Foto: UN, Goran Stanzl/Pixsell

U DEMOGRAFSKOJ prognozi UN-a objavljenoj nedavno u izvješću "World Population Prospecta" navodi se kako Hrvatska ima 4,189 milijuna stanovnika, od čega 2,019 milijuna muškaraca i 2,170 milijuna žena te da će za deset godina ta brojka pasti ispod 4 milijuna, dok će do 2050. pasti ispod 3,5 milijuna, točnije bit će nas samo 3,461 milijuna.

Prema prognozi UN-a 2020. godine, dakle za tri godine, u Hrvatskoj će živjeti 4,116 milijuna ljudi. Godine 2100. Hrvata će biti samo 2,581 milijuna.

Životni vijek do 2100. godine u Hrvatskoj će se produžiti na 88,8 godina. U razdoblju do 2050. godine prosječni životni vijek bit će oko 82,8 godina, dok će kroz narednih deset godina iznositi 79,5 godine.

U izvješću stoji kako će se broj stanovnika do 2050. godine smanjiti za više od 15 posto ne samo u Hrvatskoj, nego i u Bugarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Moldaviji, Srbiji, Rumunjskoj, Ukrajini i na Djevičanskim otocima.

UN je izvješće objavio prošlog tjedna, radi se o 25. izvješću koje se temelji na popisima stanovništva, prethodnim revizijama te nedavnim istraživanjima specijaliziranih uzoraka iz cijelog svijeta, a odnosi se na period od 1950. do 2100. godine.

"Negativni demografski trendovi su razlog za uzbunu"

Za komentar UN-ove analize zatražili smo profesora Anđelka Akrapa, demografa.

"Da bi se mogle kreirati dugoročne makroekonomske politike, onda svaka zemlja izrađuje svoje projekcije. Na temelju pretpostavki o kretanju broja rođenih i umrlih, jednostavno se projicira broj stanovnika za jedno duže razdoblje. UN izrađuje svoje projekcije za čitavi svijet. Ako se u Hrvatskoj nastave sadašnji demografski trendovi, onda nam oni mogu reći koliko će Hrvatska imati stanovnika.

Ali nije toliko bitan broj stanovnika, koliko dolaze do izražaja poremećaji unutar dobne strukture. Porastao je broj starijeg stanovništva zbog dugogodišnjeg opadanja broja rođenih i smanjuje se broj mladih.

UN upozorava zemlje u kakve situacije mogu doći ako ne budu provodile odgovarajuću, svakoj zemlji primjerenu, populacijsku politiku", kaže Akrap.

"Moje procjene su da Hrvatska trenutno ima 4,050.000. stanovnika. Neki procjenjuju četiri milijuna i sto pedeset, neki manje, a neki više. Ja sam imao veliku bazu podataka i tako sam procijenio. Državni zavod za statistiku šalje podatke, ali nema te podatke o broju iseljenih iz Hrvatske. Za dugi rok to ionako nisu velike razlike. Hrvatska svake godine ima petnaestak tisuća veći broj umrlih od živorođenih, a kad se tome doda broj iseljenih, došao sam do tog broja", rekao je Akrap.

"Negativni demografski trendovi su razlog za uzbunu. Vidite da veliki, čitavi prostori ostaju prazni. To nije pojava od jučer. To se znalo. Demografi su upozoravali, svake godine od polovice prošlog stoljeća, od šezdesetih godina. Dogodilo se to da je u Hrvatskoj do devedesetih došlo do prirodnog smanjenja, bio je veći broj umrlih od živorođenih. I to se dogodilo i bez utjecaja rata, rat je to samo  ubrzao. To se očekivalo jer se ipak radi o dugoročnim trendovima", rekao je Akrap za Index.