Foto: FAH, Index

"STANJE ekonomije rezultat je politike. Budući da se ekonomska politika koja je dovela do krize nije mijenjala, ne možete očekivati ništa drugo nego produbljivanje krize".

> Jesenska prognoza Europske komisije: Hrvatska najgora u Europi s padom od 0,7 posto

Tako je u razgovoru za Index jesenske prognoze Europske komisije, po kojima je hrvatsko gospodarstvo najlošije u Europi, prokomentirao Ljubo Jurčić, nekad ekonomski strateg SDP-a, a danas lider oporbene stranke Novi val.

Podsjetimo, EK predviđa da će hrvatski BDP u 2014. godini pasti za 0,7 posto. Po tome je Hrvatska najgora među zemljama Europske unije. Blagi oporavak gospodarstva, od tek 0,2 posto, predviđa se za 2015. godinu.

Vlada morala dati ostavku prije godinu dana

Jurčić ističe kako smo sada nažalost dobili i službenu potvrdu da je stanje hrvatskog gospodarstva najgore u EU. "I Rumunji i Bugari, koji su po svim pokazateljima iza nas, su pozitivni, idu prema gore, a mi klizimo prema dolje. Ispadamo nesposobni da vodimo državu i vlastitu ekonomiju. Vlast je demonstrirala veliko neznanje i inat, društvo i država trpe, a nema razloga da tako bude", kaže Jurčić.

Jurčićev je stav da je Vlada RH predvođena Zoranom Milanovićem još prije godinu dana morala ponuditi ostavku. Već tada je, kaže Jurčić, bilo jasno da su protratili mandat i da se gospodarskom oporavku ne moramo nadati.

"Ljudi, resursi, kapaciteti i znanje koje imamo omogućavaju duplo veći BDP. Jedini subjektivni razlog za krizu je politika, kojoj nikakvi negativni pokazatelji ne pomažu da shvati da krivo vodi zemlju. Oni su htjeli i željeli, ali ne znaju i ne mogu. To nije sramotno, ali je štetno da politika iz inata ostaje na vlasti", kaže Jurčić.

"Nismo vidjeli niti prijedlog reformi"

Dodaje da izvanredni izbori nisu nikakav bauk. U uređenijim i naprednijim zemljama od Hrvatske, poput Italije, Slovenije ili Japana, izvanredni izbori nisu nikakav raritet. "To su države koje traže rješenje za krizu. Kod nas kriza traje, opravdanje se traži u nekom trećem, a narod trpi. To je problem hrvatske politike", kaže Jurčić.

Dodaje da u Hrvatskoj danas uopće ne postoji sustavni prijedlog ekonomske politike: "Nikakvih promjena nije bilo. Stalno se priča o reformama, ali nismo vidjeli niti prijedlog reformi. Podizanje stope poreza gore ili dolje nije reforma. To su samo štetni potezi. Vlast je možda mislila da će zemlja automatski izaći iz krize, ali u maloj zemlji, u uvjetima globalizacije, to danas više nije moguće".

Stvarnost još gora od prognoza EK

"Ove prognoze kažu da će po većini indikatora Hrvatska do 2016. biti najlošija među svih 28 zemalja Europske unije. No, stvarnost je još ružnija od tih brojki koje koristi EK zato što u sustavu postoji još neplaćenih potraživanja koja nisu uključena u deficit i javni dug. Iz dana u dan pojavljuju se nove stavke, dugovi zdravstva, pravosuđa... Mi zapravo gledamo uljepšanu sliku. Stvarna je još lošija", tvrdi Željko Lovrinčević sa Ekonomskog instituta u Zagrebu, bivši gospodarski savjetnik Jadranke Kosor.

