PLASMANOM u osminu finala Svjetskog prvenstva, u kojem će u nedjelju u 20 sati igrati protiv Danske, hrvatska reprezentacija je HNS-u osigurala najmanje 12 milijuna dolara nagrade, što je oko 75 milijuna kuna.

Prođe li Hrvatska Dance, nagrada skače na 16 milijuna dolara, a ode li senzacionalno do kraja, HNS će zaraditi 38 milijuna dolara, odnosno čak 240 milijuna kuna. FIFA će na ovom SP-u podijeliti rekordnih 791 milijuna dolara. I za najbogatije svjetske nogometne federacije to je velik novac, ali za HNS je naprosto ogroman. Točnije, Šuker, Vrbanović i ekipa time bi dobili cijeli jedan godišnji proračun i još 40 milijuna kuna, a riječ je o novcu koji nije ili barem ne bi trebao biti uračunat ni u kakve godišnje proračune i u biti je čisti bonus.

No zadržimo se u realnim okvirima i ne "coprajmo" osvajanjem Svjetskog prvenstva te pretpostavimo da će Hrvatska stići barem do četvrtfinala, savez bi tada u blagajnu utrpao točno 101 milijun kuna, koliko bi iznosila nagrada za četvrtfinale. HNS je već zaradio 52 milijuna kuna samim plasmanom u Rusiju, što su igrač/stručni stožer i Savez podijelili u omjeru 40:60, kako su se sa Savezom dogovorili Modrić, Mandžukić i Ćorluka. Dio kolača koji je pripao igračima i stožeru podijeljen je u omjeru 80:20 pa je tako igračima pripalo 16, a Daliću i pomoćnicima četiri milijuna kuna.

Pretpostavimo li da će se tako podijeliti i nagradni fond, Savezu bi od 100 milijuna kuna ostalo 60 milijuna jer bi u tom slučaju 22 igrača iz Rusije podijelila oko 40, odnosno svakome bi pripalo oko 1,8 milijuna kuna. Primjera radi, recimo da engleski reprezentativci ne uzmu ni lipu od premija za igranje za svoju reprezentaciju. Svaki od njih nagradu za svaku odigranu utakmicu donira u humanitarne svrhe, najčešće za pomoć djeci. Mesut Özil je svih 430.000 eura, koliko je dobio za osvajanje Svjetskog prvenstva 2014. godine, donirao dječjim bolnicama u Brazilu. No, dobro, to je privatna odluka svakog igrača.

Savez bi tako inkasirao 60 milijuna kuna, što je uz 30-ak milijuna kuna od plasmana na Svjetsko prvenstvo, jako velik novac koji se može investirati u svašta vezano za hrvatski nogomet i "nogometnu obitelj", kako u HNS-u vole govoriti.

Hrvatski nogometni savez je u 2016. godini zaradio 202 milijuna kuna, u što je bila uračunata i nagrada za plasman i nastup na Euru u Francuskoj. Dobro je taj novac došao HNS-u jer su rashodi bili čak 195 milijuna kuna pa je siromasima u Hiltonu ostalo tek sedam milijuna kuna "čiste" zarade. Prihoda je zbog spomenutih nagrada u 2016. bilo skoro dvostruko više nego godinu ranije (109 milijuna kuna). "Zanimljivo", svi troškovi su se proporcionalno povećali s povećanjem prihoda. Tako je HNS u 2016. godini za "materijal i energiju", u prijevodu struju i vodu, potrošio nevjerojatnih 12,16 milijuna kuna. To je gotovo pet milijuna kuna više nego godinu ranije, a čak 15 puta više nego u vrijeme Vlatka Markovića i Rusanove.

Dnevno HNS na struju i vodu troši 33.000 kuna, poput omanje tvornice ili industrijskog pogona, a zanimljiva je i stavka "uredski materijali i ostali rashodi" na koju se potrošilo 11 milijuna kuna, četiri milijuna više nego što su Šuker i ekipa potrošili na kemijske i tekice godinu dana ranije.

Financijski Izvještaj Za 2016. Godinu by Dado Houdini on Scribd

Kako će se 100-tinjak milijuna kuna, ili više ako reprezentacija dogura do polufinala ili do kraja, potrošiti u HNS-u, svi mi izvan Hiltona nemamo pojma. No sigurno je da bi se taj novac mogao u nešto investirati. Nema sumnje da je rad jednog ozbiljnog nogometnog saveza kao što je hrvatski jako skup. Puno je tu reprezentacija, putovanja i raznih troškova o kojima možemo samo nagađati, no svi oni neće poskupjeti ako se povećaju prihodi Saveza, nego će biti čisti višak koji se u nešto može investirati.

Taj novac bio bi sasvim dovoljan da se napokon izgradi nogometni kamp reprezentacije na Sveticama, u Velikoj, na vrhu Velebita ili, ne znam, u Modroj špilji. HNS je od UEFA-e i FIFA-e ovog ljeta dobio novac za izgradnju novih nogometnih terena na Maksimiru, u Kranjčevićevoj te u Puli, Koprivnici i Zaprešiću pa na to ne mora trošiti. Može HNS uložiti u razvoj nogometa na nižim razinama, odnosno raspodijeliti novac županijskim nogometnim savezima da se u svakom centru u državi izgradi jedan ili dva terena s umjetnom travom na kojem bi mogli trenirati i igrati svi uzrasti. Mogle bi se izgraditi i svlačionice po oronulim i trošnim igralištima diljem države na kojima se igraju niželigaške utakmice, pa čak i veteranske, za koje svi klubovi koji sudjeluju uredno plaćaju članarinu, odnosno kotizaciju nadležnom nogometnom savezu. Svi ti savezi su pod ingerencijom krovnog, HNS-a.

Ako je cilj i smisao postojanja nogometnog saveza u jednoj zemlji briga za nogomet i "nogometnu obitelj", onda bi to bili neki logični potezi i oni od kojih bi dio navijača u koje se u Hiltonu kunu, na kraju imao i neke koristi. Niželigaški, amaterski i veteranski nogomet igra se po terenima koji su nekad i opasni, a o svlačionicama da ne pričamo, u što smo se i sami uvjerili igrajući u tom rangu. U engleskom, njemačkom i ostalim savezima ulaganje u "grassroots" programe je najnormalnija stvar.

HNS može i, recimo, uzeti 100 milijuna kuna i donijeti ih u vladu i reći:

"Gospodo, evo naših 100 milijuna, vi dodajte još toliko pa da izgradimo stadion."

Ako misle da nije dovoljno, mogu slobodno nazvati ekipu iz turskog grada Sakarya u kojem je prošlog ljeta otvoren novi, prekrasan stadion za 29.000 ljudi koji je stajao 27 milijuna eura (200 milijuna kuna), što ga čini najjeftinijim novi stadionom u Europi kada se gleda cijena u omjeru uloženog po jednoj sjedalici.

Dio novca mogao bi se isto tako investirati i u VAR pa da se napokon smire tenzije sjevera i juga te se dokažu ili demantiraju priče o korupciji u sudačkoj organizaciji. Opcija je, kao što vidimo, mnogo. Pitanje je samo koliko za to ima volje i sluha u HNS-u.

Nešto se možda i investira. Samo da ne poskupe struja i voda. Opet.