Ilustracija: Shutterstock

NIZ NOVIH lijekova za maligne bolesti obećava sve bolje liječenje dugotrajnijeg učinka s manje negativnih nuspojava no njihova sve veća cijena jedan je od najvažnijih razloga za zabrinutost, pokazao je godišnji kongres Europskog udruženja za medicinsku onkologiju (ESMO) u Madridu.

Novi vrtoglavo skupi lijekovi koji pomažu imunom sustavu da se bori protiv tumora mogli bi s vremenom postati dio koktela lijekova povećajući prosječne troškove liječenja, koji su već sada oko sto tisuća dolara godišnje, na još više iznose.

Istodobno, drugi se skupi lijekovi koriste u kombinacijama lijekova koje postižu impresivne rezultate u borbi protiv malignih bolesti uključujući tumore dojke i kože.

"Onkolozi moraju biti svjesniji troškova"

Upravo se problem vrtoglavih cijena, jednako kao i sigurnost i efikasnost lijekova, pokazao kao jedna od najvažnijih tema za gotovo 20 tisuća onkologa koji su se okupili na godišnjem kongresu u Madridu.

"To će biti veliki problem za društva", kaže Solange Peters, stručnjak za karcinome u sveučilišnoj bolnici u Lausanneu i član obrazovnog programa ESMO-a. "Radimo na tome da onkolozi budu svjesniji troškova."

Sve skuplji lijekovi znače povećani financijski teret i za zdravstvene sustave koji se već sada bore da svladaju troškove koje nosi sve starije stanovništvo i za pacijente koji moraju iz svoga džepa plaćati troškove na tržištima poput SAD-a.

"Financijska toksičnost odnosno financijski teret maligne bolesti za pacijente je nuspojava koja je jednako teška kao i iscrpljenost ili mučnina", ocjenjuje prošlog tjedna u izvješću konzultantska tvrtka IMS Health koja navodi da se prosječna cijena onkoloških lijekova gotovo udvostručila u deset godina i sada iznosi prosječno 10 tisuća dolara mjesečno.

Udruženje američkih osiguravateljskih kuća America's Health Insurance Plans kaže kako je zabrinuto astronomskim cijenama koje prate poplavu novih lijekova za maligne bolesti a porast cijena također je zabrinuo i institucije u Britaniji, Francuskoj i Italiji.

Istraživanja idu u dobrom smjeru

Imunoterapija koja djeluje blokiranjem sposobnosti tumora da se kamuflira od napada imunog sustava ima potencijal dovesti bolest u stanje dugotrajnog mirovanja. Ovog je mjeseca u SAD-u izdano prvo odobrenje za lijek koji blokira bjelančevinu poznatu kao PD-1 farmaceutskoj kući Merck a objavljeni su i prvi rezultati kasne faze ispitivanja drugog PD-1 lijeka koji radi Bristol-Myers Squibb.

Visoke cijene osnova su za predviđanja da će prodaja tih novih lijekova za tvrtke poput Bristol-Myers Squibb, Merck & Co, Roche i AstraZeneca značiti promet veći od 30 milijarda dolara godišnje.

No istraživaje ESMO-a pokazuje da pacijenti u siromašnijim dijelovima Europe već sada ne mogu doći do postojećih lijekova poput Rocheova Herceptina za rak dojke, pa će imunoterapija biti izvan dosega u većini od 131 zemlje koje su predstavljali onkolozi na konferenciji u Madridu.

Čini se da imunoterapija djeluje kod sve većeg broja malignih bolesti što sugerira da bi mogla postati okosnica terapije na isti način na koji je to danas kemoterapija.

Novi podaci o kliničkim iskustvima predstavljeni u Madridu pokazuju da učinkovitost takve terapije prelazi izvan okvira melanoma, koji je bio prvotni fokus, i da djeluje i na maligne bolesti pluća, bubrega, mjehura, glave i vrat te želuca.

Predsjednik ESMO-a Rolf Stahel kaže kako bi se mogli pokazati posebno korisni u bolestima poput raka bubrega ili pluća gdje je sporiji razvoj bolesti kompatibilan s imunoterapijom.

Imunoterapija obećava

Nove imunoterapije ipak pomažu samo nekim pacijentima i ne djeluju tako brzo kao ciljani lijekovi što znači da bi najbolji pristup bio razvoj koktela lijekova.

"Mi predviđamo kombinacije", kaže Johann de Bono iz britanske bolnice Royal Marsden i voditelj znanstvenog odbora ESMO-a. "Postoje novi putovi za stvarne promjene prakse u svijetu iako postoji očigledni zabrinjavajući faktor troškova."

Liječnici do sada u imunoterapiji imaju na raspolaganju samo dvije vrste inhibitora PD-1 i srodnog PD-L1 te CTLA4. No postoje mnoge druge točke imunog sustava koje se mogu ciljati i neke poput OX40 već su predmet prvih faza istraživanja.

Jeffrey Weber, onkolog s Moffitt centra za rak na Floridi koji je vodio većinu istraživanja lijeka Opdivo Bristol-Myersa uvelike vjeruje u potencijale imunoterapije no dijeli zabrinutost zbog cijene.

"Mi smo zapravo došli do maksimuma kojeg možemo ili želimo plaćati za te vrste lijekova pa je problem kad ih počnete kombinirati", kaže on. "Može samo eksponencijalno rasti pa će narasti na iznos od milijun dolara godišnje za liječenje - to će biti suludo".

Tržišna utakmica između tvrtki možda će nešto sniziti cijene jer nema snažnog dokaza da se razlikuju PD-1 ili PD-L1 lijekovi za koje se vjeruje da će igrati središnju ulogu u budućim kombinacijama lijekova.

Stručnjaci vode rasprave i o tome treba li testirati oboljele od raka prije liječenja kako bi se vidjelo nose li njihovi tumori biološke markere što bi značilo da imaju veće izglede da odgovore dobro na liječenje, ograničavajući tako broj onih koji bi se liječili novim lijekovima.

Takvi biomarkeri već se koriste za druge onkološke lijekove koji djeluju samo ako postoje određene mutacije gena.

No situacija nije crno-bijela s novim lijekovima i neki onkolozi strahuju da bi to isključilo pacijente kojima bi mogli koristiti.

Farmaceuti žele nagradu

Farmaceutske kuće pak poručuju da trebaju imati dobru zaradu kao nagradu za ulaganja u istraživanja. Na istraživanja liječenja raka otpada 23 posto od 70 milijarda dolara koje je farmaceutska industrija prošle godine potrošila na istraživanja. No i oni priznaju da postoji gornja granica financijskih mogućnosti društva.

"Spremnost na plaćanje u onkologiji veća je nego u drugim područjima zbog hitnosti no postojat će gornja granica", kaže Joerg Barth, voditelj onkologije u njemačkoj farmaceutskoj tvrtki Boehringer Ingelheim.