Screenshot: YouTube

PREDSTAVNICI obitelji zarobljenih i ubijenih boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine iz komande Četvrtog korpusa Armije RBiH u mostarskoj zgradi "Vranica" u svibnju 1993. godine, najavili su da će preko najviših instanci u Bosni i Hercegovini tražiti da se u Hrvatskoj ispita odgovornost bivše urednice i novinarke Hrvatske-radio televizije (HRT) Dijane Čuljak za ovaj zločin, javlja agencija Anadolija (AA).

Čuljak je, podsjetimo, zbog afere Core Media uhićena u petak u Zagrebu i određen joj je jednomjesečni pritvor u Remetincu. Njeno zadržavanje u pritvoru obitelji ubijenih iz BiH koriste kao novu priliku za zahtjev da Čuljak konačno svjedoči o "Vranici" što je već u više navrata odbila.

Zarobljavanje boraca Armije BiH iz "Vranice", a koje su izveli pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO), prikazano je u prilogu novinarke Dijane Čuljak u emisiji "Slikom na sliku" HRT-a u svibnju 1993. godine, nakon čega im se bio izgubio svaki trag. Posmrtni ostaci 10 od ukupno 13 nestalih pripadnika Armije BiH, inače nositelja najvećeg ratnog priznanja "Zlatnog ljiljana", pronađeno je u svibnju 2007. godine na lokalitetu Rimski bunar u Goranacima, zapadno od Mostara prema Širokom Brijegu. Oni su uz najviše počasti u svibnju 2008. godine ukopani na Šehitlucima u Mostaru, dok se za preostalom trojicom boraca još traga.

"Čuljak snosi odgovornost za ovaj zločin. Ona je suučesnik u zlostavljanju i ubijanju naših najmilijih, ali i proganjanju porodica nestalih"

Predsjednica odbora roditelja i porodica zarobljenih i nestalih iz zgrade "Vranica" Azra Penava kazala je za agenciju Anadolija da "moraju odgovarati svi koji su krivi za zločine i koji su mislili da im nitko i nikad ništa neće moći".

"A takva je i Dijana Čuljak! Čuljak snosi odgovornost za ovaj zločin. Ona je suučesnik u zlostavljanju i ubijanju naših najmilijih, ali i proganjanju porodica nestalih. Jer, poslije prikazivanja snimka na HRT-u svi smo mi imali dosta problema. Naši i životi naše djece su bili jako ugroženi. Bojovnici su nosili fotografije sa snimka iz priloga Dijane Čuljak i tražili naše porodice po stanovima i kućama. Snimak je jako doprinio smrti naših najmilijih. To dokazuju svjedočenja i sa logora na Mašinskom fakultetu u Mostaru. Naime, poslije objavljivanja snimka mnogi su bojovnici dolazili u to mučilište i pitali gdje su oni što su snimljeni kod "Vranice"? Istina je da je huškačka atmosfera koju je stvorila Čuljak doprinijela zločinu", tvrdi Penava za agenciju Anadolija.

Podsjeća kako je Čuljak u svom prilogu borce Armije RBiH nazivala "ekstremistima" koji su, u zgradi "Vranice", "držali hrvatske civile", što je, kako tvrdi Penava, zapečatilo sudbinu njihovih najmilijih. "Ona je govorila da su to mudžahedini. Ne, to nisu bili mudžahedini, to su bili borci Armije BiH. Moj muž, kao i ostali poginuli, bili su časni ljudi i patriote ove države. U zgradi su bili, zapravo, bošnjački civili. Mnogi su ubijeni ili su zatvoreni u logore. Potvrđuje to i proces koji se vodi od 2002. godine za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima", ističe Penava.

Nadalje, Penava je najavila nastavak borbe za istinu. "Razgovarat ću sa roditeljima i našim odvjetnikom da se obratimo najvišim instancama u državi BiH da bi nam pomogli da se od Dijane Čuljak traži kompletna istina. Ona ima mnoge dokaze koje je prikupila prilikom zarobljavanja naših najmilijih. Želimo aktualne vlasti u državi BiH potaknuti da nam pomognu u komunikaciji s vlastima Hrvatske", napomenula je ona.

"Problem je u sistemu kadija te tuži, kadija ti sudi"

Obitelji ubijenih i nestalih iz zgrade "Vranica" ogorčene su na činjenicu da odgovorni za zločin nad njihovim najmilijim do danas nisu procesuirani, iako je postupak započeo još 2002. godine.

"Problem je u sistemu kadija te tuži, kadija ti sudi. Kantonalni sud u Mostaru sve čini da se ne dođe do istine i pravde. Vrlo je bolno spoznati da jedna sudska instanca nije uspjela riješiti ovaj slučaj, iako ima toliko dokaza, snimaka i izjava. Činjenica da oni rade suprotno istini i pravdi jesu i presude Vrhovnog suda FBiH koji je do sada u više navrata vraćao predmet na ponovno suđenje, čak kažnjavao taj sud zbog odluka u našem slučaju, tražili su i nova sudska vijeća... Ali, šta očekivati kada je na čelu Kantonalnog suda Mostar Mladen Jurišić, čovjek koji je bio vojni tužilac HVO-a, onog istog koji je odgovoran za smrt naših najmilijih", istakla je Penava, ponovo apelirajući na sve one koji išta znaju o zločinima nad borcima iz "Vranice" da konačno progovore u javnosti.

Napominje kako bi morala postojati veća politička volja kako bi Tužilaštvo i Sud BiH preuzeli slučaj "Vranica" ili da se makar u Kantonalnom sudu Mostar imenuju ljudi "koje će samo interesirati samo istina i pravda".

Bivši zapovjednik vojne policije HVO-a Mosta Željko Džidić, prvooptuženi za ratni zločin nad civilima i ratnim zarobljenicima iz mostarske zgrade "Vranica", pobjegao je u listopadu 2011. godine. Džidić je pobjegao uoči glavnog pretresa koji je na Kantonalnom sudu u Mostaru bio zakazan za 25. listopada 2011. godine.

Ovo su nestali iz "Vranice"

Na mezarju Šehitluci 9. svibnja 2008. godine ukopani su: Alija (Osmana) Čamo (1965), Senad (Omera) Čehić (1964), Dževad (Osmana) Čolić (1970), Mimo (Mehe) Grizović (1971); Vahidin (Ilijasa) Hasić (1972), Dževad (Omera) Husić (1975), Zlatko (Safeta) Mehić (1974), Nenad (Slobodana) Milojević (1968), Fahir (Halila) Penava (1954) i Nazif (Hamida) Šarančić (1965), svi iz grupe Vranica. Esad (Mehe) Husić, nakon dženaze ukopan je u malom haremu u Fejićevoj ulici (Husić), dok je u Blagaju ukopan Sabit (Mehe) Aškraba. Još uvijek se traga za posmrtnim ostacima Hasana Balića, Feđe Huskovića i Šefika Pobrića.