, dobri igrači, samo da izdržimo do kraja" 

Kakve su reakcije na Niku Kovača i Enitracht? Jesu li njihovi rezultati najveće iznenađenje sezone?

"Moram priznati da ne pratim novine, još nisam dobar s njemačkim jezikom, ali čujem da ga Nijemci jako cijene. Eintracht nije top ekipa, a napravili su top rezultat. Svaki Nijemac će posebno cijeniti takav podvig. U Njemačkoj se dobar rad zaista cijeni, to je potpuno drugačiji mentalitet od hrvatskog"

Kada se vidiš u prvom sastavu Hrvatske? 

"Nemam pravo reći bilo što, jer što god kažem, protumačit će se krivo. Želim samo nastaviti s dobrim igrama. Trener odlučuje. Svjestan sam da je moja konkurencija jaka, da su to igrači koji igraju u najjačim svjetskim klubovima, a Hoffenheim to nije. Sretan sam u reprezentaciji, i dok Hrvatska pobjeđuje, bit ću sretan. Kao i svaki igrač, želim igrati od prve minute, ali nisam tu da sudim o svojim igrama. To neka sude suigrači, navijači i vi, novinari"

Gdje se na terenu najbolje osjećaš?

"U Njemačkoj od mene traže da igram klasičnu desetku. Međutim, ja sam čisti 9.5, ha-ha, negdje između. Volim biti slobodniji u završnici, ali jasno, mogu i razigravati. Mislim da sada svi znaju kakav je moj stil" 

Znaju i da si nesebičan te da rado dijeliš asistencije.

"Nećemo se lagati, draže mi je zabiti. Ove godine češće zabijam nego asistiram i sretan sam zbog toga" 

Možeš li izdvojiti najdraže igrače s kojima si igrao u napadu, preko Dinama, Rijeke i Leicestera, do Hoffenheima? 

"Teško mi je izdvojiti nekoga jer ovisim samo o sebi. Svejedno mi je tko je uz mene ili protiv mene. Igram za sebe i za klub, uvijek u svom stilu"

Pratiš li situaciju u hrvatskoj ligi? 

"Čitam, ali bolje da ne čitam"

Zašto?

"Zbog navijača, sudaca, ma svega... Stalno se stvara negativna slika o HNL-u i to nije dobro"

Misliš li da je suđenje loše i tendenciozno? Kako je bilo u tvoje vrijeme, kakve suce pamtiš iz Hrvatske? Jesu li pod stresom, potkupljeni ili jednostavno loši?

"Nisam nikada imao problema s tim jer za mene suci kao da ne postoje dok igram utakmicu. Ponekad se zapitam je li sa mnom sve u redu, ali vjerojatno sam previše fokusiran na sebe i ekipu. Da, suci griješe, ali to je normalno. Dok sam bio u HNL-u, nisam ih doživljavao, a sada kada gledam sa strane, volio bih da ih se rastereti. Osjećam da su pod pritiskom. Nije moje područje, ali svjestan sam da im nije lako"

Za koga navijaš u borbi za naslov? Dinamo ili Rijeka? 

"Dinamo se podignuo, Rijeka malo šteka pod pritiskom, osjećaju da im Dinamo puše za vratom. To su moji klubovi, dinamovac sam od malih nogu, a Rijeka mi je dala sve. Teško mi je reći za koga navijam, ali malu prednost dajem Rijeci, zbog par bodova prednosti ali i cijele sezone koju su odlično odradili. Siguran sam da bi se puno žešće slavilo u Rijeci nego u Zagrebu"

O čemu najviše razgovarate uoči utakmice s Ukrajinom? Vlada li panika zbog oslabljene obrane, otpali su Vrsaljko i Ćorluka...

"Ne bih rekao da vlada panika, to je sve dio nogometa. Uvijek ima spremnih i motiviranih igrača. Bez obzira na sve probleme, nadam se pobjedi"

Čeka vas pun Maksimir? Jesi li to ikada doživio?

"Jedva čekamo. Bilo je jako teško igrati pred praznim tribinama jer imaš dojam da igraš prijateljsku utakmicu. Veselim se punom Maksimiru, sretan sam što će se ljudi konačno veseliti s nama"

Kako vas je Čačić motivirao prije utakmica koje ste igrali bez publike?

"Smiješno je da ti uopće treba motivacija prije utakmice za reprezentaciju. Pravi igrač motiviran je i na školskom igralištu, a kako ne bi bio kada igra za Hrvatsku. Igrač se sam sa sobom sprema za susret"

Odnosi na relaciji Savez - navijači kompleksna je. Nitko ne želi popustiti. Zašto igrači nikada nisu izašli sa zajedničkim stavom, prema Savezu ili navijačima? Možda svojim autoritetom možete pomoći više nego Davor Šuker koji trenutno nije omiljen.

"Ne znan, najmlađi sam ovdje i nemam baš pravo glasa. Mislim da igrači u tome ne trebaju sudjelovati, mi smo ovdje da zabavljamo narod i igramo utakmice. Nema smisla da se bavimo tuđim poslom. Sve što se događa izvan terena, baš i nije naš posao. Teško mi je uopće reći gdje je problem u cijeloj toj priči"

Damir Mišković nedavno je otkrio je kako se dogodio tvoj transfer iz Dinama u Rijeku. O tome se puno pričalo, a predsjednik Rijeke kaže da nema skrivenih ni podijeljenih milijuna. Tvoj otac ga je nazvao, rekao je da za tebe u Dinamu više nema mjesta i pitao možeš li igrati za Rijeku. Je li to bio najteži period u tvojoj karijeri?

"I danas ne znam puno o tome. Dogovorio sam se s Dinamom, dobio sam čiste papire i došao u Rijeku"

Jesi li ponosan što si uspio bez jakih figura uz sebe, prije svega, bez Zdravka Mamića?

"To je davno završena priča. Nisam neutralan, ali ne želim se više vraćati na to vrijeme. Bilo je lijepih vremena, ali teških vremena u Dinamu, ali to je prošlost. Izborio sam se svojim igrama da budem sretan.Normalno, ponosan sam što sam uspio i što danas nastupam za Hrvatsku. Posebno sam sretan jer obični ljudi i navijači cijene moje igre"