Foto: Guliver Image / Getty Images

FINANCIJSKA tržišta čitavog svijeta još jednom su okrenuta prema Washingtonu. Ukoliko američki političari ne postignu dogovor oko podizanja granice zaduživanja, efekt bi se mogao osjetiti u čitavom svijetu. Prijeti nam, kako kaže šefica MMF-a Christine Lagarde, nova velika recesija.

"Ukoliko se dogovor ne postigne, to za sobom vuče duboke potrese na tržištima, gdje bi ova regija bila jedna od najpogođenijih", izjavio je za Index Zdeslav Šantić, glavni ekonomski analitičar Splitske banke.

"Ovo je vrlo opasan moment za zemlje u razvoju, pogotovo jer je globalno gospodarstvo i dalje u oporavku. Kada dođe do poremećaja na financijskim tržištima ili do rasta kamatnih stopa, investitori se onda okreću najsigurnijim ulaganjima. A ulaganja u regiju srednje i istočne Europe i dalje se percipira kao rizično. Zbog toga se smanjuje raspoloživi kapital i njegova cijena ide gore, što je dodatan uteg koji onemogućava oporavak", kaže Šantić.

"Nesporno je da bi neuspjeh u pronalaženju dogovora imao veoma negativne učinke u kratkom roku na cjelokupno svjetsko gospodarstvo. Zbog svijesti o tome velika je vjerojatnost da će do dogovora doći u pet do dvanaest, ili u dvanaest. Međutim, kada se stvari postave u dugoročniji kontekst, teškoće u dogovorima oko budžeta i podizanja limita na javni dug SAD-a javljaju se sve češće i pokazuju napetost koja postoji u SAD-u zbog naraslog javnog duga. Treba računati s time da će i SAD morati smanjivati fiskalni deficit i usporavati rast narasloga javnog duga već u srednjem roku", tvrdi za Index ekonomski analitičar Velimir Šonje. 

Monetarni stimulans FED-a ublažava neizvjesnost

Nova politička kriza u Washingtonu za sada nije ostavila teže posljedice na globalno gospodarstvo ili gospodarstvo SAD-a. No, sve se to može vrlo brzo promijeniti. Nesigurnost je za sada, ističe Šantić, ublažila američka središnja banka (FED), koji je pomalo neočekivano produžio monetarni stimulans.

"Ako situacija potraje, ako neizvjesnost dodatno ojača, utjecaj monetarnih stimulansa će oslabjeti. U tom slučaju možemo očekivati usporavanje gospodarstva, kako američkog, tako i globalnog", kaže Šantić, te podsjeća na događaje iz ljeta 2011. godine.

"Tada su SAD izgubile vrhunski kreditni rejting, a i to je također bila posljedica političkih nesigurnosti. Posljedice gubljenja rejtinga tada su se osjetile na cijelom globalnom gospodarstvu", napominje Šantić.

Blokada zbog reforme zdravstva

Što se zapravo događa u SAD-u? Poznato je da je američka vlada od 1. listopada u djelomičnoj blokadi, čije političke uzroke treba tražiti u prvom predsjedničkom mandatu Baracka Obame. Američki zakonodavci 2010. godine ozakonili su Obaminu zdravstvenu reformu, čiji je cilj bio obuhvatiti što veći broj Amerikanaca zdravstvenim osiguranjem po koliko-toliko pristupačnoj cijeni.

Nije to bilo po volji konzervativnoj Republikanskoj stranci, koja uporno zaziva rezove u državnoj potrošnji. Više puta su u Kongresu bezuspješno pokušali srušiti Obaminu zdravstvenu reformu, koju su proglasili i neustavnom. Bezuspješno su to pokušali dokazati i pred Ustavnim sudom. Kada im više ništa drugo nije preostalo, odlučili su se na krajnje radikalan potez - blokadu rada vlade.

Talačka kriza

Blokada će, poručuju republikanci, trajati sve dok se ne srežu proračunska sredstva predviđena za reformu zdravstva, koju su posprdno nazvali "Obamacare". Rasprava o zdravstvenoj reformi tako je postala fokalna točka neslaganja između republikanaca, koji traže rezove proračunske potrošnje i striktno se protive bilo kakvom dodatnom poreznom opterećenju, i demokrata, koji podržavaju umjerenije proračunske rezove, ali istovremeno traže reformu poreznog sustava.

Iako republikanci u SAD-u trenutno faktički jesu oporba, blokadu sustava omogućila im je većina koju imaju u kongresu, donjem domu američkog parlamenta. Pregovore oko Obamine reforme zdravstva republikanci su sada povezali s pomjeranjem granice zaduživanja, koja trenutno iznosi 16,7 bilijuna dolara.

Ukoliko parlament ne odobri američkom ministarstvu financija dodatna zaduženja, SAD će se po prvi puta u svojoj povijesti naći u stanju "defaulta", odnosno neće moći servisirati svoje tekuće obaveze. Drugim riječima, država neće moći na vrijeme plaćati svoje dugove i upravo je to ono što zabrinjava svjetske financijske institucije.

Globalno gospodarstvo trenutno se zapravo nalazi u situaciji talačke krize, u kojoj ulogu otmičara igra američka Republikanska stranka, odnosno šačica njenih najglasnijih i najradikalnijih zastupnika. Ukoliko Obama ne ispuni njihove zahtjeve republikanci su, prema onome što su do sada pokazali, spremni izazvati novu krizu, čiji će učinci biti vrlo slični krahu financijskih tržišta iz 2008. godine.