Foto: Hina

PREDSJEDNIK Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron ocijenio je u četvrtak u Sarajevu kako se istupima i provokacijama optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja nepotrebno pridaje prevelika pozornost, a istodobno je istaknuo kako bi o njegovu ponašanju trebale povesti računa prije svega vlasti Srbije, gdje trenutačno boravi.

"Mislim da mediji previše govore o Šešelju dajući mu publicitet kojega ne zaslužuje", istaknuo je Meron ironično konstatirajući kako je Šešelj vjerojatno neobično sretan jer se o njemu postavljaju tako brojna pitanja.

Na pitanje kako je moguće da Šešelj na slobodi istupa na način na koji to čini, predsjednik ICTY-a je podsjetio kako se taj haaški optuženik nalazi u Srbiji.

"Ja se u to ne mogu miješati, a  Srbija je suverena zemlja koja treba regulirati te odnose i njegove javne istupe", izjavio je Meron, koji se nalazi u službenom posjetu Bosni i Hercegovini, odgovarajući na opetovana nastojanja novinara da dobiju njegov komentar o "slučaju Šešelj", koji je izazvao brojne reakcije.

Meron je konstatirao kako u cijelom slučaju "postoje brojni nesporazumi".

Odluka o puštanju nije došla do prizivnog vijeća ICTY-a

Objasnio je kako je raspravno vijeće ICTY-a odluku o privremenom puštanju Šešelja na slobodu donijelo isključivo na temelju humanitarnih razloga odnosno zbog njegove teške bolesti.

"Raspravno je vijeće imalo ovlasti donijeti takvu odluku, a tužitelj Tribunala na tu se odluku nije žalio pa ta odluka (o privremenom oslobađanju) nikada nije ni dospjela do prizivnog vijeća ICTY-a", kazao je Meron.

"Vrlo je važno zbog vladavine prava poštovati odluke koje donose suci, a posebice one koje se tiču humanitarnih razloga", kazao je Meron dodajući kako se kao predsjednik suda ne može miješati u odluke raspravnog vijeća niti u njegovu komunikaciju s Tužiteljstvom ICTY-a koje je, kako je istaknuo, imalo i mogućnost i pravo dobiti uvid u svu medicinsku dokumentaciju koja je bila temelj za Šešeljevo privremeno oslobađanje.

Činjenicu da će o "slučaju Šešelj" danas raspravljati Europski parlament, a vjerojatno će se uskoro naći i pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda, Meron nije posebice komentirao.

"Ako će se raspravljati, neka se raspravlja. Nema se što kriti i veoma je dobro biti transparentan u svim stvarima. Ne smeta mi postavljanje bilo kakvih pitanja", kazao je Meron.

Josipović i Pusić od EP-a očekuju osudu Šešeljeve retorike

Predsjednik Republike Ivo Josipović i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić izjavili su u četvrtak kako očekuju da će rezolucija Europskog parlamenta o Vojislavu Šešelju osuditi ratnohuškačku, agresivnu i šovinističku retoriku iz Šešeljevih javnih istupa nakon što je iz haaškog zatvora pušten zbog zdravstvenih razloga.

"Očekujem da će i Europa reći da taj 'duh iz boce', kako ga zovem, duh jednog agresivnog nacionalizma i šovinizma koji se ponovno javlja, nema mjesto na europskoj političkoj mapi. Da će, na neki način i politički obvezati sve države, a posebno Srbiju da vodi računa da taj duh ne zaleluja i da se ponovno ne probudi", rekao je Josipović.

To je politička poruka cijeloj Europi o tome kako duh rata, agresivnog šovinizma i nacionalizma u Srbiji jest tu, u obliku Šešelja i njegovih sljedbenika i važno je da je na dnevnom redu, dodao je Josipović.

O rezoluciji će tijekom dana u Strasbourgu raspravljati Europski parlament, a Pusić ističe kako je dobro da se s različitih strana javljaju osude Šešeljeve ratnohuškačke retorike.

Pusić: Prava adresa je Vijeće sigurnosti UN-a

"Međutim, prava adresa da se nešto napravi je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, prilikom rasprave o izvješću Haaškog tribunala", naglasila je Pusić.

Jedino Vijeće sigurnosti može donijeti neke odluke koje imaju posljedice, odnosno koje izravno obvezuju Haaški sud, istaknula je.

Ponovila je da je razgovarala i s visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku Federicom Mogherini kako bi ju potaknula na to da i EU, koja inače ne sudjeluje u raspravi o radu Haaškog suda, ovog puta u njoj sudjeluje "s obzirom na činjenicu da ova (Šešeljeva) retorika unazađuje pozitivne rezultate europskog procesa u Uniji". "Nadam se da će tako i biti", rekla je Pusić.