Propast nakon predstečajne: Tvornica namještaja Brestovac u blokadi, radnici ni tužbom ne mogu do plaća
Foto: Google Street View
BRESTOVAC GRUPA iz Garešničkog Brestovca samo je jedna u nizu uništenih tvrtki kojima ni predstečajna nagodba s otpisom milijunskih dugova nije uspjela pomoći. Računi su u blokadi posljednja dva mjeseca, a tvrtka nije imala čime otplatiti ni prve, prioritetne tražbine.
> Krah predstečajnih nagodbi: Propali pola godine nakon što su ih Linić i Šegon spasili
> Još jedna propala tvrtka nakon predstečajne: Fenixu oprošteni milijuni duga, nakon prve rate blokada!
Dugovi veći od 125 milijuna kuna
Zahtjev za predstečajnim postupkom pokrenut je koncem 2012. godine, a predstečajne nagodbe Drvnog kombinata Brestovac d.d. i dviju povezanih tvrtki Brestovac-Pilana d.o.o. i Brestovac - Tvornica namještaja d.o.o. zaključene su na Trgovačkom sudu u Bjelovaru 14. siječnja 2014. godine. U predstečajnom postupku je, između ostalog, odlučeno i da se izvrši pripajanje dviju povezanih tvrtki DK Brestovcu.
Svega desetak dana nakon zaključenja predstečajnih nagodbi računi sve tri tvrtke, koje se nalaze u milijunskim dugovima, završili su u blokadi. Tako Brestovcu netom nakon okončanja predstečajne nagodbe prijeti stečaj. Radnicima se duguju plaće, dobavljači u ovoj situaciji mogu "samo sanjati" o naplati dugovanja.
Za DK Brestovac je u predstečajnom postupku utvrđeno 22.657.325,77 kuna tražbina, za pilanu Brestovac 52.792.594,90 kuna tražbina, a za tvornicu namještaja 51.195.737,40 kuna tražbina. Iako im je veliki dio tog duga otpisan, ni to im nije pomoglo.
Država im oprostila milijune
Samo je Porezna uprava Brestovcu u predstečajnom postupku oprostila više od 17 milijuna kuna duga, a iznos je i znatno veći pribroje li se tu i druge državne institucije i tvrtke.
Od 7.186.129,27 kuna duga DK Brestovcu je Porezna uprava oprostila gotovo 4 milijuna (3.229.999,31 kunu kao 50 posto glavnice te 726.130,65 kuna kamata). Tvornici namještaja Brestovac je Porezna uprava od 18.611.057.27 kuna duga oprostila oko 10,5 milijuna kuna (8.130.967,75 kuna glavnice i 2.349.121,75 kuna kamata). Pilani Brestovac je od 4.800.298,93 kune duga Porezna uprava oprostila oko 2,7 milijuna kuna duga (2.097.898,93 kune glavnice i 604.501,07 kuna kamata).
Milijunske iznose Brestovcu su oprostile i banke, koje su jednako kao i brojne državne institucije i tvrtke odgodile otplatu prve rate ostatka duga Brestovcu sve do siječnja 2015. godine, odnosno za čak godinu dana.
Kako su Raič i Radić preuzeli Brestovac
Radnici kažu kako su problemi tvrtke osnovane davne 1927. godine započeli nakon što je u vlasničku strukturu Brestovca kupnjom dionica ušla tvrtka Tora d.o.o. u vlasništvu stočara Tonija Raiča, javnosti poznatog po biznisu s govedima i junadi.
Iako u početku Tora nije bila većinski dioničar Brestovca, postupnim preuzimanjem su tijekom godina došli gotovo do apsolutnog vlasništva. Tako se u Planu operativnog i financijskog restrukturiranja, izrađenom u sklopu predstečajnog postupka, navodi kako je Tora vlasnik 87,86 posto dionica DK Brestovac, dok 12,14 posto otpada na male dioničare. Istovremeno su pilana i tvornica namještaja Brestovac u stopostotnom vlasništvu drvnog kombinata.
Radnici navode kako su od samih početaka sumnjali da se iza preuzimanja Brestovca od strane Tore zapravo krije s Raičem povezani vlasnik Prima Grupe, Renato Radić. Upravo su Raič i Radić godinama sjedili u upravama i nadzornim odborima tri propale tvrtke Brestovac Grupe te su se predstečajnom nagodbom upisali u temeljni kapital Brestovca od kojeg je Raič potraživao nešto više od 2,2 milijuna kuna, a Radićeva Prima, kao najveći vjerovnik među dobavljačima, preko 12 milijuna kuna.
U predstečajnoj dokumentaciji DK Brestovca je Toni Raič, kao vlasnik obrta "Stočarstvo Raič", s tražbinom u iznosu od 46.321.29 kuna koja je pretvorena u temeljni kapital društva, odnosno dionice, tako naveden kao strateški dobavljač. Isti slučaj je i s pilanom Brestovac čijih je 2.110.000,00 kuna Raič pretvorio u temeljni kapital DK Brestovca, kao i tvornicom namještaja od koje je Raič potraživao 62.884,00 kune.
