Objavljeno je i službeno: Hrvatska ima četiri kandidata za predsjednika, kao u vrijeme Tuđmana
Foto: Hina
DRŽAVNO izborno povjerenstvo objavilo je u podne i službeno kako će se na predstojećim izborima samo četiri kandidata boriti za mjesto predsjednika Republike Hrvatske.
> Indexova anketa: Oštra borba Sinčića, Josipovića i Kolinde
Popis kandidata i stranaka koje ih podržavaju:
1 KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ
HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS
HRVATSKA STRANKA PRAVA DR. ANTE STARČEVIĆ - HSP AS
BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO - BUZ
HRVATSKA DEMOKRŠĆANSKA STRANKA - HDS
ZAGORSKA DEMOKRATSKA STRANKA - ZDS
HRVATSKA SOCIJALNO - LIBERALNA STRANKA - HSLS
HRAST - POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU
2 IVO JOSIPOVIĆ
SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDP
HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI - HNS
ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR - IDS
HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU
HRVATSKI LABURISTI - STRANKA RADA
NARODNA STRANKA - REFORMISTI - REFORMISTI
ODRŽIVI RAZVOJ HRVATSKE - ORAH
AKCIJA HRVATSKIH UMIROVLJENIKA - AHU
HRVATSKA DEMOKRATSKA SELJAČKA STRANKA - HDSS
ISTARSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - PARTITO ISTRIANO DEI PENSIONATI - ISU - PIP
JADRANSKA SOCIJALDEMOKRATSKA STRANKA HRVATSKE - JADRANSKI SOCIJALDEMOKRATI
MEĐIMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ - MDS
PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ - PGS
SAVEZ HRVATSKIH UMIROVLJENIKA I SENIORA - SHUS
STRANKA UMIROVLJENIKA - SU
STRANKA UMIROVLJENIKA HRVATSKE - BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO - SUH
UMIROVLJENIČKA DEMOKRATSKA UNIJA - UDU
3 prof.dr.sc. MILAN KUJUNDŽIĆ
AKCIJA ZA BOLJU HRVATSKU - ABH
AUTOHTONA - HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - A - HSS
HRVATSKA ZORA STRANKA NARODA - HZ
HRVATSKA STRANKA PRAVA - HSP
HRVATSKI DEMOKRATSKI SAVEZ SLAVONIJE I BARANJE - HDSSB
OBITELJSKA STRANKA - OS
ZAVJET ZA HRVATSKU - ZZH
4 IVAN SINČIĆ
ŽIVI ZID
Objavom liste predsjedničkih kandidata ispunjeni su uvjeti da od ponoći, dakle s prvim minutama utorka, 9. prosinca krene službena izbora promidžba. Trajat će vrlo kratko, samo 18 dana, do izborne šutnje, 26. prosinca.
Grabar Kitarović kandidatkinja je HDZ-a, Josipović je kandidat SDP-a, Kujundžić Saveza za Hrvatsku, a Sinčić Živog zida, udruge koja se protivi nasilnim deložacijama i ovrhama.
Kandidature su DIP-u predala i trojica nezavisnih kandidata - Slobodan Midžić, Ratko Dobrović i Ivan Bavčević, no nisu bile pravovaljane jer nisu imale potrebnih najmanje 10 tisuća potpisa potpore.
Za kandidaturu Grabar Kitarović potpisalo se više od 328 tisuća birača, za Josipovićevu više od 203 tisuće, Kujundžićevu 50-ak tisuća, a za Sinčićevu kandidaturu više od 15 tisuća birača.
Najkasnije tri dana od početka službene kampanje, svih četvero kandidata mora objaviti hoće li i koliko vlastitih sredstava uložiti u kampanju. Prvi je to, još 5. prosinca učinio Kujundžić, objavivši da će potrošiti najviše 50 tisuća kuna i to isključivo iz plaće koju zarađuje u KB Dubrava. Sedam dana prije izbora, dakle 20. prosinca, kandidati DIP-u moraju dostaviti preliminarna izvješća o primljenim donacijama i troškovima kampanje.
