EUROPSKA južna promatračnica (ESO) objavila je da će 12. svibnja na konferenciji za novinare objaviti revolucionarne rezultate istraživanja Mliječnog puta koje je prikupila kolaboracija Event Horizon Telescope (EHT).

Spekulira se da je riječ o snimci crne rupe u našoj galaksiji

O čemu će biti riječi, za sada malo tko zna jer se otkriće drži u tajnosti. Međutim, na temelju činjenice da je teleskop EHT 2019. godine objavio prvu snimku crne rupe u povijesti (naslovna fotografija), za očekivati je da će vijest biti uzbudljiva. Pritom treba istaknuti da EHT već godinama istražuje Mliječni put, u čijem se središtu nalazi supermasivna crna rupa Sagittarius A*. ESO je ozbiljna znanstvena institucija koja ne bi bilo što nazvala revolucionarnim. Isti termin (na engleskom groundbreaking) ESO je posljednji put upotrijebio kada je predstavljena vijest o prvoj izravnoj snimci crne rupe, što je doista bilo revolucionarno.

Tom prilikom riječ je bila o supermasivnoj crnoj rupi u galaksiji M87 udaljenoj 55 milijuna svjetlosnih godina, čija je masa 6.5 milijardi puta veća od mase našeg Sunca. Naravno, teleskop nije snimio samu crnu rupu jer, kao što je poznato, iz nje ne mogu doći nikakvi elektromagnetski valovi ni čestice – ništa ne može pobjeći golemoj masi crne rupe. Instrumenti EHT-a tada su zabilježili ono što se naziva horizontom događaja crne rupe (video dolje).

Kako se snima crna rupa?

Horizont događaja u općoj teoriji relativnosti naziv je za granicu u prostor-vremenu iza koje događaji ne mogu utjecati na vanjskog promatrača. Po definiciji to je površina zamišljene kugle oko sferno-simetrične raspodjele mase iz koje ne može izaći nikakav oblik materije ili energije. Horizont događaja razdvaja prostor na dva dijela između kojih je komunikacija nemoguća - na prostor unutar i izvan horizonta događaja. Elektromagnetski valovi ili materija koji se nalaze unutar horizonta događaja, koji upadnu u crnu rupu, ne mogu nikada stići do promatrača koji se nalazi izvan horizonta događaja. Crne rupe okružene su horizontima događaja.

Horizont događaja crne rupe povezan je s brzinom bijega objekta - brzinom koju bi objekt trebao premašiti da bi pobjegao gravitacijskom privlačenju crne rupe. Što se objekt (prašina, plinovi, fotoni ili eventualno letjelica) više približi crnoj rupi, to će mu biti potrebna veća brzina da pobjegne od njezine goleme gravitacije. Promjer horizonta događaja ovisi o masi crne rupe. Promjer horizonta događaja supermasivne crne rupe u središtu galaksije M87 procijenjen je na oko 40 milijardi kilometara.

Horizont događaja je prag oko crne rupe u kojem brzina bijega premašuje brzinu svjetlosti. Budući da prema Einsteinovoj teoriji specijalne relativnosti ništa ne može putovati brže od brzine svjetlosti, možemo zaključiti da je horizont događaja crne rupe točka iz koje se više ništa ne može vratiti.

Kako je onda moguće snimiti crne rupe, odnosno njihove horizonte događaja? Crne rupe gutaju materiju koja se nalazi u njihovoj blizini. Tijekom tog procesa materija se zbog goleme mase sažima i ubrzava do velikih brzina i pritom zbog trenja zagrijava do visokih temperatura. Ono što se vidi na fotografijama zapravo je zračenje iz akrecijskog diska crne rupe, prstena plina i prašine koji ispušta ekstremno zračenje dok pada u njezin ponor.

EHT snima na frekvencijama radiovalova od oko jednog milimetra jer oni mogu prodrijeti kroz prašinu i plinove koji obično okružuju crnu rupu.

Snimanje Sgr A* posebno je zahtjevno jer je ona zaklonjena gustim oblakom prašine i plina. Ako su astronomi uistinu snimili njezin horizont događaja, on bi trebao izgledati kao svjetleća krafna (slika gore).

Uzbudljiva konferencija u velikom stilu

Konferencija će početi u 15 sati po našem vremenu, a prenosit će se na YouTubeu. Index će pratiti konferenciju uživo. Uz konferenciju, na kojoj će govoriti devet astronoma iz svijeta, novinarima će biti omogućen pristup bogatim audiovizualnim materijalima. Sve u svemu, čini se da će to biti događaj koji ne bi trebalo propustiti.