Srbija bez Crne Gore - trijumf ili kolaps nekad velikog sportskog duha
PITANJE nezavisnosti Crne Gore tema je koja proteklih dana puni i sportske rubrike medija naših susjeda. Raskol teritorija sprema se već godinu dana, no tema vezana uz budućnost sporta još uvijek je vruća, za jednu stranu, čini se, i vrlo neizvjesna.
Priča se o tome kako će izgledati nogometna budućnost zemlje sa 50 registriranih klubova nakon crnogorskog referenduma 21. svibnja. O svemu je prilično otvoreno odlučio progovoriti Zvjezdan Terzić, predsjednik Nogometnog saveza Srbije koji tvrdi kako ne bi želio da cijela situacija poprimi izvansportski oblik. No, po svemu sudeći, Terzićeve želje neće pasti na plodno tlo.
"Doteralo cara do duvara..." - riječi su s kojima počinje tekst srpskog Glasa Javnosti, a u kojem se bez dlake na jeziku govori o velikoj crnogorskoj želji da osnuje svoju državu, kako onu pravu, tako i nogometnu. Predsjednik Terzić na sve će reći:
"Neka im je sa srećom. Crnogorci nikada nisu ni krili želju da se osamostale i to je njihovo pravo. Želim ispoštovati njihovu odluku ma kakva god bila. Takav tvrd stav najavljen je prije godinu dana i ne vidim razlog zbog kojeg bi mi u Srbiji pokušavali tu nešto mijenjati." - kazao je Terzić.
Ono čime se predsjednik FS Srbije sigurno neće zamarati je činjenica da Crnogorci u ovom trenutku vrlo vjerojatno nemaju sportskih resursa za samostalan iskorak u Europu. No, kako tvrdi, Srbija je za isti korak u potpunosti spremna.
"Smiješno bi bilo da nas bilo što iznenadi. Samo ćemo dobiti više vremena za stvaranje novih vrijednosti. Dosad smo se trošili na mnoge stvari koje nemaju previše veze s nogometom. Gasili smo požare zbog raznoraznih ključeva i kadrovskih rješenja, trošili energiju kako bi pronašli zajednički jezik. Mi znamo što hoćemo. Osnovna stvar je da se iznađe pravna regulativa i konačno zaživi Zakon o sportu. Smeta mi što se, kad je privatizacija u pitanju, svi vezuju za Zvezdu i Partizan. Naši najveći klubovi mogu i bez toga, ali gotovo svi ostali ne. U Srbiji ima 2200 klubova , dakle, toliko i stadiona, a na većini skoro desetljeće nije zakucan niti jedan čavao." - kaže Terzić.
Čelnici iz FS-a ističu i kako su sav novac dobiven od UEFA-e uložili u nogometne centre s ciljem da trgnu gradske strukture i nogometnu javnost. U slučaju "svibanjskog razvoda" srpski sport neće osiromašiti ni upola koliko crnogorski, no o tome tamošnja javnost ne razmišlja previše.
Komentari su većinom složni; što su tražili, to su i dobili. Ukoliko, bolje rečeno, kad dođe do konačnog osamostaljenja, postoji mogućnosti da se promijeni i sustav natjecanja.
Terzić ne želi grlom u jagode ni kada je reprezentacija u pitanju, pa je stoga mala vjerojatnost da će njen novi kostur bez igrača iz Crne Gore biti objavljen prije samog referenduma o nezavisnosti, kao što je slučaj s npr. Katalonskom reprezentacijom.
Terzić se tijekom razgovora o budućnosti srpskog nogometa nakon razvoda s Crnom Gorom osvrnuo i na sve prisutnu temu namještanja nogometnih utakmica. Kako tvrdi, takve priče su običan bauk, i nema šanse da se slično događa u tamošnjem prvenstvu.
Po strani nogomet, u Srbiji i Crnog Gori igra se i košarka. No, tu stvari ipak stoje malo drugačije. Nako raspada slavne reprezentacije svjetskih prvaka, polemike se sada vode oko dijelova kolača Goodyear iliti Jadranske lige.
Naime, ta je liga u vlasništvu agencije "Sidro" i najvećih klubova zemalja koje u njoj sudjeluju. Svaki od tih klubova, naime, ima 18 posto vlasničkog udjela u ligi, i dok je u Hrvatskoj Cibona svoj dio pošteno podijelila sa Zadrom i Zagrebom, mali klubovi u našem susjedstvu tek će se morati izboriti za svoj postotak.
U Crnoj Gori slavodobitna će najvjerojatnije biti podgorička Budućnost, dok je izvršni direktor lige Roman Lisac najavio da će u vlasničkoj strukturi srpskih klubova participirati Crvena Zvezda i Partizan. Tu su se s pravom i pogledom prema Hrvatkoj javili FMP, Hemofram i Vojvodina, razumljivo nezadovoljni razvojem situacije.
"Jadranska liga bez tri srpska kluba nema pravi značaj jer natjecateljski značaj mora biti primaran. Rezultati FMP-a, Hemofarma i Vojvodine sigurno zavrjeđuju poštovanje! Ipak, ne želimo istrčavati jer nismo dobili službenu informaciju o vlasničkom udijelu. Kako smo na prošlom sastanku bili jednoglasni, vjerujem da smo i mi Srbi postali pametni i složni. Dobro je što su i u Partizanu promijenili mišljenje i njihova odluka me nije iznenadila. Izgleda da su i "crno-bijeli" pronašli svoj interes, iako liga do sada nije donosila profit." - kazao je Andrija Kleut, direktor FMP-a.
Kleut je dodao i kako su srpski klubovi već naplatili učešće u ligi izlazom na more.
"Na terenu smo izborili tri mjesta u ULEB kupu i tako oduzeli tu privilegiju Slovencima i Hrvatima. Smatram da natjecanje koje je na raspolaganju tržištu od 20 milijuna ljudi treba imati prohodnost i u Euroligu." - dodao je.
Dea Redžić