IVO JOSIPOVIĆ
Ivo Josipović rođen je 28. kolovoza 1957. godine u Zagrebu i treći je predsjednik Hrvatske nakon Franje Tuđmana i Stjepana Mesića. U siječnju 2010. godine u drugom krugu izbora za predsjednika RH, pobijedio je Milana Bandića.
Josipovićeva kampanja bila je bazirana na riječi "Pravda", a volio se predstavljati kao generator promjena u društvu i kao zastupnik naroda u obračunu s korumpiranim sustavom. No, ubrzo se i sam Josipović počeo pojavljivati u kontekstima mnogih afera.
Jednu od njih, onu vezanu uz ZAMP, otvorio je upravo Index.
Iz Pantovčaka su u više navrata zataškavane "škakljive vijesti" te se u sprezi s glavnim medijima nastojalo sve utišati. Svi koraci predsjednika Josipovića bili su vezani za očuvanje vlastitog rejtinga te pozicije najpopularnijeg političara u zemlji.
"To što Index objavljuje su, dopustite mi da to tako kažem, besmislice", rekao je predsjednik Josipović u ožujku 2012. godine o aferi Zamporion. Također, novinaru Indexu telefonski je izrazio "zabrinutost" kazavši kako se na Indexu o njemu piše "neistinito i strašno".
Činjenica da Josipović, gostujući kod Aleksandra Stankovića u Nedjeljom u 2, javno lagao kako operativno ne sudjeluje u radu ZAMP-a, iako je sjedio u njegovom predsjedništvu, koje odlučuje o ugovorima s Emporionom, nije previše zanimala medije u našoj zemlji.
Udar Pantovčaka na jedine slobodne preostale medije koji o njemu ne pišu u superlativima osjetio je i tjednik Novosti. Josipović je tada biranim riječima napao izdavača tog tjednika Milorada Pupovca optuživši ga da zarađuje na "etnobiznisu". Josipović je zamjerio Pupovcu i reketarenje bivših zbog "ostvarivanja velikih financijskih prihoda iz proračuna" te zbog netransparentnog trošenja novca namijenjenog manjinama. Prošlog tjedna Novosti su mu to, i ne samo to, vratile naslovnicom na kojoj su optužile Josipovićevog savjetnika Rakara.
Novorođena sklonost za polemiziranje
Sve do početka predizborne utrke, Josipović se nije uključivao ni u jednu bitniju hrvatsku polemiku, ostajući neutralan. Politika nezamjeranja postala je glava odlika politike Pantovčaka pa je tako iz ureda Predsjednika izostala žešća reakcija na nepotreban referendum da se u Ustav uvrsti definicija da je brak zajednica muškarca i žene. Osim jasno izraženog stava "Protiv" nije bilo pretjeranih aktivnosti. Josipović valjda računa i na te glasače.
Ondje gdje je bivši predsjednik Stjepan Mesića ulazio svom silinom, a bila je riječ o civilizacijskim polemikama, Josipović se povlačio u "neutralnost". "Ako se zakon ne želi poštivati, onda ga se mora mijenjati", rekao je predsjednik Josipović u jeku harange odnosno pitanja dvojezičnosti u Vukovaru.
Ipak, u nedjelju je predsjednik Josipović djelomično konkretizirao svoje stavove. Komentirajući budućnost dvojezičnih ploča u Vukovaru, Josipović je istaknuo kako je nedavno naišao na kompromisno rješenje za koje misli da bi moglo polučiti rezultate.
"Bio sam u Vukovaru i susreo sam se s grupom građana koji imaju ideju kako to učiniti, jednu kompromisnu, dobru ideju o tome da se krene s tablama na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu s jedne strane, a na manjinskim jezicima i pismu s druge strane. To mi se čini prihvatljivim", kazao je Josipović.
