Foto: Crveni križ

EKSTREMNI vremenski uvjeti sve su češći, ozbiljniji i rasprostranjeniji, upozoravaju Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) i Europska komisija. Svaki pojedinac - od običnog građanina EU do donositelja odluka - trebao bi se pripremiti na posljedice novonastale klimatske situacije, kako u svom domu tako i u ostatku svijeta. U svrhu poticanja rasprave i osviještenosti o sve većem broju katastrofa i nastojanja potrebnih kako bismo se suočili s njima, Međunarodna federacija, dvanaest europskih nacionalnih društava Crvenog križa i Europska komisija pokrenuli su kampanju o važnosti priprema na katastrofe i jačanja otpornosti zajednice.

"Katastrofe oduzimaju živote i ugrožavaju budućnost, čineći situaciju osiromašenih ljudi još gorom", rekla je Kristalina Georgieva, povjerenica EK za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i krizne situacije. "Zahvaljujući solidarnosti europskih građana, pružamo potporu zajednicama u pripremi i prilagodbi prije, za vrijeme i poslije katastrofa u svrhu što bolje zaštite. Pripravnost spašava živote - ali je i ekonomski učinkovita: svaki euro uložen u mjere smanjenja rizika od katastrofa vraća se četiri do sedam puta."

Sredstva iz EU fondova omogućuju Međunarodnoj federaciji provedbu aktivnosti s rizičnim zajednicama diljem svijeta uključivanjem u aktivnosti smanjenja rizika od katastrofa i pripreme kojima se jača otpornost, smanjuju gubici i ubrzava proces oporavka. O tome se možete informirati na interaktivnim web stranicama "The Disaster Resilience Journal/Dnevnik otpornosti na katastrofe" (www.disaster-resilience.com).

"Uključivanjem u zajednicu i razumijevanjem njezinih potreba možemo predvidjeti probleme koji bi mogli iskrsnuti u kriznim situacijama, te tako razviti učinkovite mjere za zaštitu života i osnovnih životnih uvjeta," rekao je Glavni tajnik Međunarodne federacije Elhadj As Sy. "Sve mjere moraju biti prilagođene zajednici i njenim kulturnim obilježjima, ali isto tako moraju se iskoristiti i lokalni resursi što je bolje moguće."

U posljednjih 20 godina katastrofe su odnijele 1,3 milijuna života i pogodile živote 4,4 milijardi ljudi, pritom stvarajući zastrašujuće gospodarske gubitke. Procjenjuje se da će nas do kraja 2030. godine na godišnjoj razini katastrofe stajati do 328 milijardi eura.

Kroz 42 dana, kampanja Međunarodne federacije i Europske komisije svakodnevno će kroz društvene mreže, blogove i usmenom predajom prikazivati priče pojedinaca otpornih na katastrofe. "Disaster Resilience Journal/Dnevnik otpornosti na katastrofe" ispričat će nam kako se zajednice iz 24 različite zemlje pripremaju na katastrofe, npr. gradnjom sigurnijih kuća u Haitiju i na Filipinima, "teraformiranjem" kako bi se spriječila erozija tla u Ruandi, vježbama evakuacije u Bangladešu i podizanjem povrtnjaka u mauritanijskoj pustinji. Dnevnik će nam pokazati koliki su napredak učinili ljudi u ranjivim zajednicama uz pomoć društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca uz financijsku potporu Europske zajednice. Dnevnik je nastao kao suradnja Mikea Robbinsa iz Helios Design Labs-a, dobitnika nagrade Peabody 2014. godine (A Short History of the High Rise) i redateljice dokumentarnih filmova Elaine Sheldon (Hollow Documentary). 

Dnevnik otpornosti na katastrofe dostupan je na www.disaster-resilience.com. Službeni početak kampanje je 22. rujna. Podijelite svoje priče na www.disasterjournal.tumblr.com.