Foto: Hina

RUSKI rubalj u srijedu ujutro bilježi lagani oporavak u odnosu na dolar i euro nakon strmoglavog pada kojeg valuta bilježi od početka tjedna.

Ruska središnja banka u utorak je podigla ključne kamatne stope, za čak 6,5 postotnih bodova, na 17%, kako bi pokušala zaustaviti potpuni krah rublje.

Ruski rubalj na najnižoj razini u odnosu na američki dolar u povijesti

Valuta ponire nakon odluke središnje banke da napusti politiku regulacije i rubalj prepusti kretanjima tržišta. Banka nakon posljednjih, neuspješnih poteza, odbija bilo kakvu intervenciju. "Mi o tome ne razgovaramo", rekao je ministar ekonomije Aleksey Ulyukaev nakon izvanrednog sastanka s članovima vlade i središnje banke održanog u utorak navečer.

Na rusku valutu utječe nekoliko faktora, uključujući pad cijena nafte, uvođenje sankcija zbog krize u Ukrajini i panike investitora zbog previranja na tržištima. Predsjednik Putin je za slom valute optužio "špekulante sa Zapada".

>Putin pod pritiskom: Sankcije dovele Rusiju u tešku monetarnu krizu

"Ovo je izrazito opasna situacija, mi smo vrlo blizu masovnom povlačenju novca iz banaka," piše u uredničkom osvrtu Vedomosti, vodećeg poslovnog dnevnika u Rusiji. "Ako se valutno tržište ne smiri, bankovni sustav će trebati izvanrednu njegu".

Utrka s vremenom

Kolaps nacionalne valute je potaknuo potrošačku groznicu Rusa koji očajnički kupuju automobile i bijelu tehniku prije očekivanog porasta cijena, javlja New York Times. Nekoliko trgovaca automobila je odlučilo zaustaviti prodaju zbog nesigurnosti oko daljnjeg kretanja rublja, a tehnološki div Apple je u utorak prestao preuzimati narudžbe putem interneta.

Gernot Erler, koordinator njemačke vlade za odnose s Rusijom kaže da tamošnja ekonomska kriza nema veze sa sankcijama, već s padom cijena nafte.

"Iluzorno je misliti da će, ako sankcije ukinemo sutra, ruska ekonomija odjednom biti dobro," rekao je Erler za rbb-Inforadio u srijedu.

Promjena režima

Reuters u svom izvješću piše da se polako stvaraju uvjeti za "promjenu režima u Rusiji" i da se Putin nalazi u situaciju u kojoj gubi dva važna argumenta kakva su financijska stabilnost i blagostanje.

"Putin je jahao na valovima visokih cijena nafte u godinama nakon što je preuzeo moć, no nema sumnje da će ekonomija početi utjecati na politiku," komentirao je Nicholas Spiro, direktor Spiro Sovereign Strategyja iz Londona.

"Dio po dio, stvara se mozaik koji utječe na političku održivost režima," rekao je Spiro za Reuters.

"Mala povijesna lekcija koja bi trebala prestraviti Vladimira Putina"

Navedeno sugerira i portal Mother Jones u članku s nazivom "Mala povijesna lekcija koja bi trebala prestraviti Vladimira Putina".

Lekcija podsjeća da se početak raspada Sovjetskog Saveza može povezati s 13. rujnom 1985. godine kad je šeik Ahmed Zaki Yamani, ministar za naftu u Saudijskoj Arabiji, objavio radikalnu izmjenu politike. Saudijci su prestali štiti cijenu nafte i vrlo brzo osvojili veliki dio svjetskog tržišta. Proizvodnja se u šest mjeseci učetverostručila, izazivajući kolaps cijena. Sovjetski Savez je zbog poteza izgubio oko 20 milijardi dolara na godinu, količinu novca bez koje jednostavno nije mogao opstati.

Suočene s teškim odlukama o tome kako se prilagoditi novim uvjetima, sovjetske vođe su umjesto stvarnih reformi posegnule za posuđivanjem novca i međunarodnim kreditiranjem. Sovjetski Savez je neumjereno posuđivao od 1985. do 1988. godine, ali je u 1989. ekonomija u potpunosti stala. Novac je odjednom nestao, pa su Sovjeti pokušali stvoriti konzorcij od 300 banaka koje bi kreditirale Savez, no tu je ideju prihvatilo samo pet banaka,    

Sovjetski Savez je tada primio zadnje upozorenje Deutsche Banka i drugih međunarodnih partnera da se više neće moći zaduživati iz komercijalnih izvora. Umjesto toga, sovjetske vođe su bile prisiljene na direktne pregovore sa zapadnim vladama o takozvanim politički motiviranim kreditima.
U 1985. ideja da će Sovjetski Savez nuditi političke ustupke za novac se činila apsurdnom, u 1989., ona je postala stvarnost. 

Političko kreditiranje je podrazumijevalo značajan broj krutih uvjeta. Primjerice, da je sovjetska vojska pokušala slomiti prosvjede Partije solidarnosti u Varšavi, Sovjetski Savez bi ostao bez 100 milijardi dolara sa Zapada.

Rat, sankcije, pad cijena nafte i bankrot. Nakon 25 godina, Putin se našao u situaciji koja je iznenađujuće slična onoj koja je dovela do raspada Sovjetskog Saveza, nalazite li to ironičnim ili zastrašujućim je stvar perspektive, piše na kraju lekcije Mother Jones.