Imamo studiju: Zbog Čačićevog "ide Plomin" na ugljen godinama ćemo plaćati skuplju struju i trovati ljude
Foto: Andrej Švoger/ Cropix
ČAČIĆEVA već legendarna rečenica "ide taj Plomin" na ugljen prema komparativnoj studiji koju je dobio Index, a izradio ju je stručnjak Enco Tireli, hrvatske građane će, ako se proročanstvo potpredsjednika Vlade ostvari, godinama stajati skuplje struje, penala za CO2, a više će se i trovati građani.
Analizu prihvatljivosti izgradnje TE Plomin pročitajte ovdje i ovdje
Ključni problem projekta "Plomin 3" je činjenica da će se u toj termoelektrani, prema sadašnjim najavama, kao pogonsko gorivo koristiti ugljen, a ne plin, kao što mnogi stručnjaci predlažu. Prema studiji koju možete pročitati u privitku, termoelektrana na ugljen će i financijski biti mnogo neisplativija od one na plin, kao najvažniji rezultat toga bit će činjenica da ćemo skuplje proizvoditi, a potom i plaćati struju.
Prema ovoj analizi koju nam je ustupila udruga Eko Kvarner, prosječna potrošnja goriva u termoelektrani na plin godišnje će biti 567.321.90 m3, dok će elektrana na ugljen trošiti 1.218.416 tona tog energenta na godinu. Ono što u ovoj analizi najviše zabrinjava je činjenica da će nakon 20 godina termoelektrana na plin biti u minusu, piše Tireli u studiji, na granici prihvatljivosti od 9 milijuna eura, dok će gubitak "s naslova poslovanja i troškova financiranja izgradnje" za termoelektranu na ugljen biti ogromnih milijardu i 147 milijuna eura.
Za kraj se u analizi ove dvije tablice kaže kako je interni stupanj rentabilnosti za termoelektranu na plin 4,72 posto, dok je za onu na ugljen u minusu za 0,98 posto. To znači kako je taj pokazatelj neprihvatljiv za termoelektranu na ugljen. Posljednjih tjedana, od kada se vodi "bitka za Plomin" na ugljen, između potpredsjednika Vlade Čačića s jedne strane te ekoloških udruga i stručnjaka s druge strane, mnogi su govorili o štetnosti toga projekta koji će nas na kraju vjerojatno stajati i novca, a i šteta za okoliš će biti nemjerljivo veća nego da gradimo termoelektranu na ugljen.
Tri grafa na kraju studije pokazuju da će termoelektrana na plin neto dobit već početi ostvarivati nakon osam godina rada, dok ćemo takve rezultate kod elektrane na ugljen dočekati tek u 13. godini, a i dobit će narednih godina biti manja.
Investitor tvrdi da će CO2 skladištiti u zemlji
"Cash flow" analiza prikazuje da se početna investicija kod termoelektrane na ugljen neće isplatiti niti za 20 godina, dok će se to kod "plinske" dogoditi u 16. godini. Na kraju se vidi graf u kojem se zorno prikazuje da će u cijelom tom razdoblju proizvodna cijena struje biti mnogo veća kod termoelektrane na ugljen, nego kod elektrane na plin, što u krajnjem slučaju znači skuplju struju za potrošače i veće gubitke za HEP.
Projekt se cijelo vrijeme "provlači" na temelju dokumenta koji je potpisala Goranka Radović koja je u Ministarstvu još iz vremena ministrice Marine Matulović Dropulić, a ona je u javnosti tvrdila kako se ne radi o izgradnji novog bloka, nego o rekonstrukciji postojećeg. Investitori iz Ekonerga pritužbe o tome da će porasti hrvatska kvota CO2 izgradnjom Plomina 3 odbacuju činjenicom da će CO2 skladištiti u podzemne geološke slojeve. Stručnjaci ističu da se komercijalna primjena hvatanja i skladištenja CO2 očekuje tek u razdoblju nakon 2020. godine, dok nam predsjednik Eko Kvarnera Vjeran Piršić kaže da su prošlog tjedna u Škotskoj odustali od te metode.
