Foto: Goran Mehkek / Cropix

TURISTIČKA sezona malo će popraviti krvnu sliku hrvatskog gospodarstva, ali iz recesije nas neće izvući. Uskoro će se s tom činjenicom morati pomiriti i vlada Zorana Milanovića.

Vrlo je izgledno da na jesen nećemo uspjeti sačuvati kreditni rejting. Nakon toga, Vlada će u pomoć gotovo sigurno morati pozvati omraženi MMF.

Zadnja u nizu negativnih prognoza stigla je iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja predviđa da će Hrvatska godinu završiti s gospodarskim minusom od 1,2 posto BDP-a. Rast bi mogao biti ostvaren tek dogodine, ali samo ako napokon krene val dugo najavljivanih inozemnih investicija.

Od jeseni rejting u "smeću"

Međunarodne bonitetne agencije Fitch, S&P i Moody's u ožujku i travnju potvrdile su nam važeći rejting BBB-, samo korak iznad "junka", jer su blagoslovile državni proračun kojeg je sastavio Slavko Linić. No, taj se proračun temeljio na prognozi rasta BDP-a od 0,8 posto.

S obzirom da rasta očito neće biti, okolnosti su se promijenile. Dodatnu glavobolju Vladi predstavljaju i sindikati, koji ne pristaju na rezove kojima bi se uštedjelo dvije milijarde kuna. Ukoliko se sindikati zainate pa svoja prava budu tražili u sudskom postupku, opterećenje za proračun će biti još i veće.

S obzirom da od smanjenja deficita i racionalizacije poslovanja, barem za sada, neće biti ništa, za očekivati je da će rejting Hrvatske na jesen biti smanjen. Na razinu "smeća".

Vlada će morati pozvati MMF

Što to zapravo znači? Najjednostavnije rečeno, Hrvatske državne obveznice postaju rizična investicija. Država se, naime, mora zaduživati ne samo da bi otplaćivala bivše dugove, već i da bi servisirala ostale tekuće obveze. Kada nam rejting padne, kamate za daljnje zaduživanje postat će znatno nepovoljnije, a i već postojeći dug preko noći će postati drastično teži teret.

U toj situaciji Milanovićeva vlada neće imati puno izbora: morat će sjesti za stol s delegacijom MMF-a. Aranžman s MMF-om omogućit će Hrvatskoj povoljniji pristup financijskim sredstvima, ali uz određene uvjete. Prvi učinak tih uvjeta bit će otkazi u javnom sektoru.

MMF neće imati razumijevanja za politički rejting Milanovićeve vlade, niti za odgađanje onih bolnih reformi o kojima se već dugo priča, ali vlast nema hrabrosti da ih provede u djelo. Prva stvar koju će Vlada morati napraviti nakon ulaska u aranžman s MMF-om bit će drastično rezanje državne potrošnje.

U javnom sektoru otkazi i smanjenje plaća

Javni sektor u tom slučaju čekaju tisuće otkaza, a vjerojatno i smanjenje plaća za one koji u njemu ostaju. Rezovi će zahvatiti i mirovine i socijalna davanja, a neće biti iznenađujuće ni ako MMF bude zahtijevao dodatna porezna opterećenja, poput recimo povećanja PDV-a.

Restriktivna politika ostat će na snazi sve dok deficit Hrvatske praktički ne nestane, te dok se vanjski dug ne umanji do prihvatljive razine. Čitavo to vrijeme se vrijednost kune neće pretjerano mijenjati, ali s obzirom da će većina osnovnih namirnica poskupjeti, dodatno će pasti i kupovna moć građana.

Sredstva koja će Vlada povući od MMF-a mogu se isplatiti tek dugoročno, u vidu poticanja industrijske proizvodnje. Jedino proizvodnja, složit će se svaki ekonomist, može potaknuti gospodarski rast i izvući Hrvatsku iz depresije u kojoj se nalazi već gotovo četiri godine. No, prije nego postane bolje, bit će još puno gore.