Josipović od listopada 2014. godine aktivno ulazi u dijalektičke okršaje sa sugovornicima oko različitih inicijativa. Naročito revno preuzima na sebe odgovornost posrednika između sukobljenih društvenih i političkih grupacija te se tako uključuje u polemike oko braniteljskih prosvjeda u Savskoj, oko pitanja monetizacije hrvatskih autocesta te oko izmjena izbornoga zakonodavstva i Ustava.
Utjecaj koji zamračuje transparentnost
"Josipović je navikao da ga mediji štite, a ne napadaju, da su mu izdavači prijatelji, a ne protivnici, da se njegove afere zataškavaju, a ne otkrivaju, te da mu je kao najpopularnijem šefu države zapadnije od Sjeverne Koreje dopušteno legalno izabrane predstavnike manjina optuživati za reketarenje i zamračivanje proračunskog novca", pisali smo u kolovozu 2012. godine.
Više puta pokušali smo istražiti kako je zapravo Josipović došao do svoje velike imovine, no nismo uspjeli. Transparentnost ne počiva na Pantovčaku.
Koliki je utjecaj Josipovića na glavne medije možda se najbolje mogla vidjeti u slučaju Perković. Naime, dok se javnost zabavljala premijerom Zoranom Milanovićem i njegovim eskapadama svaki puta kada je trebao objasniti Lex Perković, bilo je umijeće vidjeti koliko je puta izbjegnuta činjenica da je savjetnik za sigurnost predsjednika, Saša Perković zapravo sin Josipa Perkovića.
"Ne pada mi na pamet zbog mogućeg sukoba interesa oko slučaja Lex Perković smijeniti Sašu Perkovića. Kao prvo gospodin Perković ne radi ništa vezano za predmet o kojem se radi. Taj predmet ako ga bude i kad bude bit će u rukama pravosuđa. Već sam rekao da nitko ne treba nositi moguće grijehe svojih roditelja. Jednom riječju ne pada mi napamet, ne pada mi napamet mijenjati savjetnika za sigurnost", naglašavao je predsjednik Ivo Josipović koji osim obrane vlastitih poslova i ljudi i nema neke rezultate.
Proračunskim novcem pogonjena kampanja
"Idemo uzeti milijarde bogatoj državi" bio je moto predsjedničke delegacije u Kataru gdje je vodio kremu hrvatskog gospodarstva. No, rezultata nema nigdje. Nestala je i njegova inicijativa za rast hrvatskog gospodarstva, a nije se istaknuo ni u kriznim situacijama. Dok je Vlada bila na poplavljenim područjima, Josipović je s Božidarom Kalmetom uživao na jahti.
Ivo Josipović vodi jednu od skupljih predizbornih kampanja u novijoj povijesti Hrvatske. A sve to o trošku poreznih obveznika. Proračun ureda predsjednika za 2014. godinu, naime, iznosi 43.903.377 kuna, a ta su sredstva gotovo u cijelosti posvećena Josipovićevoj nakani da na izborima krajem godine osvoji još jedan mandat.
Druga Republika
Josipović je, pred sam kraj trenutačnog mandata, odlučio lansirati projekt promjene Ustava - projekt kojim bi se, u slučaju pobjede, bavio idućih pet godina. Kao ključne sastavnice novoga Ustava Josipović navodi stavke na koje nailazimo kod svih predsjedničkih kandidata, jačanje demokracije i osnaživanje ekonomije.
U nastupima u kojima proklamira buduće promjene, Josipović spominje sintagmu "Druga Republika". Za njega je to jedna modernija Hrvatska, duboko naklonjena pred oltarom tehnokratske racionalnosti stručnjaka i upravitelja 21. stoljeća, a opet povezana s povijesnim korijenima prošlih generacija.