Neizravno protiv ovog projekta je svoje mišljenje javno dao i pomoćnik ministra za zaštitu okoliša i prirode iz redova SDP-a Davor Škrlec koji je prošlog petka ponudio svoju ostavku. "O pojedinim investicijskim projektima imam svoje stručno mišljenje koje sam i prije javno govorio", napisao je Škrlec u zahtjevu za razrješenje dužnosti pomoćnika ministra.
Na svom Facebook profilu Škrlec je jučer objavio da je Austrija na svoj elektroenergetski sustav priključila novu plinsku elektranu s dokazanom efikasnosti od 59,2 posto u kombiniranom ciklusu. Prema analizi koju posjedujemo za Plomin iskoristivost termoelektrane na ugljen bi trebala biti 41,4 posto, a na plin 61 posto, veća nego austrijska. Škrlec ističe da će ta elektrana zamijeniti pet starijih elektrana koje kao gorivo koriste ugljen ili naftu, a doprinijet će smanjenju 2 milijuna tona CO2 godišnje. Cijena elektrane će biti oko 400 milijuna eura.
"Verbund je odgovorno poduzeće koje brine o cijeni električne i toplinske energije za svoje kupce. Nekad je bio strateški partner HEP-a. Oni naprijed, a mi u rikverc", zaključio je svoj status Škrlec. Iz posljednje rečenice da mi idemo "u rikverc" jasno se može zaključiti da se tu misli na termoelektranu Plomin 3 na ugljen.
Na rizičnost projekta "Plomin 3" na ugljen upozorava bivši ministar industrije i energetike u mandatu od 1991. do 1992. godine, profesor Enco Tireli, koji je izradio ovu studiju. Labinski SDP-ovac koji je bio voditelj proizvodnje u TE Plomin od 1974. do 1982. te direktor izgradnje TE Plomin 2 i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora HEP-a u vrijeme Račanove Vlade kaže da je TE Plomin 3 na ugljen rizičan projekt zato što u tijeku javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš nisu navedene činjenice koje se odnose na emisije ugljikovog dioksida iz Direktive EU 2009/31/EC. Od 1. siječnja 2013. HEP i Hrvatska će imati obvezu kupovanja emisijske kvote za CO2.
"Termoelektrane u Hrvatskoj emitiraju 5 milijuna tona CO2 godišnje. Cijena emisija jedne tone CO2 u 2011. godini iznosila je prosječno 20 eura (na početku i na kraju godine cijena emisija opada). Već u idućoj godini, iz tog će razloga, troškovi proizvodnje električne energije iz termoelektrana biti povećani za 100 milijuna eura. TE Plomin 3 na ugljen neće moći iz prihoda od prodaje električne energije pokriti troškove poslovanja u periodu od 20 godina imati će manjak prihoda od 400 do 600 milijuna eura zavisno o kreditnim uvjetima", objašnjava Tireli zašto je skupo graditi Plomin na ugljen.
"Plomin 3 na ugljen ne može osigurati povrat uloženih sredstava"
Procjenjuje da će u narednim godinama cijena emisije iznositi prosječno 24 eura po toni CO2. "U slučaju izgradnje TE Plomin 3 na ugljen snage 500 MW godišnja emisija CO2 iznosila bi 2,6 milijuna tona. Dakle, vlasnik TE Plomin 3 otkupljivao bi godišnju kvotu emisija CO2 u visini 62,4 milijuna eura i naravno sve to ugradio u cijenu električne energije", ističe Tireli u mišljenju koje je objavljeno na stranicama udruge Eko Kvarner te dodaje da bi u slučaju korištenja prirodnog plina taj trošak iznosio gotovo dvostruko manje. "Prema sadašnjim cijenama i ulaganjima TE Plomin 3 na ugljen ne može osigurati u 20 godina povrat uloženih sredstava u visini najmanje 400 milijuna eura", upozorava SDP-ovac Tireli.
Ističe da zemlje predvodnice u proizvodnji električne energije i zaštite okoliša te zdravlja, kao što su Njemačka, Austrija, Italija i Francuska grade svoje elektrane na plin s novim tehnologijama, a njihova iskoristivost je 42 do 60 posto i njihove države to potiču na razne načine. "Direktivama EU navodi se obveza informiranja građana i o financijskim efektima planiranog zahvata za moguća druga rješenja. U ovom je slučaju to korištenje plina", kaže Tireli.
