SVIJET se dramatično mijenja. Jasno je to iz događanja u zadnjih mjesec dana, nakon što je Donald Trump ponovno zasjeo u Bijelu kuću.

Stvari je sumirao finski predsjednik Alexander Stubb, koji je citirao riječi koje se (vrlo vjerojatno pogrešno) pripisuju Lenjinu, prema kojima "postoje desetljeća u kojima se ništa ne događa i tjedni u kojima se događaju desetljeća".

SAD okreće leđa Europi

Tektonske promjene prije svega se odnose na dramatičnu promjenu odnosa između Europe i Amerike. SAD, koji je osamdesetak godina služio kao štit (zapadnoj) Europi, sada joj okreće leđa.

Izolacionističke tendencije Donalda Trumpa i njegova politika America First ne bi, doduše, trebale biti iznenađenje svakome tko je pratio njegove izjave, ali i djelovanje u prvom mandatu te predizbornoj kampanji za drugi mandat.

>> Ovo je kraj poretka koji je u Europi vladao zadnjih 80 godina

Još prije nego što je postao predsjednik, Trump je sugerirao da bi zažmirio na ruski napad na članice NATO-a koje ne plaća svoje obveze. Prije nešto manje od mjesec dana europskim saveznicima poručio je da SAD više nije spreman plaćati lavovski dio računa za njihovu obranu.

Da Amerika okreće leđa Europi, vidjelo se u najavi o uvođenju carina EU-u, ali u načinu na koji je Amerika ignorira Europu oko najvažnije teme u posljednje trti godine - rata u Ukrajini. Amerika je, tako barem tvrdi Trump, dogovorila mirovne pregovore s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini, bez europskih saveznika i Kijeva.

Osim toga, itekako su znakovite poruke potpredsjednika JD Vancea, koji je na Minhenskoj konferenciji poručio da je "vrijeme za preispitivanje američke potpore Ukrajini" te pozvao Europu da preuzme veću odgovornost. I američki ministar obrane Pete Hegseth kazao je da europske zemlje moraju ulagati u obranu jer se ne "mogu pretpostavljati da će američka prisutnost trajati zauvijek".

Jakovina: Puno smo puta u povijesti vidjeli kako se poredak stubokom mijenja 

Povjesničar Tvrtko Jakovina za Index govori da se, iz perspektive povjesničara, ne događa ništa osobito iznenađujuće.

"Puno puta smo u povijesti vidjeli kako se poredak stubokom mijenja, često je to u vrijeme velikih ratova u koje su uključene velike sile.

Tu imamo primjere Francuske revolucije, Napoleonovog prekrajanja Europe i kasnije njegovog poraza, onda situacija nakon revolucija 1848./49., ratova 1870., pa sve do Prvog svjetskog rata, Drugog svjetskog rata, kao i djelomično prekrajanje nakon pada Berlinskog zida.

To je nekoliko točaka koje bi se mogle usporediti s onim čemu svjedočimo. To su tektonske promjene, došlo je do preslagivanja karata i to je situacija koju gledamo s politikom koju je najviše doveo predsjednik Trump", rekao je.

"Dolazi do reseta između Amerike i Rusije"

Dotaknuo se manjih zemalja u toj preraspodjeli karata, kazavši da one mogu biti pokretač, ali da nisu te oko kojih se vodi rasprava, tj. da nisu "moveri".

"Moveri su isključivo velike zemlje, i to SAD i Rusija, ako hoćete i Kina. Bez Europe, i to zato što Europa nema jasan glas, nije istupala jedinstveno niti je imala usuglašen stav. Na koji način bi Europa odlučivala? Većinom glasova? Konsenzusom? Ako da, kako ga postići?

Sve je to jedno rahlo, živo tkivo. Sada, 18. veljače 2025., možemo pretpostaviti da će doći do reseta između SAD-a i Rusije. Uspostava i ojačavanje diplomatskih predsjedništava su mirnodopski znakovi koji impliciraju da se dvije zemlje moraju oko nečeg dogovoriti. Očito postoji volja za dogovorom oko rata u istočnoj Europi", kaže.

