Foto: Hina

MINISTRI su imali pravo i na skuplje automobile od onih koji su naručili, objašnjenje je koje je Zoran Milanović ponudio na konferenciji za novinare, a koje bi valjda trebalo poslužiti kao dokaz da se njegova Vlada ne razbacuje državnim sredstvima.

Za nabavku 1581 novih automobila će se, podsjećamo, potrošiti više od četvrt milijardi kuna. Najviše automobila nabavlja se za potrebe policije, ali kupljeno je i devet luksuznih Audijevih limuzina koji koštaju između pola milijuna i 650 tisuća kuna.

Ministri se na kraju u luksuznim Audijima ipak neće voziti, rekao je Milanović, ali država ovaj trošak više ne može izbjeći. Nabava je provedena, ugovor je potpisan i Audiji se auto-kući više ne mogu vratiti. Automobili koji, prema Milanovićevom vlastitom priznanju, koštaju koliko i prosječan trosobni stan, naći će svoje mjesto unutar državnog protokola.

U proračunu treba srezati 3,6 milijardi kuna, ali auti se kupuju

Da bi se stvari stavile u kontekst, nije loše napomenuti da novi automobili vrijedni 271 milijun kuna stižu u trenu dok se intenzivno radi na još jednom rebalansu proračuna. Cilj je uštedjeti 3,6 milijardi kuna. Na automobilima se, čini se, štedjeti ne može; barem ne trenutno. Milanović, naime, tvrdi da nije niti znao koliko koštaju vozila koje kupuju njegovi ministri. Ubuduće će im, obećava premijer, jurilice biti duplo jeftinije. Usput je zahvalio i novinarima koji su mu skrenuli pažnju na ovaj nepotrebni trošak.

Red je stoga da Milanovića upozorimo i na još neke proračunske stavke koje zahtijevaju njegovu pozornost, a kojih bi valjda i sam trebao biti svjestan. Natječaj za kupnju vozila vrijednih 271 milijun kuna, naime, nije od jučer: traje još od 15. ožujka prošle godine, a u medijskim stupcima već se o njemu izvještavalo.

Štedi se na onima kojima je pomoć najpotrebnija

Još prošlog ljeta pisalo se tako o činjenici da Vlada za 271 milijun kuna obnavlja vozni park, da kupuje pametne telefone za 40 milijuna kuna, a istovremeno nije sposobna pronaći pet milijuna kuna kako bi 650 djece s teškoćama u razvoju dobilo puni iznos invalidnine od 1250 kuna.

Na djeci s teškoćama štedi se i na drugim stavkama, primjerice u nastavi. Mnogima od njih asistenta u nastavi država zbog rezanja troškova ne može platiti. I ove godine će se štedjeti na onima kojima je pomoć najpotrebnija; troškovi socijale će se, zahvaljujući novom rebalansu proračuna, smanjiti za dodatnih 40 milijuna kuna.

Između ostalog će se u narednom razdoblju, kako je stajalo u Vladinom planu fiskalne konsolidacije objavljenom krajem prošle godine, rezati, odnosno restrukturirati, financiranje socijalnih usluga. Radi se zapravo o načinu financiranja npr. domova za starije i nemoćne osobe.

> Ministarstvo socijalne politike i mladih: Vratili smo djeci puni iznos osobne invalidnine

Najčešće se udara na učitelje

Vladine mjere štednje na svojim su novčanicima itekako osjetili radnici u javnoj upravi, posebno učitelji i nastavnici. Ionako mizerne plaće već su im u više navrata smanjivanje, u zadnjem mjesecu 2013. godine zbog nedostatka sredstava prosvjetari nisu dobili naknade za prijevoz, a sada im se smanjuju i dodaci na plaću.

Cilj je tako na dodacima na plaću ove godine uštedjeti 500 milijuna kuna - niti duplo više nego što se izdvaja za nove automobile. Prema neslužbenim informacijama, dodaci za minuli rad smanjit će se s 0,5 na 0,4 posto, a na stolu su navodno i dodaci na osnovu kojih se radnicima u prosvjedi nakon 20 godina staža povećava plaća. Također, rezati bi se mogli i dodaci za posebne uvjete rada ili za prekovremene sate.

Iz Sindikata hrvatskih učitelja tvrde da bi se prosvjetnim radnicima zbog rezanja dodataka na plaću mjesečni prihodi mogli smanjiti i do čak 1000 kuna. Ministar Željko Jovanović, koji se na posao ne želi voziti u kočiji, istovremeno mrtav-hladan izjavljuje da se plaće prosvjetarima neće dirati, već će se rezati "samo dodaci". Kao da ti dodaci s plaćom nikakve veze nemaju.

Plaće državnih dužnosnika su sveta krava

Plaće državnih dužnosnika, istovremeno, ostaju sveta krava. Nedavno su saborski zastupnici odlučno odbili prijedlog Hrvatskih laburista da si smanje plaću za 21 posto. Očigledno su uvjereni da oni svoje plaće, koje su u prosjeku trostruko veće nego plaće učitelja i nastavnika, pošteno zarađuju.

Sindikalist Vilim Ribić otišao je i korak dalje, pa je na konferenciji za novinare predložio da državni dužnosnici svoje plaće srežu za 50 posto. Odgovorio mu je ministar policije Ranko Ostojić, inače jedan od onih koji su se planirali voziti u Audiju skupljem od pola milijuna kuna. "Kada sindikalni čelnici smanje svoje plaće za 50 posto, i ja ću sebi smanjiti plaću za 50 posto", bila je Ostojićeva reakcija.

Režu drugima, neće valjda sebi

Štedjet će se, dakle, na stvarima koje su, prema procjeni Milanovićeve vlade, manje krucijalne od ministarskih plaća ili novih automobila. Primjerice u sustavu zdravstva, koji ove godine treba racionalizirati za 400 milijuna kuna. Malo tko sumnja da će se uštede u zdravstvu prelomiti na leđima liječnika i pacijenata.

Među onima na kojima će se trenirati fiskalna strogoća su, prema planu fiskalne konsolidacije, i čistačice i kuharice u bolnicama i školama. Ova radna mjesta u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama više neće postojati, već će se prebaciti u privatni sektor po principu tzv. outsourcinga. Kako bi točno te uštede trebale funkcionirati, za sada nitko ne zna, s obzirom da postoji više primjera stranih zemalja, između ostalog i Njemačke, koje su se uvjerili da ove poslove nije nimalo isplativo outsourcati.

Jedna od točaka fiskalne konsolidacije je i broj zaposlenih radnika u sustavu prosvjete. Vlada tvrdi da postojeću mrežu škola treba restrukturirati. Očekuju, naime, da će se broj osoba mlađih od 19 godina u Hrvatskoj do 2021. godine smanjiti za gotovo 87 tisuća, zbog čega treba smanjiti i broj učitelja u školama.