2010. - "Velika otkrića" oko Sanadera napravile malim sve ostale afere
Foto:Davor Pongračić, Bernard Čović, Nenad Dugi, Goran Mehkek (Cropix)
UHIĆENJE, odnosno kazneni progon, ali i bijeg Ive Sanadera, bivšeg šefa HDZ-a, zasigurno je najveći događaj godine i najveća afera po kojoj ćemo pamtiti 2010. godinu.
Od kada je Sanader otišao s mjesta premijera u srpnju 2009. godine, počelo je s kalkulacijama je li njegovo krajnje odredište - Remetinac. Mnogo stvari postalo je jasnije početkom godine kada je isključen i izbrisan iz HDZ-a.
Iako su mnogi očekivali kako bi Sanader mogao "pasti" zbog afere Hypo banka, koja stoji u ladicama Mladena Bajića već desetljeće, hrvatsko pravosuđe ispitat će ga zbog sumnji za zloporabu položaja pri nezakonitom poslovanju HEP-a i Diokija te zbog udruživanja s ostalim osumnjičenicima u slučaju Fimi-medije. Onog trenutka kada se i ako vrati iz Austrije.
Afera je zapravo i sam Sanaderov bijeg. Naime 9. je prosinca u Sabor stigao Uskokov zahtjev za ukidanjem imuniteta što je Sanaderu bio jasan znak. Novinari su ga uspjeli fotografirati na odlasku, ali ga policija nije uspjela zadržati. Tek u popodnevnim satima Sabor je jednoglasno odobrio ukidanje imuniteta u vrijeme dok se Sanader u Sloveniji dvoumio kuda dalje. Uhićen je dan kasnije u Austriji.
Fimi-media
Uostalom, s Fimi-medijom sve je nekako i počelo u siječnju ove godine. Unatoč prvim opovrgavanjima i zataškavanjima, DORH je ozbiljno shvatio izjavu bivšeg člana Uprave Croatia osiguranja Damira Mihanovića da je Sanader na sastanku u Vladi 2007. čelnike 20-ak javnih poduzeća uputio da marketinške poslove sklapaju s tvrtkom Fimi-mediom.
Ta je tvrtka pod vodstvom Nevenke Jurak dobivala mnogobrojne poslove na namještenim javnim natječajima ili izravnom pogodbom uz "debelu cijenu". Bilo je naplate poslova koji se nikada nisu odradili. U kolovozu je uhićena vlasnica te tvrtke Nevenka Jurak i njezinih dvoje suradnika.
Crni fondovi HDZ-a
Nakon nje uhićen je i Mladen Barišić, bivši šef Carine, ali i bivši rizničar HDZ-a. Za sada se pretpostavlja kako je izravna šteta od Fimi-medije oko 80 milijuna kuna. Osim isisavanja novca iz državnih tvrtki, počela su se postavljati i pitanja o crnom fondu HDZ-a.
Otkriveno je kako je smijenjeni glavni rizničar HDZ-a Mladen Barišić predao svome nasljedniku Branku Bačiću dva milijuna kuna i 300 tisuća eura neposredno nakon što je Predsjedništvo HDZ-a 25. siječnja ove godine smijenilo Barišića sa svih stranačkih funkcija te za glavnog tajnika imenovalo Branka Bačića. Istraga o tzv. crnim fondovima u HDZ-u kojima se stranka navodno financirala kroz veći dio svog postojanja jedna je od tabu tema u Hrvatskoj.
Navodno je Sanader kroz taj fond kupovao koalicijske partnere, ali i potkupljivao novinare, odnosno urednike. Novac iz crnog fonda navodno su dobivali Bianca Matković i Darko Milinović no oboje su opovrgnuli takve navode.
Polančec i njegove afere
Polančeca se tereti i za HEP zajedno s Ivanom Mravkom da je zajedno s bivšim čelnikom šibenskoga TLM-a Ivanom Koštanom oštetio HEP za 600 milijuna kuna. Polančec je dočekao i suđenje za aferu reflektori, ali i za narudžbu nepotrebne studije. Ono najveće suđenje za aferu Spice tek ga očekuje.