Prema Lovrinčeviću, najnovija prognoza EK zapravo znači da će Hrvatska u naredne dvije do tri godine izgubiti priključak sa zemljama koje su joj bile prirodni partneri za uspoređivanje (zemlje srednje Europe poput Češke, Slovačke, Poljske ili Slovenije), te sve više konvergira prema balkanskoj periferiji (Rumunjska i Bugarska). Ne samo da će Hrvatska, ako ovako nastavi, prema Lovrinčeviću postati periferija europske periferije, već sada realno treba razmišljati i o potencijalnom bankrotu države.

"Po parametrima do 2016. godine, ovo što sada gledamo je scenarij otvorenog bankrota Hrvatske. Te razine deficita i javnog duga koje će se akumulirati događaju se u ekonomijama koje nemaju sposobnost rasta. Hrvatska nije provela nikakve reforme, osim radikalnog povećanja poreznog opterećenja. U tom ambijentu Vlada odlučuje povećati osobnu potrošnju, što je zadnja stvar koja je bitna. Najbitniji su investicije, izvoz i reforma javnog sektora", kaže Lovrinčević.

Jurimo prema bankrotu

Milanovićeva vlada sada je, prema Lovrinčeviću, suočena s izborom: ili će gurnuti zemlju u bankrot, ili će napokon povući poteze koji vode prema oporavku. Za koji su se izbor odlučili, tvrdi Lovrinčević, bit će jasno iz proračuna za narednu fiskalnu godinu.

"Pred Vladom je ogromna odgovornost. Ili će prihvatiti tu odgovornost, ili će gurnuti zemlju prema bankrotu. Ako će prihvatiti odgovornost za reforme, onda treba povući iste ove poteze koje Srbija povlači u suradnji s MMF-om. Tu su smanjenje davanja i broja ljudi, rezovi od plaća pa nadalje. Da ova Vlada ima motiv ili viziju, trebala bi tražiti hitnu asistenciju Bruxellesa, zatražiti paket pomoći, reprogramirati dio duga i ubrzati reforme", kaže Lovrinčević.

No, takve poteze Lovrinčević ipak ne očekuje s obzirom da je naredna godina - predizborna. I mjeru za povećanjem potrošnje izmjenom poreznih razreda Lovrinčević naziva predizbornim potezom koji će, kako naglašava, dodatno povećati deficit. "Hrvatska sada jasno bira: ako želi fiskalni raspašoj općeg tipa, onda je to to. Na takvo nas stanje ove projekcije upućuju", zaključuje Lovrinčević, te naglašava kako je vrijeme da se u razgovor uključe svi relevantni društveni akteri, od predsjednika HNB-a do predsjednika RH, te ponude konkretne prijedloge za spas hrvatskog gospodarstva.

U rangu Bugarske

Marina Tkalec, analitičarka Ekonomskog instituta u Zagrebu, ističe da druge zemlje EU, za razliku od Hrvatske, koriste pogodnosti koje im nude europski fondovi. Kao drugi ključni problem Hrvatske Tkalec je identificirala devastirano tržište rada.

"Kontrakcija gospodarske aktivnosti i nastavak recesije i u 2014. godini, uzrokovali su sporiju dinamiku rasta prihoda od PDV-a pa su planirani prihodi od te stavke sada korigirani naniže i to za 1,3 milijardi kuna. Osim PDV-a, tu je i značaj podbačaj u povlačenju sredstava iz EU fondova u odnosu na plan. Prognoza EK se razlikuje od Vladine najvjerojatnije jer je EK uračunala barem dio rashoda u zdravstvu koje Vlada nije, a isto tako vjerojatno i prijenos doprinosa iz 2. u 1. mirovinski stup ne tretira kao prihod. Stoga je i konačni deficit prema EK veći od Vladinog prijedloga rebalansa proračuna", kaže Tkalec.