Uz Raiča je kao strateški dobavljač Tvornice namještaja Brestovac naveden i Prima Commerce d.o.o. s potraživanjem od čak 12.006.992,80 kuna, koje je pretvoreno u temeljni kapital DK Brestovca. Tako je u siječnju ove godine Radić i službeno preuzeo Brestovac.
A gdje su plaće?
Radnici Brestovca navode kako ni nakon zaključenja predstečajne nagodbe nije riješen problem isplate plaća. "Mi i dalje radimo u firmi kao stoka i namještaj izlazi van, a na račun ništa ne sjeda", navode radnici i dodaju kako je Prima iz tvornice izvezla namještaj u protuvrijednosti od oko 10 milijuna kuna. Dodaju i kako je Prima nakon preuzimanja počela s plaćanjem struje, goriva, itd., ali to ne rješava problem dugovanja plaća radnicima.
Što se događa u Brestovcu, kako je moguće da je tvrtki odobrena predstečajna nagodba kad je odmah upala u blokadu jer ne može namiriti potraživanja te kako misle riješiti problem dugovanja prema radnicima pitali smo i Radića i Raiča, ali ni jedan nije odgovorio na prošlotjedni Indexov upit.
U rujnu 2010. Ministarstvo financija zbog dugova planiralo zaplijeniti strojeve
Zanimljivo je kako je još u rujnu 2010. godine zbog velikih dugovanja Ministarstvo financija planiralo zaplijeniti strojeve DK Brestovca, ali se Toni Raič, kao tadašnji većinski vlasnik Brestovca, uspio dogovoriti s državom oko vraćanja duga te spriječiti zapljenu strojeva i zatvaranje tvornice.
Dio radnika tužio tvrtku zbog neisplate plaća pa dobili spor, ali ne i novac
Iako je Brestovac Grupa nekoć zapošljavala i znatno više radnika, kriza je učinila svoje pa ih je prema podacima iz rujna 2012. navedenima u Planu operativnog i financijskog restrukturiranja, u tvrtki ostalo 546, od čega 54 u DK Brestovac, 92 u pilani, a 400 u tvornici namještaja.
"Jedna od posljedica gospodarske krize koja je kulminirala 2008. godine, bila je pad potražnje za namještajem i posljedično pad proizvodnje namještaja. Kriza je bitno smanjila narudžbe za namještaj i bez obzira što je Brestovac Grupa izvozila više od 5 milijuna eura godišnje to je bio veliki udarac na poslovanje te su prihodi sustava bili smanjeni za gotovo 40 posto.
Bez obzira što su neki koraci poduzeti, neočekivani pad proizvodnje i prodaje imao je utjecaj na poslovanje. Smanjenjem obujma narudžbi, posljedično je došlo do smanjenja proizvodnje te do smanjenja broja zaposlenih. Za zakonski zbrinutih 419 zaposlenika bilo je potrebno osigurati otpremnine u iznosu od 3,93 milijuna kuna. Kako se kriza strelovito brzo razvijala bilo je nemoguće simultano smanjivati i ostale troškove bez obzira što su se koristile sljedeće mjere: smanjivanje i racionaliziranje svih troškova na koje se moglo utjecati; uvođenje tzv. "neradnih" petaka u tjednu kako bi se maksimalno zadržao broj zaposlenih; sa sindikatom je dogovoreno da u vrijeme najvećeg udara krize svi zaposleni (uključujući Upravu) budu na minimalnoj plaći te da nakon slabljenja krize, a do punog oporavka plaće budu umanjene 10 posto u odnosu na one prije krize; sa bankama su dogovoreni reprogrami kreditnih obveza", navodi se između ostalog u Planu operativnog i financijskog restrukturiranja Brestovac Grupe.
Gubici su rasli iz godine u godinu pa se na kraju nije imalo ni za plaće preostalih radnika. U Planu operativnog i financijskog restrukturiranja stoji kako je ukupan iznos evidentiranih dugovanja prema zaposlenicima na dan 31. prosinca 2012. godine iznosio 1.270.704 kune, a Brestovac je istovremeno državi dugovao i oko 6,75 milijuna kuna za poreze i doprinose na plaće. U posljednjih godinu dana dugovanja su dodatno narasla.
Dio radnika odlučio je tužiti tvrtku zbog neisplaćenih plaća i uspješno su dobili spor, ali ne i novac. DK Brestovac je ove godine i pravomoćno izgubio sudski spor te je dužan isplatiti sedam milijuna kuna za devedesetak radnika. Kako je tvrtka u problemima i računi su blokirani, radnici novac još nisu dobili. Kad će - ne zna se.
Znate li za sličan slučaj ili imate informacije o kriminalu u predstečajnim nagodbama šaljite nam na desk@index.hr. Garantiramo anonimnost.
Facebook
Google