Afera HEP
Afera HEP, odnosno zatvaranje Ivana Mravka, otvorila je mnogobrojna vrata drugih afera pa je tako uspjela iza rešetaka strpati i vlasnika DIOKI-ja i Novog lista Roberta Ježića zbog povlaštenih kredita i cijena kojima je poslovao s HEP-om.
Prema posljednjim podacima sve istrage o HEP-u i protiv bivšeg čelnika Mravka mogle bi se objediniti u jednom predmetu, a u prvi bi plan bi trebao izbiti nalogodavac - Sanader. Kada se govori o aferama u HEP-u tada je riječ o preprodaji struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju, dodjeljivanje poslova tvrtki Monting PIM, dogovaranje mita od 16 milijuna kuna, nezakonito odobravanje popusta za struju te kreditiranje dviju tvrtki iz Dioki grupe Roberta Ježića, ali i fiktivno zapošljavanje Rade Buljubašića, HDZ-ova povratnika iz Australije, u HEP-u.
HAC
Ove godine još nismo dočekali sudsko finale afere HAC koja je započela u 2009. godini kada je uhićena Uprava, ali uhićenja su se nastavila. Tako su sredinom studenog uhićeni član Uprave HAC-a za financije Josip Sapunar, kao i bivši direktor Autoceste Rijeka-Zagreb Zlatko Korpar te dvojica bivših predsjednika Uprave Marijo Crnjak i Jurica Prskalo.
HŽ i HPB
Još jedna afera iz 2009. godine prelila se u ovu godinu - Hrvatska poštanska banka odnosno slučaj "Bankomat" no optužnica je vraćena na doradu pa ćemo još pričekati i to sudsko finale. Kada govorimo o optužnicama spomenimo i onu za Hrvatske željeznice, odnosno za bivšeg predsjednika Uprave HŽ Holdinga Davorina Kobaka i još troje koje se tereti da su preko tvrtke "Agit" izvukli 3,7 milijuna eura. U 2011. godini gledat ćemo i suđenje za pranja novca u aferi "Brodosplit".
Afera kamioni
U aferama oko "velikog" Sanadera, skrio se "mali" Berislav Rončević kojega je saborsko istražno povjerenstvo prvo oslobodilo svake sumnje za aferu kamioni no ipak je procesuiran te je dobio nepravomoćno četiri godine zatvora.
Afera žito
Još se nije saznalo gdje je i kako nestalo žito iz Đakovštine, za što je Vlada na kraju morala dati 18 tisuća tona iz robnih rezervi kako bi se odštetili pokradeni seljaci. Stanje u silosima postalo je posebno zanimljivo kada su Agrokor i Žito povukli sredinom prosinca oko 50 tisuća tona vlastitih rezervi, da bi se nakon toga ustvrdilo da su silosi - prazni.
Državna inspekcija Ministarstva poljoprivrede tek je u siječnju utvrdila kako je stanje nepravilno, pa su mnogi postavili logično pitanje jesu li Agrokor i Ivica Todorić zaista znali pravo stanje stvari u Đakovštini, za razliku od države. Index je pisao kako je žito "nestalo" u Todorićevim trgovinama.
Varšavska ulica
Slučaj Varšavska jedna od najvećih afera koja je uostalom i rezultirala uhićenjem više od stotinu prosvjednika u nekoliko dana srpnja. Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko jasno je rekao da se građanski neposluh - neće tolerirati. Naime mnogobrojni aktivisti nevladinih organizacija kao i obični građani Zagreba imali su za cilj zaustaviti Hoto grupu koja gradi ulaz u podzemnu garažu projekta Cvjetni prolaz, no u prosvjedu ih je zaustavila policija.
Kako je investitor Tomo Horvatinčić došao do dozvole u Varšavskoj ulici najbolje zna danas bivša ministrica Marina Matulović Dropulić, ali i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, no prije svega vijećnici i vodstvo SDP-a.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati