"SAD se aktualizirao onaj postupak u kojem se traži 17 milijuna kuna za kampanju i ako uspiju to dokazati, uzet će nam Samobor i Hercegovinu", rekla je prije dva dana Vesna Bandić, supruga pokojnog zagrebačkog gradonačelnika i višestrukog USKOK-ovog optuženika Milana Bandića u razgovoru za Jutarnji list, dodajući da bi zbog tog postupka mogli ostati bez vrijednih nekretnina.

>> IMAMO DOKUMENT Bandić je dužan gotovo 18 milijuna kuna poreza

>> INDEX DONOSI DETALJE Kako je Bandić nabio porezni dug od 17.534.759 kuna

Postupak koji spominje Vesna Bandić, a koji prijeti da obitelj Bandić ostane bez gotovo svega, zapravo je porezni dug od 17.534.759 kuna tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika koji je otkrio Index u serijalu članaka koje smo objavili u lipnju 2017. godine. Taj postupak trebao bi biti okončan presudom Vrhovnog suda koja se uskoro očekuje.

Zbog članka o poreznom dugu tužili su nas i Bandić te njegov odvjetnik, danas također pokojni, Marijan Hanžeković. Bandić je od autora članaka više puta na sudskim ročištima tražio ispriku, no kad je nije dobio od tužbe je odustao. Tužbu pokojnog odvjetnika Hanžekovića nastavile su njegove nasljednice odnosno kćeri, koje su ujedno i vlasnice Hanza Medije, gdje je objavljen intervju s Vesnom Bandić.

Taj postupak i dalje traje.

No, krenimo redom.

Dva postupka, jedan na DORH-u, drugi na Poreznoj

Portal Index sredinom 2016. godine objavio je kako je Porezna uprava u siječnju te godine donijela pravomoćno rješenje kako je Bandić dužan gotovo 18 milijuna kuna poreza. Tada smo objavili rješenje drugostupanjskog tijela Ministarstva financija - Porezne uprave. Bandić se nikada nije našao na famoznoj poreznoj listi srama jer je Upravni sud neuobičajenom brzinom, u samo tjedan dana nakon podnesene tužbe, dozvolio "odgodni učinak tužbe do okončanja upravnog spora".

To je značilo da država nije utjerivala utvrđeni porezni dug od Bandića sve dok se ne iskoriste sva prava žalbe na pravomoćno rješenje.

Bandić je "nabio" porezni dug zbog poznate priče iz 2009. godine, kada je na njegov račun uplaćivan novac tijekom predizborne kampanje za predsjednika RH. Novac je, kako je poznato, uplaćivan i nakon održanih izbora. Bandić je zbog toga bio pod istragom DORH-a koji je 2014. godine teretio zagrebačkog gradonačelnika da je u predsjedničkoj kampanji državu oštetio za 5 milijuna i 700 tisuća kuna, a fiktivno je s računa izvukao 24 milijuna kuna za koje nije platio porez. Postojao je postupak DORH-a s jedne strane, no neplaćenim porezom bavila se Porezna uprava, odnosno Ministarstvo financija. Bili su to odvojeni postupci.

Postojalo je pravomoćno rješenje s dugom od oko 18 milijuna kuna

Kako nam je potvrđeno prije pet godina, nad Bandićem je otvoren porezni nadzor, a Porezna uprava je nakon okončanja nadzora 19. siječnja 2016. godine donijela odluku kako Bandić treba platiti milijunski iznos za porez, na što se Bandić žalio. Drugostupanjsko tijelo Porezne uprave odbacilo je Bandićevu žalbu te potvrdilo prvostupanjsku odluku.

Pravomoćno rješenje Ministarstva financija Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak datira od 27. siječnja ove godine, a prema tom rješenju Bandić je dužan oko 18 milijuna kuna poreza. Riječ je bila o ukupnom poreznom dugu sa zateznim kamatama. U tom postupku Ministarstva financija utvrđeno je kako je Bandić primao uplate od ljudi čiji je godišnji dohodak manji od uplate Bandiću te kako se radi o ljudima koji su zaposleni u gradskim i državnim institucijama.

"Utvrdilo se da se radi o građanima koji su zaposlenici gradskih ili državnih institucija koji su u jednom mjesecu donirali više novca od ostvarenog vlastitog godišnjeg dohotka te kako su donacije izvršene nekoliko mjeseci nakon što je novoizabrani predsjednik stupio na dužnost", stajalo je u rješenju Ministarstva financija.

Bandiću stizao novac od tvrtki koje su bile u financijskim problemima

No nije to bila jedina nelogičnost uplata na Bandićev račun pa je tako Ministarstvo financija otkrilo nekoliko primjera da su na njegov račun uplaćivale i tvrtke koje su bile u financijskim poteškoćama.

