NAZIRE se nova kriza za kreditne obveznike. Nakon kalvarije sa švicarskim frankom nešto slično se sprema i za kredite u eurima koji bi mogli "podivljati" i biti za veći za gotovo 50 posto. Iz bankarskih krugova za sada se može čuti kako su takve ocjene pretjerane te da nema razloga za paniku, no,  sigurno je da će se krediti u eurima povećati, za trenutno nepoznati postotak.

 

 

Naime, banke su odnedavno vezale maržu uz EURIBOR (Euro Interbank Offered rate) odnosno za prosjek kamatnih stopa prema kojima međusobno posuđuju novac grupa europskih banaka. Činjenica je da je zbog krize EURIBOR na povijesno najnižim razinama  i trenutno je na 0,33 posto, dok je prosječna visina EURIBORA prije izbijanja krize bila je između 2 i 4 posto. Činjenica je isto tako da euro-zemlje izlaze iz krize pa bi se EURIBOR mogao na razine prije krize. To bi automatski trebalo značiti i povećanje kredita u eurima. 

 

Da ne bi bilo zabune Linićev Zakon o potrošačkom kreditiranju obvezao je banke da kamate vežu uz jasno definiran parametar. Za većinu banaka to je EURIBOR koji bi neminovno trebao rasti. 

 

"Nema mjesta za paniku. Bankama nije u interesu proći još jednom ono što je bilo s francima. Naime, bankama je u interesu da njihovi klijenti vraćaju kredite i redovno uplaćuju pa ne vjerujem da bi rate u kreditima mogle enormno rasti", uvjerava nas ovih dana jedan od bankara. No iz udruge Franak pozivaju na oprez i tvrde kako je scenarij rasta kredita u eurima sasvim moguć. 

 

 

"Takav scenarij moguć je u dva slučaja. Prvi je rastom tečaja eura, koji u zadnje vrijeme očigledno polako raste. Drugi je rastom vrijednosti EURIBORA kod svih kredita u kojima su određene visoke marže od 5 ili 6% uz vezivanje za promjenjivi parametar EURIBOR, zbog čega kamata može narasti i za više od 50 posto", upozoravaju iz udruge Franak. Iz udruge Franak kažu da je teško sada nešto preporučiti klijentima banaka i korisnicima kredita u eurima, no savjetovati ipak mogu. 

 

 

"Nemojte dizati kredite koji su vezani za EURIBOR, ako je marža banke veća od 3 posto. Općenito, marža banke u dugoročnim kreditima veća od 3 posto za mene osobno je na rubu dopuštenoga, iako zakon to ne ograničava – nažalost", kaže nam Goran Aleksić, koordinator pravnog tima Udruge Franak dodajući da njihova udruga može inicirati podizanje nove kolektivne tužbe u režiji Potrošača zbog kredita s valutnom klauzulom euro te može pomoći dužnicima u podizanju privatnih tužbi. 

 

 

"Moram napomenuti da je do početka 2010. ugovoreno preko 100,000 kredita s nezakonitim kamatama, pa već sad postoje vrlo opravdani razlozi da svi dužnici u takvim kreditima počnu s podizanjem privatnih tužbi. Naime, kamata koje se mijenja odlukom banke, a za koju nisu ugovoreni podaci na temelju kojih se promjena kamate izračunava – nezakonita je odnosno ništetna, a to znači da nijedno povećanje kamate na temelju tako ugovorene kamate ne vrijedi, unatoč tome što je ugovor potpisan. Međutim, to mora utvrditi sud. Onako odoka mogu reći da banke duguju klijentima nekoliko milijardi kuna preplaćenih iznosa kreditnih rata", kaže nam Aleksić na kraju. 

 

Iz Hrvatske udruge banaka za sada "smiruju loptu", no ističu kako su za sve krive  izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) koje im zapravo smanjuju manevar ukoliko svojim klijentima žele izaći u susret u slučaju booma kredita u eurima.  

 

 

"Sukladno novom Zakonu, banke se moraju vezati uz samo jedan parametar od nekoliko pobrojanih da bi mogle mijenjati kamatne stope. Postojeći ZPK (napomena: novi Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2014.) dopušta korištenje više parametara i njihovo kombiniranje, što puno realnije odražava stvarni trošak financiranja banaka. Jedini uvjet je da niti jedan od parametara ne ovisi o volji jedne ugovorne strane, što je potpuno u skladu s praksom u EU", kaže nam o ovoj temi Ivana Prgomet savjetnica za odnose s javnošću Hrvatske udruge banaka. Naravno tu je i poveznica, odnosno posljedica hrvatskog slučaja "Franak" koja bi se mogla odraziti na kredite u eurima. I to u nepovoljnijem smislu. 

 

Naime, banke u Hrvatskoj smatraju kako je izbor parametra, ili referentne kamatne stope koja određuje moguće varijacije promjenjive kamatne stope, u slučaju portfelja prije odobrenih kredita u švicarskim francima svodi se na uporabu LIBOR-a za švicarski franak, premda predložene izmjene Zakona predviđaju niz potencijalnih povijesnih parametara. LIBOR na švicarski franak vrlo je slabo povezan s kretanjem troška financiranja banaka i drugim parametrima koji utječu na formiranje cijene kredita. Tako su se kamatne stope hrvatskih banaka na novoodobrene stambene kredite s valutnom klauzulom kontinuirano smanjivale do početka 2007., što se podudara s razdobljem u kojemu su dvije prikazane referentne stope LIBOR rasle.  

 

 

"Analogno tome, dok je LIBOR naglo padao na izrazito niske razine nakon izbijanja svjetske financijske krize krajem 2008., domaće kamatne stope na nove stambene kredite počele su snažno rasti i tek su se krajem 2010. i tijekom 2011. postupno vratile na pretkriznu razinu. Ipak, LIBOR je i dalje znatno niži od stvarnog troška izvora financiranja banaka i kamatnih stopa banaka. Razlozi zbog kojih se domaći financijski uvjeti bitno razlikuju od svjetskih, pa se tako domaći uvjeti često pooštravaju dok se svjetski popravljaju, i obratno, brojni su i kompleksni. Među njima se posebno može izdvojiti uloga premije za rizik zemlje, koja utječe na uvjete zaduživanja svih domaćih subjekata i koja je u razdoblju nakon izbijanja svjetske financijske krize u nekoliko navrata porasla na vrlo visoku razinu te je i dalje povišena. Zbog činjenice da LIBOR ne odražava trošak financiranja banaka", objavljeno je u biltenu Hrvatske narodne banke u broju 196. I upravo je tu poveznica događaja oko franka i eura, smatra Prgomet. 

 

"Priča s EURIBOR-om identična je ovoj s LIBOR-om, tako da se, ako banke nemaju puno izbora za odabir parametra, otvara mogućnost rasta tog jednog izdvojenog parametra. Ipak, ne očekujemo scenarije u kojima se otvara mogućnost značajnijeg povećanja rata kredita u eurima", zaključuje na kraju Prgomet iz Hrvatske udruge banaka.