"Velikima su neki procesi prespori"

"Male zemlje se tu zaobilaze. Sama Europa se podijelila na zemlje jednog i drugog reda, da ne kažem prvog i drugog. Pitanje je kakvu će to rupturu ostaviti u odnosima. Sad se sve postavlja prema modelu u kojem je snažniji u pravu.

Manjim zemljama odgovara multinacionalni poredak s jasnim pravilima i normama ponašanja. Velikima su tu neki procesi prespori i to im ne odgovara. To je zona u koju smo ušli, koju je ubrzala promjena u SAD-u", rekao je.

Na pitanje kako se Europa može trgnuti, odgovorio je protupitanjem o kojoj Europi govorimo.

"Je li to Europa u kojoj Dubravka Šuica daje ton o mediteranskoj politici? Koja je to Europa? Koga ćemo slušati u toj Europi? Kakva je to politika? Ona koju zastupa Portugal ili Estonija? To ne mogu biti iste politike. Europa je olako shvaćala vlastite vrijednosti", rekao je.

Europa ima problem s vojskom

U turbulentnim vremenima ključno je pitanje naoružanja. Kad se govori o Europi bez SAD-a, najviše se misli na njezinu nedovoljno razvijenu vojnu sposobnost i kapacitete, pogotovo u kontekstu mogućeg "sumraka NATO-a", kako je zadnja događanja opisao bivši litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis.

>> Gdje će Europa naći više novca za obranu?

Gotovo dvije trećine vojnog proračuna NATO-a financira SAD. Veći troškovi obrane mogli bi pak izazvati kolaps europskih državnih proračuna.

Ogorec: Europa je mislila da ratova neće biti

Vojni analitičar Marinko Ogorec govori da je Europa sama kriva za situaciju u kojoj se našla jer je zapustila svoj borbeni potencijal, oružane snage i ostalo vezano uz sustav obrane i samozaštite.

"NATO je formiran 1948. kao vojno-politički blok koji je mogao zaštititi europske zemlje od prodora sovjetskih ekspanzionističkih snaga do Atlantskog oceana, a inicirala ga je Amerika da zaštiti i sebe.

Kad je došlo do urušavanja svijeta koji se temeljio na bipolarnom konceptu dviju jakih sila, u NATO-u je politička komponenta postala dominantna. Amerika je igrala glavnu ulogu, a Europa nije trošila jer je valjda mislila da rata neće biti.

Prvo upozorenje su bili ratovi na području Jugoslavije, ali i tada pojedini čelnici nisu došli pameti. Došao je i ukrajinski rat, koji je iznjedrio puno toga, pokazao koliko su velike propuste napravili Europljani u sustavu obrane i sigurnosti. Tu negdje je i Hrvatska, koja je također zapustila sustav obrane", govori.

"Poljska se na vrijeme trgnula"

Kaže da najbolje o tome govori činjenica da SAD za svoje obrambene potrebe izdvaja više nego sve ostale članice NATO-a skupa.

"Poljska se na vrijeme trgnula, ona ima nezgodne istočne susjede i dramatična iskustva s Rusijom. Vrijedi izdvojiti i Francusku, koja ima nuklearno naoružanje.

Može se Europa cijela trgnuti, ali nije lako tek tako revitalizirati oružane snage i unaprijediti cijelu vojnu industriju. To se mora napraviti u kratkom roku, ali ako nemate kapacitete, to nije lako ostvariti", rekao je Ogorec.

"Svijet koji je garantirao zaštitu je nestao"

Jakovina kaže da je za male zemlje ključan članak 5. NATO saveza, koji govori da će ostale članice braniti državu koja bude napadnuta.

"Barem načelno to je bio znak da ste zaštićeni. Ali, taj svijet koji je garantirao zaštitu je nestao. Mala zemlja se ne može toliko naoružati da može odbiti jače zemlje.

Ako govorimo o naoružavanju za velike ratove i velike sukobe u svijetu koji se dramatično mijenja, tada su potrebna jasna multilateralna jamstva, a taj svijet smo izgubili. Sad se rađa neki drugi svijet", zaključio je Jakovina.