Sinteza najboljega iz svjetova tradicije i modernosti, koji ne moraju, kako ističe predsjednik Josipović, nužno biti nepomirljivi.
Optužbe u Aferi Kamensko
Predsjednik Josipović u više navrata odlučio je ignorirati pitanja Indexa te tako ni nakon dva tjedna pokušavanja i četiri požurnice Index nije dobio očitovanje Josipovića o izjavama koje je dao bivši ravnatelj policije Oliver Grbić. Naime, ravnatelj policije Grbić prozvao je glavnog bivšeg državnog odvjetnika Mladena Bajića zbog zaustavljanja istrage u Aferi Kamensko. Tako je spomenuo i ulogu predsjednika Hrvatske u zaustavljanju istrage.
"Govorim o trokutu između predsjednika Ive Josipovića, tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i Ninoslava Pavića", rekao je Grbić. Tvrdnja bivšeg ravnatelja policije suprotna je osnovnoj ideji kampanje Ive Josipovića koja se bazira na tvrdnji da su upravo zahvaljujući današnjem predsjedniku poznati političari završili u zatvoru.
Bivši ravnatelj policije svojom optužbom sugerira da je Josipović zapravo radio i na držanju političara i moćnika izvan zatvora.
KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ
Kolinda Grabar Kitarović rođena je 29. travnja 1968. godine u Rijeci, a nakon karijere u diplomaciji, od 2003. godine počinje njen politički uzlet kada postaje ministrica europskih integracija. Uzlet je vezan uz Ivu Sanadera koji tada sastavlja Vladu. Dvije godine kasnije, nakon što je Miomir Žužul morao otići, Grabar Kitarović preuzima ministarstvo vanjskih poslova.
Nakon što je Sanader 2007. godine uspio dobiti i drugi mandat u Ministarstvo vanjskih poslova dolazi Gordan Jandroković, a Grabar Kitarović kreće s međunarodnom karijerom. Tako je od 2008. do 2011. godine bila veleposlanica u SAD-u, da bi u srpnju 2011. godine bila imenovana pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a zaduženog za javnu diplomaciju.
Narko-skandal u veleposlanstvu
Grabar Kitarović oduvijek je bila miljenica javnosti. Primjerice 2005. godine po anketama je uz Đurđu Adlešić dijelila drugo i treće mjesto najpopularnijih političara. Iznad njih naravno bio je tadašnji predsjednik Stjepan Mesić. Štoviše u velikoj anketi tko bi Hrvatsku mogao najbolje predstavljati u svijetu od političara, sportaša i ostalih javnih osoba bila je šesta na listi, "između" Gorana Ivaniševića na petom i znanstvenika Miroslava Radmana na sedmom mjestu.
Imidž "drage, simpatične, pristojne i poštene osobe" građen je pomno pa su se tako u hrvatskim medijima mogle čitati priče kako je Grabar Kitarović postala simpatija jednog "EU ministra", u kojem se naglašavao njen šarm.
Unatoč, brižno osmišljenom imidžu Grabar Kitarović nije bila imuna na afere. Prva je bila ona kada je američka policija tijekom kupoprodaje droge ulovila člana hrvatskog konzulata u Los Angelesu, a Ministarstvo vanjskih poslova odrađivalo je veliku akciju zataškavanja tog skandala. Štoviše Grabar Kitarović umiješanu je članicu konzulata nagradila "produženjem mandata" da bi kasnije tvrdila da je za cijeli slučaj saznala prekasno.
"Ovo što se događa u zadnja dva dana je sramotno. Neugodan, ali benigan incident pokušava se prebaciti na profesionalce. Glavni krivci su tadašnji zapovjedni vrh (ministarstva) i aktualna ministrica vanjskih poslova.", tvrdio je u jeku afere u prosincu 2006. godine Zoran Milanović tadašnji glasnogovornik SDP-a. Zbog narko-afere tražio je ostavku Kolinde Grabar Kitarović.
