Foto: HRT

ALEKSANDAR STANKOVIĆ u emisiji Nedjeljom u 2 na HRT-u 1 danas je ugostio ekonomisticu Vedranu Pribičević, predavačicu na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta.

Pribičević je u emisiji upozorila kako ćemo, ukoliko uzmemo u obzir projekciju HNB-a o rastu, a ona za 2015. godinu iznosi mršavih 0,2 posto, na razinu koju smo imali u 2008. godine doći tek za 65 godina.

"Nije nama bitno koliko mi brzo rastemo, bitno nam je koliko drugi brzo rastu, jaz koji se stvara između nas i drugih", rekla je.

Pribičević se osvrnula i na dugogodišnju praksu državnog trošenja iznad realnih kapaciteta kojima se raspolaže.

"Mislim da je bitnije vidjeti što dobivamo za uloženo, nisam od onih koji zagovaraju rezanje po svim linijama. Bitno je vidjeti što mi dobijemo za tih 113 milijardi, koliko kroz bolje poteze možemo odraditi pozitivne pomake na relevantnim ljestvicama konkurentnosti pomaknuti. Danas Hrvatska ima institucije kao u Obali Bjelokosti, a pravosuđe kao u Chadu. Želimo li se uspoređivati sa zemljama trećega svijeta?", upitala je.

Reforma javne uprave

"Trebalo bi preseliti neke prakse iz privatnog sektora u javni sektor, ima tu dobrih praksi. Nagrađivanje za uspjeh, ocjenjivanje zaposlenika, motiviranje na taj način, one koji doista rade u javnoj upravi treba nagraditi na način da to osjete i u svojem džepu", komentirala je Pribičević neke od alternativa postojećem sustavu.

Plaše nas konkurencijom, a mi smo velika sportska zemlja

Na pitanje o tome tko blokira reforme, Vedrana Pribičević upozorila je na to kako hrvatski političari potenciraju klimu straha od konkurencije i tržišta.

"Treba paziti na one koji nas plaše neoliberalizmom i tržištem. Pa mi smo velika sportska zemlja, zašto nam političari ne dozvole da se natječemo? Bi li Janica Kostelić postigla što je postigla da nije imala konkurenciju?

Vjerujem da je velika većina ljudi svjesna benefita tržišta jer rade u privatnom sektoru, međutim, naši građani se boje i dalje te misle da ne mogu ništa promijeniti na izborima.

Hrvatski uzori i hrvatski strahovi

Pribičević je istaknula kako je u Hrvatskoj spona znanosti i privreda jako loša.

"Javni instituti odbijaju surađivati s privredom. Tu je bilo neregularnosti, da, javna poduzeća davala su novac nekima, ali ako je sve transparentno, nije nužno loše ako neka privatna tvrtka želi neki uvid i doprinos od javnih instituta.

Smatram, i to ponovno ističem, da je naš veliki problem to što se ljudi boje tržišta. Tržište je evolucijski proizvod, kao vrsta smo napredovali jer smo trgovali jedni s drugima, to nam je u prirodi, znamo se natjecati, naši radnici su fantastični kad odu vani i nađu posao, a političari i interesne skupine govore nam da se ne natječemo, jer tada oni mogu živjeti na naš račun

Naravno, postoje tržišni neuspjesi koje država treba korigirati, kroz nadgledanje sustava. Općenito, politika bi trebala generirati okvir koji će pomoći povećanju konkurentnosti u ekonomiji", kazala je.

Vladina industrijska strategija nazadna

Pribičević se osvrnula i na antipoduzetničku klimu u Hrvatskoj, navodeći kako je ona rezultat razočarenja tranzicijom.

Komentirajući Vladinu industrijsku strategiju, Pribičević je istaknula kako se radi o "nazadnom dokumentu", jer "EU želi pametnu specijalizaciju, fokus na tehnologijama, a ne na industrije.
"Biranje sektora se pokazalo kao jako loše, pa sjetimo se samo brodogradnje i saniranja brodogradnje", upozorila je.

"EU fondovi ne služe za izvlačenje zemlje iz krize"

Komentirajući uzroke neuspješnosti ove Vlade da zemlju izvuče iz krize i usmjeri prema oporavku, ekonomistica je istaknula kako je osobito bitno da građani shvate kako funkcionira priča s europskim fondovima.

"Najviše me boli korištenje EU fondova za izlazak iz krize, oni ne služe tome.

Strukturni fondovi koriste tome da slabije članice sustignu one jače, namijenjeni su ekonomskom rastu, podizanju životnog standarda. Oni nisu tu da ugase vatru u Hrvatskoj, oni nisu pomoć za vrijeme krize. Ružno mi je gledati kako se to zaziva za izvlačenje iz krize, to im nije namjena.

Lalovcu će zbog cijene nafte faliti 500 milijuna eura

Na pitanje o tome očekuje li nas uskoro posjeta međunarodnih institucija, Pribičević je odgovorila kako je, na našu žalost, novac vani danas jeftiniji nego ikada.

"Nova monetarna politika Europske središnje banke bitno mijenja stvari. Novac je danas vani jeftiniji nego ikada, investitori će kupovati naše obveznice, a onda, kad se vani dogodi poremećaj i kolaps, mi padamo u predbankrotno stanje.

Što se tiče trošarina na benzin, to je izdašan porez, puno poreza se slijeva u državnu blagajnu na taj način. Niža cijena nafte znači i niže prihodi od trošarina, slabije punjenje proračuna.

Ministar Lalovac je rekao kako mu uz ovu cijenu nafte 500 milijuna eura u proračunu,  kako to zakrpati? To je problem.

Ako cijene budu preniske, država možda poveća trošarine.

Što se tiče MMF-a, možemo očekivati posjetu. Nešto kasnije nego što se smatralo prije godinu dana, ali u svakom slučaju u bližoj budućnosti", zaključuje Pribičević.