Bivši savjetnik tvrdi: "Putin želi proširiti Rusiju na Bjelorusiju, Finsku i baltičke zemlje"
Foto: Guliver Image/Getty Images
"VLADIMIR PUTIN neće stati s proširenjem Rusije", tvrdi bivši savjetnik ruskog predsjednika Andrej Iljarionov.
Novinarima u Švedskoj Iljarionov je kazao da je Putinov cilj Rusiji pripojiti Bjelorusiju, Finsku i baltičke zemlje. Ideja ruskog predsjednika je, kaže Iljarionov, da proširi granice Rusije po uzoru na SSSR i Rusko carstvo.
"Dijelovi Gruzije, Ukrajine, Bjelorusije, zemlje Baltika i Finska su države za koje Putin drži da ima pravo vlasništva", kaže Iljarionov, te dodaje da bi Putin mogao osporavati priznanje neovisnosti Finske iz 1917. godine.
Ukrajina odbacila ruski prijedlog federalizacije
Ukrajina je u nedjelju hladno odbacila ruski prijedlog federalizacije i zamolila Moskvu da se prestane za nju "zalagati" te da se okrene svojim vlastitim problemima.
"Želimo preporučiti Rusiji da prestane diktirati ultimatume jednoj suverenoj i neovisnoj zemlji i da obrati pozornost na katastrofalnu situaciju i potpuno odsustvo prava njezinih vlastitih manjina, uključujući i ukrajinsku", navelo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je prije razgovora s američkim kolegom Johnom Kerryjem o ukrajinskoj krizi u nedjelju pozvao Zapad da podrži prijedlog koji bi dao više ovlasti rusofonim regijama Ukrajine u sklopu federalnog ustroja.
"Zašto Rusija ne bi usvojila federalizam koji se očituje u njezinom imenu, Ruska Federacija", napisalo je ministarstvo. "Zašto se ne priznaju drugi jezici osim ruskog kao službeni, uključujući ukrajinski, jezik milijuna ruskih građana", dodaje se u priopćenju.
Kerry otkazao povratak u SAD zbog sastanka s ruskim šefom diplomacije
Američki državni tajnik John Kerry i ruski šef diplomacije Sergej Lavrov pokušat će u nedjelju navečer u Parizu naći zajedničko stajalište za izlazak iz ukrajinske krize otvorene ruskim pripojenjem poluotoka Krima.
Sazivanje hitnih pregovora dogovoreno je nekoliko sati nakon telefonskog razgovora američkog predsjednika Baracka Obame s ruskim mu kolegom Vladimirom Putinom, prvog njihova izravnog kontakta otkako je SAD zbog aneksije Krima najavio gospodarske sankcije bliskim suradnicima ruskog predsjednika.
Razgovori bi trebali smiriti dosad najveće napetosti između Washingtona i Moskve nakon završetka Hladnog rata.
Washington i Kijev optužuju Moskvu za gomilanje tisuće svojih vojnika uz istočne dijelove Ukrajine, nastanjene rusofonim stanovništvom koje pokazuje težnje otcjepljenja od Ukrajine.
John Kerry trebao se vratiti u Washington s posjeta Bliskom istoku no promijenio je stoga plan i doputovao u Pariz gdje će s Lavrovom razgovarati u nedjelju navečer.
Za rusku televiziju Lavrov je potvrdio potez otvaranja koji je povukao Putin kazavši "Naša se stajališta približavajui" i ustvrdio da Rusija ne kani slati svoju vojsku u Ukrajinu niti je to u njezinu interesu.
Lavrov je dao naslutiti što bi mogla biti pregovaračka osnova s Kerryjem. Iznio je zamisao o "federalizaciji" koja bi omogućila široku autonomiju istočnih i južnih područja Ukrajine u kojima, prema tvrdnji Moskve, rusofono stanovništva svoja prava vidi ugrožena dolaskom novih proeueropskih vlasti u Kijevu nakon svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča krajem veljače.
Jaz između dviju strana čini se gigantskim, piše agencija AFP. Dodaje da je Bijela kuća navodno zatražila "pisani odgovor" predsjednika Putina i podsjetila da nikakvo rješenje nije moguće sve dok se na povuku ruske postrojbe.
Zamjenik ruskog šefa diplomacija Sergej Rjabkov priznao je da dvije sile "nemaju jedinstven plan" niti "zajednički pristup".
Rusija ne pokazuje nikakvu spremnost da bi mogla odustati od Krima. Mjesec dana od dolaska prvih ruskih vojnika na taj poluotok u Crnome moru, dva tjedna pošto se stanovništvo iaajsnilo za pripojenje Rusiji referendumom što ga Zapad smatra nezakonitim, Rusija anektirani teritorij drži dijelom Ruske Federacije.