Suprug privatno koristio službeni automobil
Bivša premijerka Jadranka Kosor tražila je njenu smjenu i to kao veleposlanice u SAD-u. Naime, otkriveno je kako je suprug Kolinde Grabar Kitarović, Jakov Kitarović u Americi dvije godine koristio službeni automobil u privatne svrhe. Prevalio je više od 50 tisuća kilometara.
"Ona mora snositi odgovornost!", grmjela je Kosor.
Upravo u to vrijeme vukla se paralela sa švicarskom ministricom koja je podnijela ostavku nakon što je otkriveno da je kupila kutiju Tobleronea na službenu karticu. Javnost je tražila smjenu veleposlanice, no cijela afera je stavljena pod tepih kada je Grabar Kitarović platila oko 30 tisuća kuna na koliko je procijenjena šteta.
Afera je tada pala u zaborav i veleposlanica je nastavila raditi svoj posao u Washingtonu.
Grabar Kitarović za Washington Times: Sanader je priznat i poštovan
Grabar Kitarović oduvijek je bila dobar vojnik svoje partije, a tako je do gotovo zadnjeg dana branila Ivu Sanadera.
"Hrvatski premijer Ivo Sanader je široko priznat i poštovan kao reformist koji je pokazao odlučnost u ostvarivanju nacionalnih ciljeva članstva u EU i NATO-u", napisala je za dnevni list The Washington Times kao odgovor na tekst kolumnista tog lista Jeffreya Kuhnera koji je Sanadera optužio za "pljačku velikih razmjera".
Protiv instalacije ćiriličnih ploča
Kolinda Grabar Kitarović otpočetka je držala kako je Vlada pogriješila kada je postavila ćirilične ploče u Vukovaru.
"Normalno, prihvaćam odluku Ustavnog suda. Držim da moramo poštivati prava manjina i da ne smijemo odstupiti od dostignutog stupnja poštivanja manjinskih prava, ali isto tako Ustavni sud upućuje na vrlo bitnu odrednicu, a to je pitanje suživota, pitanje pomirbe i to da je dijalog, snošljivost i međusobno povjerenje među hrvatskim narodom i manjinama puno bitnije od nametanja zakona, i da je Vlada, kada je nametala ćirilične ploče, postupila krivo", izjavila je.
"Znate, da je meni netko ubio djecu, ne znam bih li uspjela oprostiti. Oni su oprostili, ali nisu zaboravili i nemojmo dirati te stare rane", rekla je tada Kitarović.
HSP AS i Tomašić prepoznali "prvu hrvatsku predsjednicu"
HSP AS već je 13. rujna podržao kandidaturu Grabar Kitarović, a otvorena podrška Ruže Tomašić, koja je u međuvremenu dala ostavku na čelno mjesto te stranke, stigla je skoro dva mjeseca kasnije.
"Hrvatska je spremna za ženu predsjednicu, a ovo vam je buduća predsjednica Republike Hrvatske", rekla je Tomašić nakon susreta s Grabar Kitarović na zagrebačkom Cvjetnom trgu.
Dijaspora u srcu programa
HDZ-ova kandidatkinja za vrijeme posjete Mostaru nije propustila naglasiti kako će važan dio njezine kampanje biti popravljanje položaja Hrvata u BiH.
"Ja sam s razlogom danas u Mostaru... Š o se tiče mene i moje predsjedničke kampanje položaj hrvatskog naroda u BiH i budućnost Bosne i Hercegovine bit će jedna od temeljnih okosnica", rekla je Grabar Kitarović pred izbore u toj zemlji.
Bumerang zvan Dejan Jović
Smjenjivanje predsjednikovog savjetnika Dejana Jovića, koji je s pozicije glavnog analitičara morao otići jer je napisao da je referendum o samostalnosti Hrvatske bio neliberalan, u izbornom stožeru Grabar Kitarović dočekali su "na nož", dovodeći u pitanje svjetonazorsko-ideološko-vrijednosne kompetencije Jovića, koje su ga, prema tvrdnjama eksponenata HDZ-a, diskvalificirale za obnašanje pozicije glavnog analitičara predsjednika.