Kaže kako je talijanska tvrtka ENEL u zadnjih nekoliko godina preinačila 13 klasičnih elektrana na ugljen u termoelektrane na plin s kombi-procesom. Uz to je na odluku državnih tijela zaustavio već započetu investicije preinake s tekućeg goriva na ugljen u termoelektrani Porto Tolle "zbog prevelike emisije i troškova otkupa kvota emisija CO2 te protivljenja građana takvoj gradnji". "U Austriji i Njemačkoj nema više planiranih gradnji klasičnih termoelektrana na ugljen već isključivo termoelektrana s kombi-procesima snaga preko 500 MW i prirodnim plinom kao gorivom", ističe Tireli.
Cijena ugljena u sedam godina porasla tri puta
Kaže i da neposredno uz lokaciju Plomin prolazi plinovod iz podmorja kojim već sada godišnje prolazi milijarda m3 plina, a nakon otplate investicije u hrvatski plinski sustav će ulaziti 2 milijarde m3. "Za pogon TE Plomin 3 na plin potrebno je prosječno 579 milijuna m3 godišnje. Svojevremeno odgađanje gradnje plinovoda pravdalo se razlogom da ne postoji veliki i stabilan potrošač plina. Inače za pogon ugljenom potrebno je prosječno 1,12 milijuna tona godišnje uvoznog ugljena. Zagovornici gradnje termoelektrane na ugljen neprestano ponavljaju da je plin skuplje gorivo od ugljena. Pri tom ne spominju kolika je ta cijena plina za industriju i velike potrošače danas nakon poskupljenja ili pak u našem okruženju", ističe Tireli te dodaje kako cijena ugljena ima trend rasta, dok cijena prirodnog plina pada.
"CIF cijena ugljena za termoelektrane je samo u zadnjih sedam godina porasla za skoro tri puta i sada iznosi u našem okruženju 115 eura po toni. Hrvatska nema ni tone svojeg ugljena pa se on uvozi iz svih krajeva svijeta, a sa svojim plinom iz podmorja može podmiriti potrebe TE Plomin 3", kaže Tireli.
Treba mijenjati Program prostornog uređenja i plan Istarske županije
"Uzimajući u obzir vijek trajanja termoelektrane od najmanje 25 godina, visine ulaganja od najmanje 900 milijuna eura, trošak goriva od najmanje 115 eura potoni, trošak otkupa emisija CO2 od najmanje 20 eura po toni CO2, iskoristivost procesa najviše 45 posto i vrijeme gradnje od najmanje 5 godina, nedvojbeno je da je TE Plomin 3 na ugljen neisplativ projekt", zaključio je Tireli. Treba naglasiti i da je se trenutno zbog prostornih planova Plomin 3 ne može početi graditi dok se ne izmijeni Program prostornog uređenja iz svibnja 1999. godine u kojem piše da treba računati na korištenje plina gdje je to moguće bilo kao domaći ili uvozni energent.
"Do 2015. godine u RH neće se graditi niti istraživati, odnosno ispitivati mogućnost izgradnje termoenergetskih objekata na ugljen kao i nuklearnih goriva", piše u Programu prostornog uređenja, dok se po planu Istarske županije na toj lokaciji dopušta gradnja samo termoelektrane na plin i to zamjenska za TE Plomin 1 snage 125 MW. Znači da se za ostvarenje Čačićeve namjere treba mijenjati taj Program prostornog uređenja i plan županije, no to će biti političke odluke koje se lako mogu provesti u djelo.
Pitanje je hoće li veći koalicijski partner u Vladi, SDP Zorana Milanovića, u nekom trenutku poslušati stručnjake "iz svojih redova" koji tvrde da ćemo s "Plominom 3" na ugljen dobiti skuplju struju, penale za CO2 i zagađeniji okoliš ili će ostaviti da se ostvari "Čačićevo proročanstvo" da "ide taj Plomin".
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati