Foto: Index

RENE LAURA, zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Splitu, zatražila je u svojoj završnoj riječi da se Ivica Medak i ostala četvorica optuženika za tragediju vlaka smrti u Rudinama kazne primjerenim zatvorskim kaznama. Smatra da su teško kazneno djelo protiv sigurnosti ljudi počinili s neizravnom namjerom.

Nehaj ili namjera

Ako sudsko vijeće suca Damira Romca prihvati takvo stajalište, Medak i drugi mogli bi se kazniti kaznama od tri do 15 godina. Ako, pak, ocijeni da se radilo o nehaju, kazne bi mogle biti i značajno manje. U slučaju da sud ublaži kazne, po novim odredbama Kaznenog zakona, mogla bi se čak izreći i uvjetna presuda.

Je li nehaj il' je namjera već se polemiziralo kada se podizala optužnica. Županijsko državno odvjetništvo inzistiralo je od početka postupka na namjeri, sudsko vijeće koje je razmatralo prigovore obrane nije bilo uvjereno.  

Okrivljenici sudu: Oslobodite nas, nismo krivi...

Medak i njegova obrana, a i obrane ostalih optuženika, smatraju, inače, da bi ih se trebalo osloboditi jer smatraju da nisu krivi za nesreću i kazneno djelo koje im se stavlja na teret. Naveli su kako je retardant TG 300 imao sve potrebne dozvole i ateste MUP-a i ostalih institucija za upotrebu na pruzi. Štoviše, vještaci koje je angažirala obrana, tvrde da do izlijetanja vlaka nije moglo doći zbog retardanta, nego nekih drugih faktora, poput tehničke neispravnosti vlaka, i sl.

Prema nalazu vještaka MUP-ovog Centra Ivan Vučetić uzrok nesreće je retardant radi kojeg je nagibni vlak proklizao i izletio na kraju duge ravne dionice iznad Rudina. 

Drugi su propustili nagibni vlak nakon što je pruga tretirana retardantom

Okrivljenici smatraju da nisu krivi jer su o propuštanju nagibnog vlaka nakon tretmana retardantom odlučivale neke druge osobe u okviru HŽ-a. Bivši šef Ekologije HŽ Infrastrukture Ivica Medak u međuvremenu je vraćen na posao. Kako mu je služba ukinuta, zadužili su ga da brine o sigurnosti imovine u okviru Infrastrukture. Javnost ga je upoznala i prije nesreće koja se dogodila koncem srpnja 2009. godine, i to po pismu barbi Luki Bebiću, kojim je tražio pomoć oko zapošljavanja u državnoj službi.

U izlijetanju vlaka poginulo je šest, a ozlijeđeno 55 osoba. Država je već isplatila milijunske odštete. Povjerenstvo HŽ-a nikada nije donijelo jedinstveno mišljenje oko uzroka nesreće, jer su HŽ Infrastruktura i Vuča vlakova "vukli" svatko na svoju stranu kako bi izbjgeli preuzimanje odgovornosti za najtežu željezničku nesreću u neovisnoj Hrvatskoj.

Bivši ministar prometa Božidar Kalmeta nikada nije oformio povjerenstvo za istraživanje nesreće, premda je to bio obavezan učiniti.