Nije prošlo mnogo vremena, a u javnost je izašla informacija o tome kako je Jović radio kao vanjski konzultant za Grabar Kitarović dok je ona obnašala dužnost ministrice vanjskih poslova.
Josipović je - odgovarajući na optužbe predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka kako je njegov bivši glavni analitičar Dejan Jović "protiv hrvatske neovisnosti" te da Josipović i Jović "imaju istu ideologiju" - izjavio da je Jović svojedobno savjetovao i HDZ-ovu predsjedničku kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović i HDZ-ova ministra vanjskih poslova Miomira Žužula.
"Te se dvije pozicije Dejana Jovića nipošto ne mogu uspoređivati, kao što to čini aktualni predsjednik Republike i SDP-ov predsjednički kandidat kako bi pokušao skrenuti pozornost javnosti s vlastite odgovornosti", pokušao je Josipoviću odgovoriti Miro Kovač, čelnik izbornog stožera HDZ-ove Grabar-Kitarović.
Josipovićeva "Druga Republika" utopija
Od Josipovićevog objavljivanja novog slogana i koncepta pod kojim ulazi u izbornu kampanju do reakcije HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje nije prošlo mnogo.
Grabar Kitarović napala je Josipovićevu inicijativu oko ustavnih promjena kao "bijeg od stvarnosti i zamagljivanje stvarnih problema u državi". Komentirajući Josipovićevo predstavljanje istraživanja javnog mnijenja, u kojemu predsjednik potkrjepljuje potrebu za ustavnim promjenama i uvođenjem preferencijalnog glasovanja, ocijenila je kako je nevjerojatno da "netko iz izvršne vlasti zove zakonodavnu vlast u svoj ured kako bi predstavio rezultate ankete".
"Inicijativa predsjednika Josipovića je bijeg od stvarnosti, to je zamagljivanje stvarnih problema. Hrvatska se nalazi u dubokoj krizi, ali nije riječ o ustavnoj krizi jer se ona ne može se rješavati ustavnim promjenama, pogotovo ne dva mjeseca prije izbora", izjavila je.
Zlatni padobran i isprike
Grabar Kitarović je komentirajući medijske napise kako je i dalje zaposlena u NATO-u, a za predsjedničku kampanju koristi neplaćeni dopust, prošlog tjedna rekla novinarima da je "ostavila respektabilnu međunarodnu karijeru i u međuvremenu odbila nekoliko vrlo lukrativnih i primamljivih ponuda iz inozemstva kako bi se vratila u Hrvatsku".
"Nisam mislila da će to toliko zanimati hrvatsku javnost s obzirom da je riječ o tehničkom pitanju", izjavila je tada Grabar Kitarović u intervjuu za Novu TV.
Mislav Bago odgovorio je, vodeći se zdravorazumskom interpretacijom izjava o napuštanju jednoga posla kako bi se vratilo u Hrvatsku, kako je to političko, a ne tehničko pitanje.
"Vi ste rekli "Vraćam se u Hrvatsku". Bili ste, blago rečeno, neiskreni", oštro je primijetio Bago.
"Priznajem, pogriješila sam, nisam to iskomunicirala kako je trebalo do kraja. Priznajem tu pogrešku i žao mi je zbog toga", izvlačila se predsjednička kandidatkinja HDZ-a.
Rehabilitacija "Mesićevih" generala
Grabar Kitarović nedavno je najavila da će, ako postane predsjednicom Republike, rehabilitirati generale koji su umirovljeni 2000. godine i pozvati ih, zajedno s Generalskim zborom, u svoje vanjsko savjetodavno tijelo.