"Primjerice, trgovačko društvo koje ostvaruje milijunski gubitak donira više desetaka tisuća kuna ili društvo koje ostvaruje zanemarivu dobit donira više tisuća kuna", stajalo je tom rješenju Ministarstva financija. I u 2012. godini nađene su uplate na Bandićev račun, iako je završno financijsko izvješće predano Državnom izbornom povjerenstvu još 1. veljače 2010. godine. No Bandić je tijekom cijelog postupka tvrdio kako je riječ o namjenskim sredstvima za potrebe izborne kampanje.

"Prikupljanje sredstava za financiranje izborne promidžbe kao strogo ciljana aktivnost, provodi se zbog pokrivanja troškova dolazeće izborne kampanje te se kao takva uvijek odnosi za predstojeće izbore. Radi se o aktivnosti pro futuro", tvrdilo je u tom rješenju Ministarstvo financija koje je otkrilo da je Bandić za potrebe parlamentarnih izbora 2011. godine otvorio posebni žiro-račun za uplate donacija, no na račun otvoren za predsjedničke izbore novac je i dalje stizao.

Porezna uprava: Dio uplata za kampanju otišao za podmirivanja troškova osobne potrošnje članova obitelji

Porezni nadzor otvorio je pitanje uplata od 14.1 milijun kuna na Bandićev račun u 2011. godini. Naime, utvrdili su kako je riječ o donacijama "pretežito anonimnih građana" koji su dolazili u poslovnicu banke ili Fine te uplaćivali bezgotovinski ili gotovinski iznos.

"U roku od sedam radnih dana anonimni građani uplatili su 13,5 milijuna kuna, dok je cjelokupno ostvaren primitak na računu za potrebe financiranja predsjedničkih izbora u iznosu od 14,1 milijuna kuna. Ove uplate došle su isključivo od građana, fizičkih osoba i to pretežito anonimnih", stoji u rješenju, dok je porezni nadzor na tri stanice objašnjavao sve nelogičnosti uplata za Bandića.  

Porezni nadzor je utvrdio kako je novac s Bandićeva računa, za koje je on tvrdio da je strogo namjenski za potrebe kampanje, završavao dijelom i za podmirivanja troškova osobne potrošnje članova obitelji. No Bandićeva obitelj u prvostupanjskom postupku tvrdila da je da su trošili novac od vlastitih izvora rada i obiteljskog naslijeđa, da bi naknadno promijenili iskaz te tvrdili kako su se morali zadužiti kod jedne fizičke osobe te da su zapravo trošili novac od pozajmice.

Neuobičajena brzina Upravnog suda

"Odredbama Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Hrvatske i Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata nije postojala zabrana primanja donacija nakon završetka izborne promidžbe i obveza vraćanja donacije donatoru. Smatramo da je ove uplate potrebno tumačiti kao donirana sredstva za zatvaranje troškova iz prethodno održane kampanje", tvrdili su Bandićevi branitelji u žalbi Ministarstvu financija. No drugostupanjsko tijelo tu je žalbu kao i ostale primjedbe na postupak poreznog nadzora odbio.

Rješenje je postalo izvršno krajem veljače te godine 2017. godine, a upravo kada se Bandić trebao pojaviti na famoznoj poreznoj listi srama, Upravni sud je u samo tjedan donio odluku da se odluka Porezne uprave odgađa sve do završetka postupka, odnosno dok Bandić ne iskoristi sve mogućnosti žalbe.

Kako smo istražili, riječ je o neuobičajenoj brzini Upravnog suda. Uglavnom, Bandićevi branitelji tvrdili su u žalbenom postupku kako je tako veliki porez utvrđen samo za 2010. godinu te da Bandić ne može sada uplatiti taj iznos.

Bandić nas je tužio i odustao, vlasnice Hanza Medije nastavile postupak u ime pokojnog oca, odvjetnika Hanžekovića

Portal Index objavio je niz članaka na ovu temu, a objavili smo i rješenje Porezne uprave. Zbog tih članaka tužio nas je zagrebački gradonačelnik, no nakon nekoliko sudskih ročišta i nakon što se autor odbio ispričati zbog tog članka, Bandić je od tužbe odustao. Tužio nas je i danas pokojni odvjetnik Hanžeković. Tuže nas naime njegove nasljednice. Njegovi kćeri, vlasnice Hanza Medije u čijim izdanjima je objavljen intervju s Vesnom Bandić, nastavile su sudski proces protiv novinara i on još uvijek traje.   

Valja naglasiti da je prvo Upravni sud u veljači 2019. godine, a onda i Visoki Upravni sud u lipnju te godine donio oslobađajuću presudu protiv Bandića prema kojem on nije trebao platiti porezni dug. No na ta rješenja podignuta je žalba Državnog odvjetništva, a ovih dana o tome bi trebao raspravljati Vrhovni sud pa je vrlo lako zaključiti što zapravo brine Vesnu Bandić.

Što se tiče drugog postupka, onog Uskoka i DORH-a, taj je postupak obustavljen, a nakon što je Bandić preminuo nema nikakve mogućnosti da se i dalje radi po tom predmetu.