Na pitanje zbog čega sve ostale zemlje izlaze iz recesije, a u Hrvatskoj i dalje nema nikakvih pozitivnih pomaka, Tkalec odgovara:

"Osim Hrvatskoj, EK jedino Bugarskoj od posttranzicijskih zemalja prognozira slabašan rast u iduće dvije godine. Kod Bugarske je razlog nestabilnost financijskog sustava koja je urušila investicije i kreditiranje, a kod Hrvatske je to izostanak strukturnih reformi koje bi osigurale povoljnu poslovnu klimu i oporavak tržišta rada. U skladu s tim očekuje se daljnji pad ponajprije osobne potrošnje koji onemogućava značajniji rast BDP-a u 2015. i 2016. godini. Ono što su druge zemlje učinile, a Hrvatska propustila, je uspješnije povlačiti sredstva iz EU fondova koje su mnogim zemljama (ponajviše Mađarskoj, Sloveniji i Češkoj) donijele pozitivan doprinos rastu BDP-a. Osim toga, u ostalim posttranzicijskim zemljama nastupio je oporavak tržište rada koji je omogućio rast potrošnje kućanstava, a Hrvatskoj se i u 2015. prognozira rast nezaposlenosti".

Sever: Ni monetizacija autocesta ne može nas spasiti

Loše jesenske prognoze iz Bruxellesa nisu iznenadile sindikate.

"Najgori smo, bilo je i očekivano", komentirao je za Media servis šef Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, nakon što je Komisija objavila da je Hrvatska, prema jesenskim prognozama među najlošije ocijenjenim zemljama članicama, s padom BDP-a od 0,7 posto.

"Ovakva promašena gospodarska politika, na koju se godinama upozorava dovela je do toga da mi nemamo mogućnosti nešto promijeniti. Sve ovo vuče dublje u propast, a Vlada ne pokazuje ni znanja ni sposobnosti za promjene gospodarskog smjera", kaže Sever.Pa tako Vladin plan monetizacije autocesta, a kojem se sindikati žestoko protive, Sever ocjenjuje tek krpanjem proračunskih rupa. Monetizacija neće riješiti dug, kaže Sever...

"Gurati autoceste u koncesiju u trenutku kad je vrlo jasno poslana poruka da je Hrvatska na dnu dna- i to je poruka koncesionarima. To je poruka da je sad prigoda da povoljno dobiju autoceste u koncesiju, onaj koji je skoro došao do kraja prodaje svoje zlatno zubalo jer nema više od čega jesti. Najava monetizacije kroz koncesiju je isto tako pokazatelj da je vlast podbacila, a mi svi skupa smo žrtve takvog promašenog gospodarskog programa i ponašanja ove lade", zaključuje Sever.

Lovrinović: Vlada mora mijenjati politiku i povući čak i negativne poteze

Vlada treba potpuno promijeniti smjer gospodarske politike i povući čak i neželjene poteze kako bi pokrenula gospodarski rast, smatra ekonomist Ivan Lovrinović.

Poruke iz Europske unije o daljnjem padu BDP-a ne iznenađuju:

"Hrvatska je u depresiji i potrebna je sasvim drugačija ekonomska politika, a njeni glavni ciljevi moraju biti rast BDP-a i zaposlenosti", kaže makroekonomist Ivan Lovrinović koji smatra kako su i prognoze rasta od 0,2 posto u idućoj godini preoptimistične.

Čak ni monetizacija autocesta, a koju Vlada najavljuje kao jedna od poteza koji bi potpomognuo rast, nije rješenje, kaže.

"Koliko vidim Vlada nema ni plan A ni plan B. Vlada može inzistirati na tome da nastavi svoj plan, ali se tako izlaže opasnosti da iritira građane i dovodi u pitanje svoj opstanak i izvanredne izbore", smatra Lovrinović.

Tvrdi kako Vlada u ekonomskoj politici treba potpuno mijenjati smjer te poduzeti čak i teške poteze, često negativne u javnosti; poput administrativnih rezova ili smanjenja broja ureda državne uprave, ukidanje općina i županija kao i niz poteza koji bi doveli do određenih promjena i stvorili bolju bazu za donošenje nove ekonomske politike.