Namjere su joj se obile o glavu nakon što je Marinko Krešić, predsjednik Generalskog zbora, u odgovoru za "Novi list" izjavio da Generalski zbor neće dati potporu nijednom konkretnom predsjedničkom kandidatu nego načelno podržavati sve koji se zalažu za boljitak hrvatske države i naroda. Krešić je pritom ustvrdio da kod Grabar Kitarović "tu vrlinu nije primijetio"
Jedina žena u NATO-u koja zna i može pomusti kravu
Tražeći potporu HSS-a krajem studenoga, Grabar Kitarović prisjetila se vlastite povezanosti s vrijednostima koje zastupa za stranka.
Grabar Kitarović je rekla da njezini korijeni sežu u HSS, jer je njezin pradjed osnivao stranku u njezinom kraju na Grobniku, te da o njezinim sposobnostima svjedoči i njezina funkcija u NATO savezu. "Bila sam žena koja vjerojatno najbolje i gađa i najspretnija je u tim fizičkim poslovima u NATO-u, ali isto tako vjerojatno i jedina žena u NATO-u koja zna i može pomusti kravu. I na to sam ponosna", poručila je tada.
MILAN KUJUNDŽIĆ
Milan Kujundžić rođen je 1957. godine u Ivanbegovini, u Imotskome. Po zanimanju je liječnik, specijalist je interne medicine i subspecijalist gastroenterologije. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1982. godine, titulu magistra znanosti stekao je u godini 1988., a doktorsku disertaciju obranio je 1992. godine. Od proljeća 1993. do proljeća 1994. bio je na postdoktorskoj stipendiji u Oklahoma Transplantation Institute, Oklahoma City, OK, USA.
Pročelnik je Zavoda za gastroenterologiju u Kliničkoj bolnici Dubrava od 1996. godine, a u istoj bolnici od 2004. do 2012. godine obnašao je dužnost ravnatelja. Od godine 1990. do 2004. bio je glavni tajnik Hrvatskog liječničkog sindikata, a u godini 2004. bio je pomoćnik ministra zdravstva u trajanju od 4 mjeseca gdje je sam dao ostavku i vratio se raditi u KB Dubrava. Od godine 2007. voditelj je Referentnog centra Ministarstva zdravlja za bolesti pankreato-bilijarnog kanalnog sustava, a od godine 2012. predsjednik je Hrvatskog gastroenterološkog društva
Kujundžić se 1990. politički se aktivira u Hrvatskoj demokratskoj stranci (HDS), a od 1992. do 2013. član je HDZ-a. Godine 2013. osniva Hrvatsku zoru stranku naroda.
Svoju predsjedničku kandidaturu najavio je 20. kolovoza na HTV-u.
Dosta gay agresije nad "normalnim" dijelom svijeta
U emisiji Nedjeljom u 2 kod Aleksandra Stankovića, Kujundžić je izrekao stavove o homoseksualcima koji su izazvali polemike u javnosti.
"Gej orijentacija je osobna orijentacija pojedinca s medicinskog gledišta, a s duhovnog aspekta sigurno je jedan oblik devijacije...", komentirao je.
"Te ljude treba poštivati, samo neka zaustave svoju agresiju i ovo što rade nad normalnim dijelom svijeta", dodao je.
Na ratnoj nozi s Josipovićem
Nakon što je Josipović 2. listopada razriješio svojeg glavnog analitičara Dejana Jovića, ocjenjujući pritom štetnom i pogrešnom njegovu tvrdnju da je referendum o neovisnosti Hrvatske bio neliberalan i antidemokratski, Kujundžić ga je prozvao zbog licemjerstva i egoizma, ističući kako se Josipović odriče ljudi zbog svojeg osobnog probitka.
"Ivo Josipović ovom smjenom pokazuje vrhunac licemjerstva i egoizma. Za osobni probitak kada je njegova koža u pitanju odriče se svakoga, pa čak i onih koji su mu pomogli doći na vlast", istaknuo je tada Kujundžić u priopćenju.
