Tko je kriv za požare na Pelješcu i Korčuli?
Foto: FAH
Tko je kriv za požare koji su opustošili Pelješac i Korčulu? Na prvom mjestu je svakako osoba koja je požar izazvala, no mještani upiru prstom i na druge, pasivne aktere ove nesretne priče.
"Nažalost nitko ne spominje tj. ne piše o pravom uzroku - a to je ukidanje noćnog dežurstva od strane Hrvatskih Šuma!!! Hrvatske Šume su svojim tkz. uštedama - za par tisuća kuna - ukinule noćno dežurstvo na lokaciji upravo gdje je požar i krenuo, u blizini spomenika - vidikovca poviše Trstenika. To je područje koje pokriva Šumarija Dubrovnik, šumarija koja još i vodi računa o šumama i putevima kroz iste - dok na zapadnijem području općine kojeg pokriva Šumarija Blato imamo još gore stanje: Ne probijaju se nikakvi protupožarni putevi, ne vodi se računa o zaštiti šume kraj hotela u Orebiću, ne rade se prosjeke i čišćenja raslinja kroz istu, a isto tako ukinuta su noćna dežurstva na vidikovcu poviše Sv. Ivana, koji pokriva veliki dio otoka Korčule i zapadnog dijela Pelješca, a osmatračnica na Nakovnju tj. na "brdu Knez" koja je pokrivala Lovište, veliki dio otoka Hvara i moguće veliki dio cijele Makarske rivijere je ukinuta skroz. Tako da možemo još svašta očekivati", napisala je čitateljica Indexa.
Nema ukidanja noćnih dežurstava
Njene smo navode provjerili u Hrvatskim šumama, koje rezolutno sve opovrgavaju ove. Kažu, uz lokalno stanovništvo upravo su oni sami najviše oštećeni požarima.
"HŠ nisu ukinule noćna dežurstva, ta je informacija potpuno neistinita. Posljednja stvar na kojoj bi Hrvatske šume d.o.o. štedjele bila bi zaštita šuma od požara. HŠ d.o.o. već godinama imaju motriteljsko-dojavnu službu, koja se aktivira od 1. lipnja do 15. rujna. Motriteljsko-dojavna služba može se uspostaviti i izvan navedenog roka ovisno o klimatskim uvjetima koji povećavaju opasnost od požara", napominju iz Hš-a, napominjući da se za šume u I. stupnju opasnosti od požara tijekom rizičnih mjeseci motrenja i dojave provode 24 sata dnevno, a za II. i niže stupnjeve opasnosti od požara propisuje se vrijeme praćenja prema lokalnom višegodišnjem iskustvu i procjeni nadležnih.
Program rada također se usuglašava s DUZS-om i nadležnim županijskim vatrogasnim zapovjednicima.
"Za motrenje na području krša HŠ koristi se 100 motrionica i 63 čvrsta objekta, te 46 objekata na otvorenom prostoru. Na mjestima i područjima nedostupnima pregledu i opažanju s motrionica, poslove provodi ophodarsko-dojavna služba i to pješice i vozilima. Pored radnika Hrvatskih šuma na poslovima motrenja zaposleni su dodatni radnici na određeno vrijeme, a za taj posao sklopljeni su i ugovori s dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Naravno, kad netko želi potpaliti vatru, uvijek će naći mjesto i vrijeme kad je dežurni okrenuo leđa", rekla je za Index glasnogovornica Hrvatskih šuma Ana Juričić Musa.
67 milijuna kuna za protupožarnu zaštitu
Juričić Musa također napominje da je u 2015. planirana izgradnja novih 62,08 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta te održavanje na postojećih 450,34 km. Ukupna izgrađenost protupožarnih prometnica zaključno s krajem 2014. iznosi 5.301,57 km protupožarnih prosjeka sa elementima šumske ceste.
"Što se protupožarne zaštite na području šumarije Korčula tiče, ona ima 3.105 norma dana za protupožarno motrenje i ophodnju koja se vrši na 10 motrionica i s jednom auto ophodnjom. Obuhvaća područje Korčule, Lastova i dijela Pelješca. U protupožarnoj sezoni od 1. 06. do 15. 9. na motrenju imamo zaposleno 40 djelatnika i sklopljen ugovor s 2 DVD-a koji za nas također rade protupožarno motrenje. Od 10 motrionica, 4 rade od 0-24h (Pod Gospom, Dubovo, Hum, Hom Lastovo), ostale 12 sati na dan, kako je propisano pravilnikom", ističe Juričić Musa, uz napomenu da samo u ovoj godini u protupožarnu zaštitu HŠ ulažu preko 67 milijuna kuna.
"Uz sve ove radove u državnim šumama, treba znati da je dvaput više privatnih šumskih površina na Korčuli na kojima se ništa ne radi te zapuštenih poljoprivrednih površina. O tim površinama trebali bi brinuti vlasnici", kaže glasnogovornica HŠ-a, podsjećajući na slučaj otprije nekoliko godina kada su vlasnici privatnih šuma osobno onemogućili probijanje protupožarnih staza i prosjeka.