Foto: FAH

PRED općinskim sudom u Sarajevu u utorak je započeo sudski postupak protiv bivšeg predsjednika vlade Federacije BiH Nedžada Brankovića i još osam drugih bivših visokih dužnosnika koji se terete da su sklapanjem ugovora s hrvatsko-mađarskim konzorcijem INA-MOL-om o dokapitalizaciji naftne tvrtke Energopetrola oštetili Federaciju BiH za oko 16,5 miljuna eura.

Brankovića i osmero članova povjerenstva za provedbu dokapitalizacije Energopetrola, tijekom koje je INA-MOL prije osam godina stekla udjel od 67%, tereti se za sklapanje štetnog ugovora, pomaganje pri sklapanju štetnog ugovora te nesavjestan rad u službi.

"Tužiteljstvo će dokazati da su članovi povjerenstva pomagači u činjenju kaznenog djela, odnosno sklapanja ovog štetnog ugovora, a da je jedan od njegovih potpisnika, tadašnji direktor (Namik) Bušatlić dao tome potporu, nakon čega je uz visoku otpremninu i nagradu Konzorcija (INA-MOL) otišao iz Energopetrola. Također, dokazat ćemo i da tadašnji premijer Branković nije poduzeo radnje koje je bio obavezan poduzeti i tako spriječiti nastupanje štete", navela je državna odvjetnica u svojoj uvodnoj riječi.

Predstavnici obrane smatraju da je optužnica potpuni promašaj te da će tijekom postupka pokazati pravno neznanje državnog odvjetništva. Bivši direktor Energopetrola Namik Bušatlić rekao je da sklopljeni ugovor nije bio štetan za tvrtku nego da ju je spasio od propasti.

Zahtjev za pokretanje istrage o dokapitalizaciji Energopetrola podnijela je prije sedam godina financijska policija Federacije BiH sarajevskome državnom odvjetništvu, tvrdeći da potpisani ugovor sadržava mnoge elemente štetne za taj entitet.

Nakon pregovora koji su trajali godinu i pol, INA i MOL su prije osam godina kupili su 67 posto vlasničkog udjela u sarajevskoj naftnoj tvrtki i tako su preuzele i veliki naftni terminal u blizini Sarajeva te mnoge benzinske crpke. Cijena koju su tada ponudili bila je 112,5 milijuna eura, s tim da je 37,5 milijuna bilo namijenjeno preuzimanju većinskoga vlasničkog udjela, a ostatak se odnosio na planirane investicije koje do danas u cijelosti nisu realizirane. Federacija BiH zadržala je vlasnički udio od 22 posto koji od prošle godine pokušava prodati preko sarajevske burze. Preostalih 11 posto udjela u Energopetrolu u vlasništvu je malih dioničara.