Plave kuverte
Kujundžić i Josipović nisu odoljeli medijskome predizbornome prepucavanju, pa je tako Josipović na Kujundžićev poziv da mu dođe na besplatni liječnički pregled odgovorio da će rado doći, no kako se nada da pritom neće morat donositi "nikakve plave kuverte".
Kujundžić je od Josipovića zatražio ispriku, optužujući ga za vrijeđanje liječnika u hrvatskome zdravstvu.
"Josipovićeva izjava o plavim kuvertama je za svaku osudu i predsjednik Republike u odlasku se treba ispričati - ne meni jer ćemo imati prilike razgovarati, već hrvatskom narodu i svim liječnicima u zdravstvu", kazao je tada Kujundžić, dodajući istom prilikom kako bi Josipoviću bilo najbolje da se vrati "ili u Posmrtnu pripomoć ili u ZAMP".
Pomazanik Crkve i HDSSB-a
Milan Kujundžić uspeo se, stopama svoje predsjedničke protukandidatkinje Grabar Kitarović, do Nadbiskupskog dvora u Zagrebu kako bi se sastao sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem.
Na taj je način predsjednik Hrvatske zore prekinuo monopol HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje na potporu Crkve.
Uz Crkvu, iza Kujundžića je stao i HDSSB, koji je objavio kako će ga podržati na predstojećim izborima za predsjednika Republike.
Sam protiv svih
U petak u Splitu Kujundžić je istaknuo kako se predsjednik Republike, predsjednik Vlade i predsjednik najveće oporbene stranke Tomislav Karamarko "boje preferencijalnoga glasovanja, svojega naroda i poštenog natjecanja".
Po njegovoj ocjeni, predsjednik Josipović u proteklih pet godina nije ništa učinio, a za HDZ-ovu predsjedničku kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović je rekao da se treba dokazati, što dosad nije učinila.
IVAN VILIBOR SINČIĆ
Predsjednički kandidat "Živog zida" Ivan Vilibor Sinčić skupio je više od 15 tisuća potpisa za predsjedničku kandidaturu.
"Stranka 'Živi zid', njezini brojni aktivisti i simpatizeri, organizirali su se u protekla dva tjedna diljem zemlje i učinili ono što se naizgled činilo nemoguće.
Nakon predaje 15.200 potpisa, Sinčić je najavio borbu za Pantovčak.
Imali su priliku, nisu je iskoristili
Ustvrdio je da ostali predsjednički kandidati i stranke koje ih podupiru u proteklih 25 godina nisu učinile ništa za Hrvatsku.
"Dovedeni smo u stanje u kojem bismo sljedećih 26 godina morali ostvarivati rast BDP-a od pet posto da bismo dostigli 1990. Mislim da o njima i njihovim politikama više ne treba reći niti jedno jedino slovo", rekao je jučer Sinčić.
Istaknuo je kako se njegov program temelji na zahtjevima za poništenjem pretvorbe i privatizacije i "povratkom svega otetoga", lustraciji ratnih profitera i propalih političara, izmjeni Ovršnog zakona te trenutačnoj obustavi svih deložacija te povratku monetarnog suvereniteta Hrvatske.
Samo u vrijeme Tuđmana bilo je manje kandidata
Tako malo kandidata na izborima bilo je tek u vrijeme Franje Tuđmana, davne 1997. godine. Tada su se za Pantovčak borila samo tri kandidata - Franjo Tuđman - HDZ, Zdravko Tomac - SDP te Vladimir Gotovac - kandidat koalicije HSLS, HNS, HSS, IDS, IDF, ASH, DA, SDAH, ZZ.
Tuđman je tada pobijedio s 1,34 milijuna glasova, Tomac je uspio dobiti 458 tisuća, a Gotovac 382 tisuće. Na izborima nakon toga bilo je od 9 do 13 kandidata.
Facebook
Google