Foto: Nikola Vilić / Cropix

BRANKO GRČIĆ, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu i budući ministar regionalnog razvoja u vladi Zorana Milanovića, u razgovoru za Index prokomentirao je najavu Svjetske banke prema kojoj će Hrvatska iduće godine ponovo zaorati u recesiju. Svjetska banka smatra da Hrvatsku čeka pad BDP-a od jedan posto, ali SDP-ov glavni ekonomski strateg Grčić vjeruje da se radi o pretjerano pesimističnoj prognozi.

"Pretpostavljam da su takve projekcije motivirane lošim stanjem u eurozoni i eksternim rizicima koji se odnose na Hrvatsku. Manji izvoz, usporeni dotok inozemnog kapitala, visoka cijena novca, visoke kamate, visoka premija rizika... Sve to su eksternalije koje će se odraziti i na položaj Hrvatske", kaže Grčić.

Uspjeh je sve iznad nule

"Naravno da je u takvim uvjetima moguć i pesimistični scenarij koji predviđa Svjetska banka. Ne možemo ostati mirni na takva predviđanja. Međutim, isto bih tako htio reći da mi se čini da je ova loša prognoza više vezana za pretpostavku da se u samoj Hrvatskoj neće ništa bitnije mijenjati", rekao je Grčić koji vjeruje da će novi pristup ekonomskoj politici, kojeg uvodi Kukuriku vlada, polučiti pozitivne rezultate.

Što će se smatrati pozitivnim rezultatom? Prema Grčićevim riječima, sve iznad nule je prihvatljivo: "U ovim uvjetima, svaka stopa do jedan posto rasta BDP-a bit će uspjeh".

Tri stupa gospodarskog spasa

Međutim, da bi se stvorili uvjeti za održavanje hrvatskog gospodarstva na životu, buduća vlada mora od prvog radnog dana ozbiljno prionuti na posao. Nužni su odlučni potezi, među kojima će mnogi zasigurno biti i nepopularni. Plan reformi koje buduća vlada planira provesti Grčić je sistematizirao u tri osnovna stupa.

"Svjesni smo da prva stvar mora biti ozbiljan korak prema fiskalnoj konsolidaciji. Deficit opće države u 2012. godini mora se smanjiti barem za jedan do 1,5 posto BDP-a. Drugi stup, koji se provodi paralelno, je početak ozbiljnih reformi u javnom sektoru. Reforme moraju biti u širokom rasponu: od javne uprave, preko sustava subvencija, preko sustava diskrecijskih transfera koji iznose desetak milijardi kuna, a često su bili motivirani političkim, a ne ekonomskim kriterijima, pa sve do započinjanja reformi u sustavu socijale i zdravstva. Treći i najvažniji stup je pokretanje značajnih projekata u sektoru energetike, turizma, poljoprivrede i vjerojatno prometa, koji bi već u 2012. mogli dati impuls gospodarstvu i kompenzirati barem dio negativnih očekivanja o kojima se govori u javnosti", objašnjava Grčić.

Smanjivanja plaća neće biti, ali otkazi su mogući

Grčića smo upitali i mogu li se u javnom sektoru očekivati otkazi. "Nekakvih racionalizacija svakako mora biti. Naš cilj je prije svega uštedjeti na masi plaća, što znači da bi se plaće morale zadržati na postojećoj razini. Smanjivanja plaća neće biti, ali nužno je smanjiti ukupne troškove javne uprave. Pred nama je značajna transformacija i reorganizacija državne uprave, gdje se mogu očekivati i kadrovska pomjeranja", kaže Grčić.

Kakve se točno promjene mogu očekivati, još ne znaju ni članovi buduće vlade. Prije povlačenja konkretnih poteza nužno je snimiti čitavu situaciju. No, jedna je stvar već sada sigurna. "Hoće li svi biti zadovoljni? Sigurno neće. Idućih dana razgovarat će se o tome hoće li sve agencije, sva državna tijela koja su do sada funkcionirala ostati nedirnuta", najavio je Grčić.